Školegijum novosti Sun, 24 Sep 2017 05:15:30 CEST Objavljeni tekstovi http://skolegijum.ba/ KohanaPHP The Casual Sex Project – znanost ili pornografija? http://skolegijum.ba/tekst/index/1356 <p>Hokusai: San ribareve žene<br /> Svaka istraživačka tema ima svoje pionire. Za seks su to bili William Masters i Virginia Johnson, koji su 1966. godine u javnost iznijeli svoja desetogodišnja istraživanja ljudske seksualnosti bazirana na proučavanju masturbacija i seksualnih odnosa više od 700 ispitanika u laboratoriji. Jednom kada je znanost dala odgovor na to šta se tačno dešava za vrijeme seksa, fokus se počeo pomjerati ka proučavanju njegovih zdravstvenih i psiholoških efekata. Stoga je svaka osoba u medijima barem jednom pročitala da je redovan seks s partnerom/icom dobar za imunitet, krvni pritisak, kardiovaskularni sistem, da oslobađa od stresa i opušta, podiže samopouzdanje... ali vrijedi li to isto za neobavezan seks? Tema neobaveznog seksa dobila je svoju pionirku na TV ekranima u Samanthi Jones, a u znanosti u Zhani Vrangalovoj, istraživačici, edukatorici i predavačici Univerziteta u New Yorku.<br /> The Casual Sex Project<br /> Želeći unijeti raznolikost u temu neobaveznog seksa, koja je...</p> Nova čitanja Mentalno zdravlje: vodič za škole http://skolegijum.ba/tekst/index/1355 <p>Ilustracija: Tumisu<br /> Damien Page, dekan Carnegie fakulteta na Univerzitetu Leeds Beckett, piše kako u Engleskoj postoji sve veća kriza mentalnog zdravlja kod djece. Navodi podatke koji pokazuju kako je između 2010. i 2015. godine u bolnicama zabilježen porast od 50 % u broju djece koja su pokušala sama sebe povrijediti. Iz Childline linije za pomoć djeci navode kako je sve veći broj djece pozivalo ovu liniju žaleći se na suicidalne namjere, te da se u posljednjih pet godina broj takvih poziva udvostručio.<br /> U anketi iz 2017. godine, 79 % ispitanih nastavnika/ca izjavilo je kako primjećuje sve više stresa, anksioznosti i paničnih napada kod djece, ali i depresije, pokušaja samopovređivanja i poremećaja u ishrani. Nažalost, navode i kako se osjećaju nespremnima da pomognu djeci. Ovaj je profesor sastavio listu od pet stvari koje škole mogu učiniti.<br /> 1. U školi se mora razgovarati o mentalnom zdravlju, što će nam pomoći u razumijevanju i otklanjanju stigme. Djeca će tako biti svjesnija sv...</p> Odgojni aspekti Na pomen elektronske učionice mnogi se učitelji naelektrišu http://skolegijum.ba/tekst/index/1354 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> Muke po učiteljima<br /> Prvačići upisani u školsku 2016/17 prva su generacija u Kantonu Sarajevo koja je od početka školovanja krenula s informatikom. Sad su drugi razred a učinci nastave informatike, prema riječima učitelja i učiteljica s kojima smo razgovarali, nisu zadovoljavajući. Evo nekih od najčešćih problema:<br /> - Nemogućnost umrežavanja učiteljevog laptopa s učeničkim tabletima.<br /> Svaka škola u KS s uvođenjem informatike u prvi razred dobila je elektronsku učionicu koju sačinjava 12 tableta za učenike i jedan laptop za učitelje. Za uspješnu nastavu neophodna je umreženost svih tih uređaja. Ako nema mreže, to onemogućava učiteljice da dijele materijale mrežnim putem. Na svoj laptop priključe projektor i tako pokazuju šta treba da se uradi, što je, u principu, samo digitalizovana verzija tradicionalnog načina rada, ex cathedra, a ne pomak ka inovativnoj, interaktivnoj nastavi.<br /> - Brojne škole nisu u cijelosti pokrivene bežičnim internetom ili imaju slab signal, a nek...