Školegijum novosti Fri, 26 May 2017 07:31:46 CEST Objavljeni tekstovi http://skolegijum.ba/ KohanaPHP Probno PISA testiranje u BiH http://skolegijum.ba/tekst/index/1273 <p>Autor: www.pmspratik.com.np<br /> Probno testiranje se provodi zbog testiranja procedura prema PISA standardima i testiranja kvaliteta novih ispitnih zadataka iz čitalačke pismenosti, kako bi se utvrdilo koji su od njih funkcionalni. Probno testiranje se ne provodi zbog analize učeničkih postignuća, rekla je za Školegijum Žaneta Džumhur, PISA koordinatorica za BiH.<br /> O probnom testiranju razgovarali smo sa nastavnikom informatike Draganom Koraćem i učenicima 1. b razreda gimnazije Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu Majom Lojo, Andrejom Tanićem i Samirom Vlajčić. Učenici su bili testirani iz oblasti razumijevanja teksta, matematičke pismenosti i prirodnih nauka. Svi testovi su se radili preko računara. Zadovoljni su time kako su uradili test, ali, kažu, za neke zadatke nisu bili spremni.<br /> Kada je riječ o prirodnim naukama, Maji Lojo najteže su bile simulacije iz biologije – vježbe u kojima se tražilo da se znanje koje je stečeno u školi primijeni u stvarnim životnim situacijam...</p> Obrazovna politika Profesor za pet http://skolegijum.ba/tekst/index/1272 <p>Izvor: Max Pixel<br /> - Djeco, je li od prošlog časa ostalo nešto nejasno?<br /> Šutimo…<br /> - Nemojte se stiditi, ponavljaćemo dok ne shvatimo.<br /> Takav je naš profesor geografije, profesor Vedran Zubić. A na njegovim časovima zaista nije problem sve shvatiti zato jer slikovito i duhovito objašnjava. Tako kad smo učili o komplikovanom kretanju nebeskih tijela, bilo je lahko upamtiti jer nam je profesor to usporedio sa plesom Shakire, čak i praktično pokazao. Te plesne sposobnosti je teško zaboraviti. Nastanak kosmosa, taj strašni Veliki prasak ne bi nam bilo lako razumjeti da se naše protozvijezde nisu zvale Zijo i Mubera. Zijo i Mubera su nastali iz kosmičkog jajeta. Oni su se kretali. Zijo je sreo Muberu i dobio negativnu akceleraciju, tj. nije lud da se ženi pa pobjegao u suprotnom smjeru. Mjesec i njegovo kretanje bi nam ostalo nedokučivo, srećom, profesor je izveo troje učenika i pomoću njih nam pojasnio. Sad znamo da se dešava pomračenje Sunca kad se Ajdin nađe u ravni između Adne i Armina. K...</p> Iz dječije perspektive Uvođenje vjeronauke u srednje škole – znak za uzbunu http://skolegijum.ba/tekst/index/1271 <p>Javnost u Republici Srpskoj ovu informaciju dobila je nakon sastanka predsjednika RS Milorada Dodika i banjalučkog episkopa Jefrema, koji su poručili da mladima treba približiti vjeronauku. Nekoliko dana kasnije i iz Ministarstva prosvjete i kulture potvrdili su da su primili inicijativu za uvođenje vjeronauke u srednje škole i da je u toku njeno razmatranje. Neophodno je definisati nastavni plan i program, literaturu, predavače i niz drugih pitanja.<br /> Kad uradi potrebne analize, Ministarstvo će obavijestiti javnost o daljim koracima na uvođenju vjeronauke u srednje škole. Nastavni plan donosi Katehijski odbor Srpske pravoslavne crkve za pravoslavnu vjeronauku, a za islamsku i katoličku odgovarajući organi za donošenje ovakve odluke, rekli su za Školegijum iz Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske.<br /> Ne postoji ništa sporno u vezi sa činjenicom da se neki predmet uvede ili izbaci iz nastavnog programa, ali nismo mogli a da se ne zapitamo ko može da donese takvu odluk...</p> Obrazovna politika Utjecaj Brexita na univerzitete u Ujedinjenom Kraljevstvu – u brojkama http://skolegijum.ba/tekst/index/1270 <p>Foto: Harry Strauss<br /> Prema podacima koje Sweeney iznosi, univerzitetski sektor je u januaru ove godine u ovoj državi ostvarivao doprinos od 73 milijarde funti godišnje, što je značilo 757 hiljada radnih mjesta (2,7 % ukupnog tržišta rada) i 10,7 milijardi funti doprinosa od izvoza. Stopa nezaposlenosti univerzitetski obrazovanog kadra bila je za 50 % manja nego onog koji nema univerzitetsko obrazovanje, a plaće za 43 % veće.