</p> Obrazovna politika Bolje golub pismonoša nego web djelatnik http://skolegijum.ba/tekst/index/1353 <p>Ilustracija: Dsndrn-Videolar<br /> U (i o!) osmom mjesecu, shodno sezoni godišnjih odmora koja kao da beskonačno traje za pojedine državne službe, nema mnogo sadržaja. Turobne jednocifrene brojke vijesti sve govore: niti postoji interesa za podjelu informacija o obrazovanju, a tamo gdje ih nominalno i ima, selektivno se prikazuje stanje u vlastitim kantonalnim obrazovnim uličicama. Recimo, pogledajmo Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo: mada od početka Tabule nikada nije bilo u deficitu sa priloženim informacijama, nikada vam neće prikazati kompletnu situaciju. Takav je bio slučaj sa poluuspješnim online upisom učenika u srednje škole, a takav je slučaj, čini se, i sa nastavkom projekta elektronskih dnevnika u školama. Mada na web stranici Ministarstva nema informacije po starom pravilu ako ne priznamo, nije se ni desilo, na portalima postoji vijest o manjku sredstava za nastavak ovog projekta.<br /> Zlatna Tabula Rasa – 28 – to je ukupan broj vijesti za osmi mjesec za ukupno 13 strani...</p> Medijska kultura Rijetkost u školskoj praksi: Razred promijenio školu http://skolegijum.ba/tekst/index/1352 <p>Foto: Max Klingensmith<br /> Povod zbog kojeg su se roditelji odlučili da prebace djecu, V 3 razred OŠ Kovačići, u OŠ Grbavica I je promjena učiteljice: „Smjena učiteljice je bio povod. Međutim, kad je to saopšteno, krenula je polemika, diskusija i uz direktoricu se pojavljuje pedagogica koja kaže: pa dobro, ko je nezadovoljan može ispisati djecu. Dakle, potpuno odsustvo pokušaja bilo kakve kooperacije, bilo kakvog pokušaja pronalaženja nekog drugog rješenja. Onda prvog dana škole nismo poslali djecu, da pokažemo direktorici da je to gotovo cijeli razred, oni se oglase jednim šturim saopštenjem i ponude nam to isto što je bilo na sastanku“, kaže Vedran Tuce, jedan od roditelja.<br /> To šta je škola ponudila objašnjava direktorica OŠ Kovačići Nađa Pejak. Ona kaže da su izabrali, pedagoški gledano, najbolje rješenje. Naime, u drugom upisnom roku porastao je broj upisanih prvačića s dva na tri odjeljenja. Odlučili su se da učiteljici V3 razreda daju prvi, a da tom petom razredu daju drugu učitel...</p> Nova čitanja Obrazovanjem protiv suicida http://skolegijum.ba/tekst/index/1351 <p>Foto: Goran Horvat<br /> Osam od deset mladih trans osoba navode kako su same sebe povređivale, a skoro polovica ispitanih navodi kako je pokušala počiniti samoubistvo – rezultati su ankete koju je provela obrazovna organizacija Stonewall na uzorku od preko 3700 lezbejki, gej, trans i interspolnih osoba. Iako je u posljednjih pet godina nasilje nad LGBT osobama u padu, njegov negativan utjecaj na njihovo zdravlje i obrazovanje ostavio je dubok trag, navodi se u anketi.<br /> Posebno je ranjiva kategorija trans osoba, od kojih je 9 % primilo prijetnje smrću u školi, 84 % ispitanih kazalo je kako su se samopovređivali, a 45 % pokušalo je sebi oduzeti život.<br /> Tek manje od trećine LGBT đaka (29 %) koji su pretrpjeli nasilje navodi kako su nastavnici intervenirali nakon što su svjedočili da se radi o nasilju, a četvero od desetero LGBT đaka kaže da u školi nikada nije imalo priliku razgovarati o problemima LGBT populacije.<br /> Školsko doba je jedno od presudnih perioda formiranja naše ličnosti i dužni s...</p> Obrazovna politika Rezultati konkursa u kategoriji „Roman. Priče. Pjesme.“ http://skolegijum.ba/tekst/index/1350 <p>Povodom godišnjice rođenja učitelja i književnika Šukrije Pandže Školegijum je 28. aprila 2017. godine raspisao konkurs za neobjavljeni rukopis romana, zbirke priča ili zbirke pjesama za djecu. Na adresu redakcije pristigla su 22 rukopisa – dva romana, sedam zbirki priča i 13 zbirki poezije. Ova žanrovska podjela je ugrubo napravljena, jer dvije zbirke priča imaju elemente romana, a jedan prispjeli rukopis na početku i propituje žanr kao formu, "prelamajući" prozni tekst u stihove.<br /> Pojedini rukopisi sadrže sjećanja na djetinjstvo samih autorica/autora i kao takve prvenstveno su namijenjene odraslim čitateljima koji baštine slična odrastanja. Pojedine zbirke poezije su bez kompozicije, bilo kakvog zajedničkog koncepta pa, čak, ne nude ni dovoljan broj pjesma da bi se rukopis izdao kao knjiga. U nekoliko zbirki pjesama prisutna je poezija koja u fokus stavlja rimu, a ne značenje pjesme, što utiče na kvalitet samog književnog teksta. Tematiziranje djetinjstva, škole, školskog gradiva,...</p> Konkurs Sad, Pozor. Priprema! http://skolegijum.ba/tekst/index/1349 <p>Povodom godišnjice rođenja učitelja i književnika Šukrije Pandže Školgijum je 28. aprila 2017. godine raspisao konkurs za radove sa zadatkom:<br /> "Predložiti književno djelo za djecu koje nije na spisku obaveznih lektira i tekstova u nastavnim planovima i programima te ponuditi metodičku pripremu časa koja će odgovoriti na sljedeća pitanja:<br /> – Za koji uzrast đaka će se tekst koristiti?<br /> – Koji ishod(i) će se obradom tog teksta postići?<br /> – Koje se vrijednosti obradom teksta afirmišu (jednakost, odgovornost, pravičnost, altruizam, istinoljubivost…)?<br /> – Zašto je odabrano djelo pogodno za ostvarenje navedenih ciljeva?<br /> Sastavni dio pripreme treba biti kratak prikaz djela."<br /> Na konkurs je pristiglo 8 radova, koji su svi odmah objavljeni na sajtu Školegijuma, gdje, tokom prethodnih 60 dana, niti jedan od objavljenih tekstova nije komentarisan.<br /> Učesnice u česnici konkursa predložili su sljedeća djela kao dopunska u spiskovima lektira:<br /> Sju Tausend, Dnevnik Adrijana Mola (13 1/2 godina)<br /> Maja Brajko L...</p> Iz dječije perspektive Sad, Pozor. Priprema! http://skolegijum.ba/tekst/index/1348 <p>Povodom godišnjice rođenja učitelja i književnika Šukrije Pandže Školgijum je 28. aprila 2017. godine raspisao konkurs za radove sa zadatkom:<br /> "Predložiti književno djelo za djecu koje nije na spisku obaveznih lektira i tekstova u nastavnim planovima i programima te ponuditi metodičku pripremu časa koja će odgovoriti na sljedeća pitanja:<br /> – Za koji uzrast đaka će se tekst koristiti?<br /> – Koji ishod(i) će se obradom tog teksta postići?<br /> – Koje se vrijednosti obradom teksta afirmišu (jednakost, odgovornost, pravičnost, altruizam, istinoljubivost…)?<br /> – Zašto je odabrano djelo pogodno za ostvarenje navedenih ciljeva?<br /> Sastavni dio pripreme treba biti kratak prikaz djela."<br /> Na konkurs je pristiglo 8 radova, koji su svi odmah objavljeni na sajtu Školegijuma, gdje, tokom prethodnih 60 dana, niti jedan od objavljenih tekstova nije komentarisan.<br /> Učesnice u česnici konkursa predložili su sljedeća djela kao dopunska u spiskovima lektira:<br /> Sju Tausend, Dnevnik Adrijana Mola (13 1/2 godina)<br /> Maja Brajko Li...</p> Iz dječije perspektive Sad, Pozor. Priprema! http://skolegijum.ba/tekst/index/1346 <p>Povodom godišnjice rođenja učitelja i književnika Šukrije Pandže Školegijum je 28. aprila 2017. godine raspisao konkurs za radove sa zadatkom:<br /> Predložiti književno djelo za djecu koje nije na spisku obaveznih lektira i tekstova u nastavnim planovima i programima te ponuditi metodičku pripremu časa koja će odgovoriti na sljedeća pitanja:<br /> – Za koji uzrast đaka će se tekst koristiti?<br /> – Koji ishod(i) će se obradom tog teksta postići?<br /> – Koje se vrijednosti obradom teksta afirmišu (jednakost, odgovornost, pravičnost, altruizam, istinoljubivost…)?<br /> – Zašto je odabrano djelo pogodno za ostvarenje navedenih ciljeva?<br /> Sastavni dio pripreme treba biti kratak prikaz djela.<br /> Na konkurs je pristiglo osam radova, koji su svi odmah objavljeni na sajtu Školegijuma, gdje, tokom prethodnih 60 dana, niti jedan od objavljenih tekstova nije komentarisan.