<br /> Vlada Ujedinjenog Kraljevstva obećala je da će studenti/ce iz EU moći slobodno nastaviti školovanje na univerzitetima ove države, ali nije jasno šta će se desiti nakon što ona istupi iz EU, jer sve ovisi o rezultatima pregovora koji još nisu počeli. Za sada postoje podaci prema kojima Cambridge univerzitet bilježi pad od 17 % kada su u pitanju aplikacije studenata i studentica iz EU za 2017. godinu, dok isti univerzitet u budućnosti računa da će taj broj biti smanjen za dvije trećine.<br /> Projekat Erasmus+, u periodu od 2014. do 2016. godine, obuhvatio je 86 585 oso...</p> Obrazovna politika Sveti đaci i grešni nastavnici http://skolegijum.ba/tekst/index/1269 <p>Ilustracija: LynnaLynn<br /> Priča mog poznanika, profesora, ide ovako: Bio je to vrlo težak period za mene i moju porodicu. Dvoje dece u vrtiću, supruga pokušava da pokrene sopstveni posao (u toku tih pokušaja ne prihoduje baš ništa), a ja pokušavam da radim uporedo još nešto pored ovog u školi ne bi li pregurali do sledeće plate. Zima – čini se beskrajno duga – verovatno zbog toga što se grejemo na struju. Pretrpavam se slabo plaćenim dopunskim poslom i ne stižem sve da završim kući. Ulazim u sivu zonu – počinjem da se tom dopunom bavim u toku nastave. Pošto držim časove Praktičnog rada, verujem da će sve funkcionisati. Žongliram. Deo vremena u toku blok nastave radim sa đacima, a deo ih puštam da se snalaze i radim nešto drugo. Naporno je. Atmosfera u učionici je teška zato što se ja loše osećam. Prvenstveno zbog toga što sam inače vrlo posvećen nastavi, pa me ovo boli. Bez najave i kucanja direktor ulazi u učionicu i kaže: „Pođi sa mnom.“ Bilo mi je jasno da sam se okliznuo. Još da v...</p> Metodička praksa Čemu (ne) učimo djecu http://skolegijum.ba/tekst/index/1268 <p>Fond Otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja vas pozivaju na prezentaciju rezultata istraživanjaObrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu?Srijeda, 24. maj 2017. u 19 satiAtelje Figure, Danijela Ozme 12/3, Sarajevo<br /> Analiza sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta, u kojima se eksplicitno manifestuju i sažimaju obrazovne politike, metodologija i praksa, urađena je s namjerom da se procijene rezultati reforme osnovnog obrazovanja i ustanovi u kojoj mjeri su udžbenici u skladu sa savremenim pedagoškim principima kao što su interkulturalnost, univerzalne vrijednosti i ljudska prava, integrisano učenje i poučavanje i razvijanje kritičkog mišljenja.<br /> Koliko se u udžbenicima afirmiraju univerzalne vrijednosti… Kako sadržaji u udžbenicima potiču razvoj kritičkog mišljenja… Šta je pedagoška funkcija udžbenika i kako se ostvaruje…?<br /> O istraživanju govore:</p> <p>Adila Salibašić, profesorica bosanskog jezika i književnosti<br /> Edin Radušić, profesor i šef Odsjeka za historiju Filozofskog...</p> Nova čitanja O psima i ljudima http://skolegijum.ba/tekst/index/1267 <p>Autor: Harrison Weir<br /> U 19. broju Školegijuma objavili smo tekst pod nazivom Čas hvatanja u laži. Suprotstavili smo dvije informacije iz medija i provjerili njihovu istinitost: Grad Zenica duguje skoro 250.000 KM zbog napada pasa lutalica – Avaz, 20. jula 2016. godine vs. Grad Zenica građanima duguje 1,5 miliona KM zbog ujeda pasa – Zenit, 17. januara 2017. godine. Uvidom u predmete u Općinskom sudu u Zenici utvrdili smo da je izjava gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića da Grad Zenica građanima duguje 1,5 miliona KM zbog ujeda pasa neistinita. Cilj istraživanja je bio pokazati kako škola, zbog nedovoljnog broja časova i površnosti pristupa medijskoj kulturi, dugoročno odgaja generacije građana i građanki koje neće biti osposobljene da u sferi javnog političkog djelovanja razlikuju pouzdane informacije od spinova. Pozvali smo gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića da demantuje našu sumnju iz zaključka analize da je predimenzioniranjem problema, plasiranjem neistinite informacije o ...