<br /> Učesnice i učesnici konkursa predložili su sljedeća djela kao dopunska u spiskovima lektira:<br /> Sju Tausend, Dnevnik Adrijana Mola (13 1/2 godina)<br /> Maja Brajk...</p> Konkurs Sad, Pozor. Priprema! http://skolegijum.ba/tekst/index/1345 <p>Povodom godišnjice rođenja učitelja i književnika Šukrije Pandže Školegijum je 28. aprila 2017. godine raspisao konkurs za radove sa zadatkom:<br /> Predložiti književno djelo za djecu koje nije na spisku obaveznih lektira i tekstova u nastavnim planovima i programima te ponuditi metodičku pripremu časa koja će odgovoriti na sljedeća pitanja:<br /> – Za koji uzrast đaka će se tekst koristiti?<br /> – Koji ishod(i) će se obradom tog teksta postići?<br /> – Koje se vrijednosti obradom teksta afirmišu (jednakost, odgovornost, pravičnost, altruizam, istinoljubivost…)?<br /> – Zašto je odabrano djelo pogodno za ostvarenje navedenih ciljeva?<br /> Sastavni dio pripreme treba biti kratak prikaz djela.<br /> Na konkurs je pristiglo osam radova, koji su svi odmah objavljeni na sajtu Školegijuma, gdje, tokom prethodnih 60 dana, niti jedan od objavljenih tekstova nije komentarisan.<br /> Učesnice i učesnici konkursa predložili su sljedeća djela kao dopunska u spiskovima lektira:<br /> Sju Tausend, Dnevnik Adrijana Mola (13 1/2 godina)<br /> Maja Brajk...</p> Konkurs Član po član – diskriminacija http://skolegijum.ba/tekst/index/1344 <p>Ilustracija: Dawn Hudson<br /> Kriteriji o bodovanju prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika u osnovnim i srednjim školama te đačkim domovima u ZDK su doneseni s ciljem transparentnijeg upošljavanja u navedenim javnim ustanovama. Prvi član Kriterija u tom smislu zaista zvuči ohrabrujuće:<br /> Član 1.<br /> Razlozi donošenja kriterija: Sa ciljem osiguranja neposredne primjene dostignutih standarda ljudskih prava i sloboda, načela i principa zakonitosti i transparentnosti prilikom zapošljavanja u obrazovnim javnim ustanovama utvrđenih važećim propisima u obrazovnim oblastima iz djelokruga nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, utvrđuju se Kriteriji o načinu bodovanja kandidata koji apliciraju po raspisanim konkursima/oglasima radi zasnivanja radnog odnosa nastavnika, stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama, odgajatelja u đačkim domovima, i ostalih zaposlenika (...), kao javnim ustanovama u državnoj svojini na području Zeničko-dobojskog kantona.<br /> Na kojem nivou ...</p> Nastavnička pitanja Kad se sretnu religija i feminizam http://skolegijum.ba/tekst/index/1343 <p>Foto: Marko Vrljić<br /> TPO Fondacija iz Sarajeva organizirala je ciklus seminara za nastavnike i nastavnice, studente i studentice iz Tuzle, Sarajeva i Mostara pod nazivom Etos rodne ravnopravnosti. Seminar su vodile doc. dr. Zilka Spahić-Šiljak, dr. Drago Bojić i mr. sci. Božana Katava. Osnovni razlog za organiziranje ovakvog jednog seminara namijenjenog i nastavnicima i nastavnicama, kako za Školegijum govori Zilka Spahić-Šiljak, pokušaj je da se u bh. društvu bremenitom etno-nacionalnim i etno-religijskim podjelama progovori o ravnopravnosti žena i muškaraca iz religijskog ugla. Profesorica Spahić-Šiljak dalje ističe da u našem društvu vrlo često deklarativno podržavamo rodnu ravnopravnost, ali u praktičnoj primjeni postoje nedoumice i nesnalaženja o tome kako to i realizirati. Naučeni obrasci ponašanja kroz socijalizaciju, uključujući i vjersko obrazovanje perpetuiraju hijerarhijski ili u najboljem slučaju komplementarni model rodnih odnosa, a samo ponegdje se mogu čuti glasovi...