</p> Medijska kultura Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu http://skolegijum.ba/tekst/index/1266 <p>U Školegijumovoj 13. lektiri narodu izašla je knjiga analize sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim školama pod nazivom Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu. Istraživanje su zajednički proveli Fond otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja, dok su istraživači i istraživačice: Andrea Soldo (voditeljica istraživačkog projekta), Adila Salibašić, Adisa Marshall, Damir Šabotić, Edin Radušić, Fahrudin Bičo, Melisa Forić, Namir Ibrahimović, Narcis Hadžiabdić, Nenad Veličković, Saša Buljević, Zlatiborka Popov Momčinović i Zurijeta Smajić.<br /> Na 338 strana podijeljenih u 6 poglavlja (Uvod, Teoretski i konceptualni okvir, Ciljevi, zadaci i metodologija istraživanja, Rezultati, Zaključna razmatranja i preporuke, Ilustracije, mape, grafički prikazi i njihova funkcija u udžbenicima, Materijalne greške) analizira se u kojoj mjeri su novi udžbenici (oni koji prate koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja) nacionalne grupe predmeta u skladu sa savremenim pedag...</p> Nova čitanja Pravna sredstva borbe protiv podjele škola i đaka http://skolegijum.ba/tekst/index/1265 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> Školegijum, objavljujući tekst Mervana Miraščije STVARALAČKI OTPOR daje doprinos nastojanjima đaka, nastavnika i građana Jajca da spriječe segregaciju u obrazovanju.<br /> Tekst se protivnicima segregacije obraća iznoseći u jasnom, kratkom ii preglednom izlaganju argumentaciju potrebnu da se iz pravnog aspekta razumije situacija i preduzmu odgovarajući koraci.<br /> “Zastrašujuća je lista dokumenata međunarodnog, europskog i bosanskohercegovačkog prava ljudskih prava koje je država Bosna i Hercegovina prekršila, ali i dalje krši, uvođenjem odnosno održavanjem koncepta osnovnog i srednjeg obrazovanja po principu dvije škole pod jednim krovom”, kaže se između ostalog u tekstu, koji dalje odgovara na pitanja:<br /> Šta se sve (zakoni, povelje, deklaracije, sporazumi…) krši prijedlogom o osnivanju druge škole pod istim krovom.<br /> Ko je do sada na praksu podjele škola i kako reagovao?<br /> Ko je za kršenja propisa i prava odgovoran?<br /> Nakon što se “slučaj Jajce” sažme u dvije rečenice –<br /> Da poje...</p> Obrazovna politika Djevojčice i programiranje http://skolegijum.ba/tekst/index/1264 <p>Ilustracija: Geralt<br /> Dan djevojčica u IKT-u (informaciono-komunikacionim tehnologijama) ili Girls in ICT day obilježava se posljednjeg četvrtka u aprilu svake godine kao inicijativa koju je pokrenuo ITU (International Telecommunication Union) – specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije. 27. aprila 2017. godine ovaj dan One World Platforma u BiH obilježila je nagradnim kreativnim konkursom pod nazivom Šta mi možeš reći o Adi?Ada Lovelace je bila britanska matematičarka, kreatorica onoga što se smatra prvim algoritmom te samim tim i prva programerka na svijetu.<br /> Jedan od razloga obilježavanja ovog dana u BiH jeste i činjenica da, kako za Školegijum objašnjava Belma Kučukalić, koordinatorica programa Ženska prava One World Platforme, i dalje u našem društvu postoji uvriježeno mišljenje o “tipično muškim” i “tipično ženskim” zanimanjima. To unaprijed stvara sliku budućnosti karijere dječaka i djevojčica, sa tendencijom da se jednom od dva s...</p> Nova čitanja Kineski matematički uzori http://skolegijum.ba/tekst/index/1263 <p>Svi smo upoznati sa izvještajem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u kojem se navodi kako su đaci u Kini među pet zemalja sa najboljim rezultatima na testiranju iz matematike. Jedan od četiri đaka u Singapuru, Hong Kongu, Taiwanu ili Kini smatra se vrhunskim matematičarom. Đaci iz Ujedinjenog Kraljevstva svrstani su na 27. mjesto iste ljestvice.<br /> Zbog toga je Nacionalni centar za uspješnost u podučavanju matematike u Ujedinjenom Kraljevstvu sklopio dogovor sa šangajskim univerzitetskim predavačima, prema kojem bi se azijski stil podučavanja primijenio u određenom broju britanskih škola. Britansko ministarstvo obrazovanja je 2016. godine dodijelilo 50,3 miliona dolara ovom projektu koji će se provoditi u 8000 osnovnih škola.<br /> U izjavi koju je dalo ministarstvo obrazovanja polovinom 2016. godine stoji da će se nastava matematike odvijati na nivou razreda (a ne individualno), i da će se naglasak staviti na dublje razumijevanje matematičkih koncepta. Svaki će se čas zasnivati na...</p> Obrazovna politika Utjecaj PISA testova na Njemačku http://skolegijum.ba/tekst/index/1262 <p>Ilustracija: Gerd Altman<br /> Najpoznatiji primjer promjene obrazovnog sistema, percepcije građana o tom obrazovnom sistemu, socijalnih i kulturnih vrijednosti desio se u Njemačkoj kao rezultat PISA testiranja 2000. i 2003. godine. Taj slučaj nazvan je „PISA šok“. Uzroci loših rezultata pronađeni su u činjenici da Njemačka nije imala jedinstven obrazovni sistem. Kako se Njemačka sastoji iz različitih regija, svaka od tih regija uređivala je vlastiti obrazovni sistem. Potaknuti rezultatima PISA testova, po prvi put u 2004/2005. školskoj godini uvedeni su nacionalni standardi koji su podrazumijevali zajedničke obrazovne ciljeve za sve regije, zbog čega je Njemačka drastično unaprijedila rezultate na narednim testiranjima.<br /> Godina 1995. danas se razumije kao prvo upozorenje za njemački obrazovni sistem, kada je Njemačka ostvarila loše rezultate iz matematike i prirodnih nauka na TIMISS testiranju (Trends in International Mathematics and Science Study). Vodeći njemački novinar časopisa Die Z...</p> Obrazovna politika Učešće novinara u lobotomiji obrazovanja http://skolegijum.ba/tekst/index/1261 <p>Henri Vidal: Kain<br /> Danas, 10. maja 2017., Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju. Zakon postavlja okvir za sistem racionalizacije osnovnog obrazovanja koji će kroz formiranje mreža škola otvoriti put ka pretvaranju pojedinih matičnih škola u područne, a moguće i ka njihovom zatvaranju (čl. 22 koji u Nacrtu zakona iz maja prošle godine nije sadržavao članove o mreži škola i racionalizaciji); uvodi eksterne provjere znanja u 3. i 6. razredu osnovne škole (čl. 24 st. 8); od izbornih predmeta pojedinačno navodi samo vjeronauku te alternativni predmet ograničava na jedan (čl. 25); propisuje da je jedan od ciljeva obrazovanja razvijanje državotvorne svijesti i patriotizma kod djece (čl. 4 st. 1 tačka e). Mediji su prijedlog zakona prenijeli ili kao vijest, gdje su izmjene taksativno pobrojane, bez detaljnije analize, ili su analizirali jedan aspekt Prijedloga zakona - čl. 24 st. 17 koji navodi da se u osnovnim školama u Kantonu mora učiti o opsadi Sar...</p> Medijska kultura Predmet: Alternativa teledirigovanom glasanju? http://skolegijum.ba/tekst/index/1260 <p>Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,<br /> profesorice Babić,<br /> Sjednica na kojoj će se teledirigovanim dizanjem ruku usvojiti Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju je sutra. Danas Vam pišem posljednje u nizu pisama.