</p> Nastavnička pitanja Topli zagrljaj konzumerizma http://skolegijum.ba/tekst/index/1342 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> U veleprodajnoj radnji školskog i kancelarijskog pribora Exclusiva u Sarajevu pitali smo jednog uposlenika da li su ikad imali neke brendove koji su tematski, na vizualnom planu, forsirali nauku i/ili umjetnost. On se ne sjeća. Pokazao je samo jednu svesku na kojoj je moguće prepoznati Einsteina. Radi se o sveskama na čijim su koricama ustvari glave životinja s prepoznatljivim atributima nekih poznatih ličnosti, kakva je, u konkretnom Einsteinovom slučaju, njegova frizura.<br /> Ako roditelji žele da ispoštuju ukus djece, onda dječacima najčešće kupuju brendove s likovima sportista, a djevojčicama Winxice, Barbie, neke od Disneyjevih princeza. Desi se i da ga ne ispoštuju, ali najčešće zbog novca, rijetko kad zbog odgoja. Radi se o tom, kako uposlenik Exclusive kaže, da ruksaci s likovima Disneyjevih zvijezda, zbog licence koja se plaća da bi se ti likovi mogli štampati i prodavati, znaju koštati i do 30 posto skuplje od ruksaka iste kvalitete ali bez likova na sebi. R...</p> Odgojni aspekti Oružje u učionici http://skolegijum.ba/tekst/index/1341 <p>Ilustracija: Richard Duijnstee<br /> Nakon masakra iz 2012. godine u školi Sandy Hook, u saveznoj državi Colorado se organizira veliki broj inicijativa za sprečavanje nasilnih incidenata u školskim objektima.<br /> Jedna od njih je i trodnevni trening iz upotrebe oružja i pružanja prve pomoći, organiziran na volonterskoj osnovi za one nastavnike i nastavnice koje su spremne u učionici nositi skriveno oružje.<br /> Trening besplatno provodi neprofitna organizacija Faster (koja provodi kurseve iz sigurnosti i reagiranja u slučaju opasnosti, a finansira se donacijama), a u njemu su učestvovali predstavnici roditeljskih grupa, izvršne vlasti i medicinskih organizacija, koji smatraju da su američke škole laka meta za nasilje, odnosno, kako oni kažu, žrtvena zona.<br /> Cilj im je osposobiti nastavnike, administratore i ostalo osoblje da na brz način zaustave nasilje i pruže medicinsku pomoć kada je ona potrebna, kako sami ističu. Volonteri i volonterke morat će proći i fizička i mentalna testiranja prije nego ...</p> Nova čitanja ...jer tamo nema zime http://skolegijum.ba/tekst/index/1340 <p>S izleta na Ravnu valu i Sarajevski Ozren<br /> Elektrotehnička škola u Sarajevu, pored toga za šta se djeca u njoj školuju, postala je prepoznatljiva i zbog planinarstva. Za to je zaslužan njihov profesor tjelesnog odgoja Armin Daguda i njegova Planinarska družina Elektron sastavljena od učenika te škole.<br /> Ljubav prema planinarstvu među mladima počeli su širiti i van okvira škole u školskoj 2015/16-oj godini. Tada su sa članovima organizacije altruista Svjetlo prošli kroz Školu planinarstva koju je finansijski podržao USAID. „Cilj je bio da mladi planinari iz družine Elektron i članovi organizacije Svjetlo, mladi s teškoćama u razvoju, zajedno učestvuju u realizaciji programa planinarske škole te tako pokažu da ne postoje prepreke koje su nesavladive ako se to zaista želi“, kaže Daguda.<br /> Dvanaest članova organizacije i dvadeset pet članova družine je prisustvovalo predavanjima koja su organizovana u prostorijama Elektrotehničke škole i prostorijama organizacije Svjetlo tokom školske godin...</p> Odgojni aspekti Kreiranje stvarnosti u L'art corneru http://skolegijum.ba/tekst/index/1339 <p>Foto: Emina Isić<br /> Otvoreni atelje Mirze Ibrahimpašića i Sanele Husić-Musabašić je, moglo bi se reći, remek-djelo vrtne arhitekture u kojem se između zasađenog malinjaka, raznovrsnog cvijeća i vinovih loza kriju groteskne glave od stiropora, kopije sablasnih lica Henrija de Toulousa-Lautreca, glinene dramske maske, minijature životinja i crteži okačeni po zidovima dvorišta. To su radovi mojih drugova i drugarica koji sa mnom pohađaju Mirzinu školu crtanja i slikanja, kaže mi Ian Lalić, dječak od 12 godina, čiji zimski pejzaži rađeni u akvarelu asocijativno podsjećaju na romantičarske akvarele njemačkog slikara Caspara Davida Fridricha. Ian je slobodno uskočio u ulogu kustosa i proveo me kroz sve radove svojih drugova, objašnjavajući da u Mirzinoj školi ne slikaju samo na papiru, već i na platnu i drvetu, a poneki se čak odvaže da rade na staklu i vajaju u glini. Učitelj, (kako Ian zove Mirzu Ibrahimpašića, koji je ujedno i osnivač škole), podučava nas starije, grupu od 12 godina pa na...