<br /> U tim pismima skrenuo sam Vam pažnju na potrebu da se na sjednici pokrene diskusija u vezi s članovima 1, 3, 7, 8, 18, 22, 37, 39, 41, 42, 77, 81, 88, 93, 96, 113, 118. i 119. argumentujući to analizama i dokazima da je Prijedlog Zakona loš, zato što je zbrzan, kompiliran i isprepisivan, jer mnogi ključni pojmovi nisu objašnjeni, jer je stil nejasan, pa stoga pravno neupotrebljiv, jer je izostao doprinos stručne i naučne zajednice, jer je obrazloženje opravdanosti nepotpuno, kao što ni ponuđena rješenja nisu obrazložena, jer je uloga sindikata bila takva da nije štitio interese nastavnika, koji su u Prijedlogu dobili ponižavajući tretman, jer se Prijedlog nije bavio kvalitetom nego raspodjelom moći u obrazovanju, jer je sačinjen bez svijesti o specifičnostima...</p> Obrazovna politika Nismo bezobrazni, samo nam treba drugačiji pristup http://skolegijum.ba/tekst/index/1259 <p>Emina Osmanović-Bašić; Foto: Damir Bašić<br /> Školegijum: Šta je ADHD?<br /> Osmanović-Bašić: Deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (skraćeno AD/HD od engl. Attention Deficit/Hyperactivity Disorder) je poteškoća koja se može javiti kod djece tokom razvoja. Prisutni su simptomi nepažnje, impulsivnosti i hiperaktivnosti, odnosno simptomi nepažnje, impulsivnog ponašanja i hiperaktivnosti odstupaju od onoga nivoa koji se očekuje za dob djeteta.<br /> Školegijum: Koji su njegovi simptomi?<br /> Osmanović-Bašić: Simptomi nepažnje mogu uključivati nezavršavanje zadataka, sanjarenje, poteškoće da dijete do kraja prati instrukcije ili mu brzo dosade različite aktivnosti. Zapravo, radi se o poteškoći djeteta da održi pažnju na zadatku, posebno kada se radi o repetitivnim i dosadnim zadacima, ali se može pojaviti i tokom slobodne igre. Nepažnja može biti rezultat povećane distraktibilnosti ili smanjene ustrajnosti u zadacima u kojima je smanjena unutrašnja motivacija ili je vanjska nagrada vremenski odgođena ili iz...</p> Nastavnička pitanja Nacrt prijedloga za uvođenje eksperimentalnog plana i programa u Srednjoj strukovnoj školi u Jajcu http://skolegijum.ba/tekst/index/1258 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> Odlukom od 20.03.2017. godine Skupština Srednjobosanskog kantona je usvojila odluku o formiranju srednje škole u Jajcu u kojoj bi se nastava izvodila po federalnom planu i programu. Osim što je takva odluka protivna zakonu, međunarodnim konvencijama i potpisanim sporazumima (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanje u BiH, Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, Zakon o zabrani diskriminacije BiH, Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2014., preporuke Vijeća Evrope i UN-a u vezi sa međunarodnim protokolima i konvencijama, kao sto je „Evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima i slobodama“ ili „Konvencija UN o pravima djeteta“, Preporuka koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH za „eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH“, 2012.), ona također znači razdvajanje djece po etničkom principu.<br /> Vijeća učenika srednjih škola iz Jajca usprotivila su ...</p> Obrazovna politika Predmet: Linafo depolitizacija http://skolegijum.ba/tekst/index/1257 <p>Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,<br /> profesorice Babić,<br /> U tihoj kampanji za usvajanje Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koju je Predlagač vodio u medijima, na društvenim mrežama i za skupštinskom govornicom, kao jedan od glavnih kvaliteta Prijedloga zakona isticala se depolitizacija. Tim terminom opravdavala se golema energija utrošena na pitanja upravljanja školama, sastava školskih odbora i ovlasti direktora.<br /> Iskoristio bih ovo (predzadnje) pismo da Vas upozorim kako cijela ta retorika nema veze ni sa stvarnošću ni sa zdravim razumom.<br /> Prvo, sa zdravim razumom nema veze jer je obrazovni sistem svugdje u svijetu aparat vladajuće ideološke opcije, pa je takav i ovdje. Politika vrišti iz ovog Prijedloga, od tendencije ka racionalizaciji, preko želje za kontrolom školskih odbora, do definisanja vrlo specifičnih i politički motivisanih nastavnih sadržaja.<br /> Drugo, sa stvarnošću nema veze jer se godinama, praktično od rata naovamo, kadrovska politika u svim segmenti...</p> Obrazovna politika Predmet: Ženski rod http://skolegijum.ba/tekst/index/1256 <p>Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,<br /> profesorice Babić,<br /> Juče sam Vam najavio nastavak propitivanja odnosa Zakona prema ženama. U članu 3. (Upotreba ženskog ili muškog roda) piše:<br /> "Terminološko korištenje muškog ili ženskog roda u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba roda."<br /> Da li je Vama jasno šta ovo znači? Meni nije bilo (iako slutim šta pravni mučenik želi da kaže), pa sam pogledao Obrazloženje Prijedloga Zakona. Tamo stoji ovo:<br /> "Član 3. (Upotreba ženskog ili muškog roda) Terminološko korištenje ženskog ili muškog roda u zakonu."<br /> Šta? Nedostaje glagol. A s glagolom i smisao iskaza.<br /> Zamislite da u uputi za upotrebu lijeka piše terapijsko korištenje tableta ili sirupa ovog lijeka podrazumijeva uključivanje oba oblika, i tableta i sirupa. Vama nije jasno šta se uključuje a šta isključuje, pa pitate farmaceuta šta se tačno podrazumijeva, a on vam odgovori: terapijsko korištenje i tableta i sirupa.<br /> Hajde da zajedno rekonstruišemo namjeru Predlagača koja je rezu...</p> Obrazovna politika Predmet: Konstitutivne manjine http://skolegijum.ba/tekst/index/1255 <p>Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,<br /> profesorice Babić,<br /> Juče sam Vam pisao o kukavičkom i/ili šarlatanskom, ako ne i lukavo-podmuklom izbjegavanju da se raščisti pitanje jezika u nastavi u školama u Kantonu Sarajevo. Uputio sam Vas u povezanost naziva jezika sa nastavnim sadržajima i postavio samo naoko šaljivo pitanje o položaju konstitutivnih manjina, Hrvata i Srba u Kantonu čijom Skupštinom Vi predsjedavate.<br /> Koliko je to guranje obrazovanja u matrice nacionalizma besmisleno, da ne kažem glupavo i nedotupavno, pokazaću Vam na sljedećem primjeru. U članu 93. (Školski odbor) stoji, između ostalog, i ovo:<br /> „(6) Školski odbor po svom sastavu treba da odražava etnički sastav učenika i roditelja, radnika škole i lokalne zajednice u kojoj škola djeluje.“<br /> Školski odbor ima četiri člana. Jednog imenuje Ministarstvo, jednog opština, jednog roditelji, i jednog škola. Zašto je ovaj član, osim što je glup, i pravno loš, a osim toga i neprovodiv u praksi? Evo, redom:<br /> Prijedlo...</p> Obrazovna politika Predmet: Senzacionalno! Skupština Kantona Sarajevo podržava Deklaraciju o zajedničkom jeziku! http://skolegijum.ba/tekst/index/1254 <p>Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,<br /> profesorice Babić,<br /> Danas ću Vam postaviti jedno trik-pitanje. Prijedlog Zakona, naime, reguliše održavanje nastave za pripadnike nacionalnih manjina, i to je opisano u članu 8. (Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine). Međutim, gdje je u Prijedlogu Zakona regulisana nastava za pripadnike manjinskih konstitutivnih naroda u Kantonu Sarajevo?<br /> Ne morate čitati Prijedlog ponovo, ja ću Vam reći: nigdje. Zato što manjinski konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini ne postoje. Ima ih tri, i svi su većinski. Je li tako?<br /> E, u tome je trik: i jeste i nije.<br /> Većinski su, ali svako na teritoriji koju je u ratu osvojio/odbranio (terminologija zavisi od perspektive). Prema zadnjem i jedinom poslijeratnom popisu, na teritoriji Kantona Sarajevo, čijom Skupštinom Vi predsjedavate, oko 90 posto građana izjasnilo se da govori bosanskim jezikom.<br /> Primijetite: nisam rekao 90 posto Bošnjaka, nego 90 posto govornika bosanskog jezika. Zašto sam to...</p> Obrazovna politika