</p> Nova čitanja Kažnjenici na univerzitetu http://skolegijum.ba/tekst/index/1338 <p>Izvor: Wikipedia<br /> Procjenjuje se da između 70 i 100 miliona Amerikanaca i Amerikanki ima neku vrstu kriminalnog dosijea. Kada su u pitanju manja mjesta, procenat stanovništva koji je u nekom momentu krivično kažnjavan još je i veći.<br /> Inicijativu da se na univerzitetima i obrazovnim institucijama ukine potreba za prilaganje uvjerenja o krivičnom kažnjavanju pokrenuo je Savjet za obrazovanje SAD-a 2016. godine, ali ona nije postala pravno obavezujuća.<br /> Danas je situacija takva da dvadeset i četiri savezne američke države, Washington DC i federalna vlada zabranjuju bilo kakvu vrstu uvjerenja o (ne)kažnjavanju kada je u pitanju državna služba.<br /> Korak dalje otišli su u saveznoj američkoj državi Louisiana, gdje su ove prakse danas totalno zabranjene, uprkos činjenici da je guverner Marylanda, Larry Hogan, bio protiv ove odluke, kazavši da roditelji od obrazovnih institucija očekuju da one na sve moguće načine zaštite njihovu djecu.<br /> Mnogima nije jasno zašto je baš Louisiana prva usvojila cjel...</p> Nova čitanja Pidžama parti za najmlađe http://skolegijum.ba/tekst/index/1337 <p>Autor fotografije: Foto Nuta<br /> JU Dječji vrtić i dom učenika Bosanska Krupa svake godine pred godišnje odmore organizira pidžama parti, događaj u kojem učestvuju učenici starijih odgojnih grupa. Preko tridesetero djece sa svojim tetama provode noć u vrtiću, igrajući se i zabavljajući, i tako u nesvakidašnjem vrtićkom duhu utonu u zajednički san.<br /> Slikanje, kao početna aktivnost večeri, koja u svakodnevnici znači nekoliko poza, osmijeha i namještanja, za ove male drugare je početnica nečega ogromnog, zbog čega njihovi glasovi drhte, a srca udaraju jako, od uzbuđenja. Na njima su njihove pidžamice, pomno birane, kakve inače viđate, ali nisu to iste pidžame kao kod kuće. Ovo su parti pidžame. One lude, zabavne, vrtićke...<br /> - Šta je to drukčije nego običan vrtićki dan – upitala sam Kenu.<br /> - Pa radimo po potpuno drukčijem programu. Znate, ovo je posebno jer ćemo, naprimjer, imati zastavice večeras i pjevat ćemo karaoke i spavati.<br /> - A zašto se to razlikuje od običnog dana u vrtiću? – pitala ...</p> Odgojni aspekti Kako si na skali od 0,90 do 3? http://skolegijum.ba/tekst/index/1336 <p>Foto: Véronique Debord-Lazaro<br /> Kad pređete sve prethodne levele: završite fakultet, položite stručni, ukisnete na birou, šlagirate se u redu čekajući ovjeravanje dokumenata, ukočite se adresirajući koverte i ispunjavajući formulare za „preporučeno“, osijedite dok vam dođe potvrda o radnom stažu, preznojavate se jer su vam pogriješili datum prijave i datum odjave na potvrdi iz porezne uprave i to ne mogu da isprave jer su škole na godišnjem odmoru, potom sačekate rang-listu na kojoj vidite da vam komisija nije izbodovala sve što je trebala izbodovati, pa onda idete do njih da vas izboduju kako treba i kad, napokon, sve to bude gotovo, vi ste se pojavili pred Komisijom za intervju u sastavu: direktor škole, predstavnik sindikata i član školskog odbora.<br /> Danima i danima prije samog intervjua strepite, raspitujete se i istražujete koja to pitanja mogu da vas zadese na odlučujućem levelu. Dont vori! Istražili smo sva pitanja koja mogu da vas zadese na dubinskom intelektualnom propitivanju...</p> Nastavnička pitanja