Školegijum novosti Sun, 26 Mar 2017 13:01:22 CEST Objavljeni tekstovi http://skolegijum.ba/ KohanaPHP Testiranje http://skolegijum.ba/tekst/index/1199 <p>Foto: Marina Shemesh<br /> Da bi dobila informacije o karakteristikama i postignućima petnaestogodišnjaka, PISA uzima uzorak učenika koji će rezultatima predstavljati cijelu populaciju petnaestogodišnjaka jedne države. Učenici od petnaest godina izabrani su zbog toga što je to u većini država granica između obaveznog i neobaveznog školovanja. Učenik koji na početku testiranja ima između 15 godina i 3 mjeseca te 16 godina i 2 mjeseca može pristupiti testu. Domaća organizacija koja implementira PISA testiranje (u BiH to je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje) ima zadatak da se pobrine da uzorak učenika odgovara standardima. Da bi osigurali da rezultati testova budu validni, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) napravila je priručnik po kojem će domaća organizacija izabrati uzorak. Kriteriji po kojima se biraju učenici napravljeni su tako da se dobije što raznovrsniji uzorak, a da su pritom ti učenici u mogućnosti da predstavljaju svoju generaciju. Recimo, j...</p> Obrazovna politika Ministar za boračka pipanja http://skolegijum.ba/tekst/index/1198 <p>Jean Geoffroy: Le Consigne<br /> Ovu tvrdnju potkrepljuje snimak N1 televizije na kojoj ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin drži govor đacima, u prisustvu nekoliko odraslih osoba (nastavnika? i novinara).<br /> Na snimku ministar Vulin, nakon kurtoaznog aplauza učionice, izgovara ovo:<br /> "Je li bio neko od vas na Kosovu i Metohiji?<br /> Tu grešimo, deco.<br /> Morate bar jednom, svaki Srbin, bar jednom, svaki građanin Srbije bar jednom mora da vidi Kosovo i Metohiju, samo da vidi, ništa više. Samo da vidi. Jer, videćete, selo ko selo, put ko put, sir ko sir, ali osetićete nešto, nešto što ne može da se opiše. Osetiće... osetićete se velikim i važnim kad budete videli šta je vaš narod pre hiljadu godina mogao da pravi. Kad budete došli u Visoke Dečane.. da je to napravio vaš narod pre stotina i stotina godina. U vreme kada su neki drugi narodi, koje danas smatramo da su veći ili brojniji, pravili neke male kućice, vaši preci su pravili Visoke Dečane. To morate da vidi...</p> Nova čitanja Ni podjela ni zadržavanje stanja status quo - za obrazovanje u Jajcu postoji bolje rješenje http://skolegijum.ba/tekst/index/1197 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> Neformalna grupa građana "Bolja škola"<br /> skolabolja@gmail.com<br /> n/p: ministrica Katica Čerkez<br /> Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Kantona Središnja Bosna<br /> Stanična 43, Travnik<br /> PREDMET: Otvoreno pismo ministrici Katici Čerkez<br /> Kao neformalna grupa građana iz Jajca zainteresirana za bolje i pravednije obrazovanje Bolja škola, povodom odluke Skupštine Srednjobosanskog kantona o osnivanju nove mješovite srednje škole po bosanskom planu i programu, kojom bi se implementirala još jedna podjela djece i mladih zasnovana na etničkim i nacionalnim pitanjima, izjavljujemo da za probleme koji su navedeni kao razlozi za sprovođenje takve segregativne obrazovne politike postoji bolje rješenje, a to je: jedinstvena srednja škola koja bi radila po jedinstvenom nastavnom planu i programu za sve učenike uz uvažavanje nacionalnih posebnosti/specifičnosti, zasnovanom na zajedničkoj jezgri, kompetencijama i ishodima učenja, sa fokusom na inkluziju, u svrhu eliminisanja svi...</p> Obrazovna politika Nedorađen posao – mač s dvije oštrice http://skolegijum.ba/tekst/index/1196 <p>Foto: Lejla Reko<br /> Cilj predstave bio je da se djeca poistovjete s osobama koje su stigmatizirane i marginalizirane u društvu jer su drukčije od većine po nekom osnovu. Koncept forum predstave je odličan alat da se ovaj cilj postigne među djecom, međutim, svi koji su prisustvovali predstavi Faca mogli su vidjeti da je potrebno imati publiku koja je osviještena za problematiku koja se postavlja na scenu jer se od nje zahtijeva aktivno učešće.<br /> Predstave po konceptu forum teatra nastaju tako što se učesnici/e prvo upoznaju, zatim razgovaraju o problemima diskriminacije koju mogu prepoznati u svojoj sredini pa onda grade tipske likove za predstavu. Trijada likova iz ovakvih predstava su: nasilnik, potlačeni i neutralni. Tema forum predstave Faca bila je diskriminacija Roma i djevojčica.<br /> Na početku predstave saznajemo da je u razred došao novi učenik, Rom, Hamuš Aljić, s kojim niko ne želi da se druži. Nikola, dječak iz razreda, Hamušev je komšija i družio bi se s novim kolegom, ali ne mo...</p> Nova čitanja Boljom ishranom do boljih ocjena http://skolegijum.ba/tekst/index/1195 <p>Foto: Slack<br /> Istraživanje koje su vodili, kaže Kass, počelo je pitanjima: koja je veza između rasta uma i rasta tijela kod djece; da li možemo očekivati da djeca uče ako unose puno šećera i malo hranjivih materija; šta djeca mogu učiti ako su gladna; da li hranom koju unosimo u škole pomažemo djeci da uspiju?<br /> Kao primjer Kass navodi dva učenika. Allison ima 12 godina, pametna je i želi biti fizičarka. Ide u školu u kojoj učenici imaju besplatan doručak zdrave hrane. Zbog toga, objašnjava Kass, Alison je manje pretila u odnosu na prosječno dijete. To znači da će manje vremena provoditi kod doktora, da će imati niži nivo anksioznosti i depresije. Zato će se bolje ponašati i biti zadovoljnija. Ranije će dolaziti u školu jer je tamo čeka dobar, ukusan i zdrav obrok. Njeno zdravlje će biti mnogo bolje nego kod prosječnog djeteta.<br /> S druge strane, tu je Tommy, koji također ima 12 godina, objašnjava Kass. Želi biti doktor. Ukoliko ne dobije zdrav doručak, Tommy će već u obdaništu imati niže...</p> Odgojni aspekti Umjesto grbova i slika svetog Save, u školi su se našle stvari prave http://skolegijum.ba/tekst/index/1194 <p>Foto: Anes Osmić<br /> Osnovna škola Vladislav Skarić u Sarajevu kreativnim uređenjem stepenica pokazuje da djeca pak pored nacionalnog ponosa i snage religijskog jedinstva trebaju i mogu u školi usvojiti i još neke vrijednosti. Ispisujući formule iz fizike, hemijska jedinjenja, pravopisna pravila, dječje pjesmice te životne mudrosti na školske stepenice, ova škola svojim uređenjem enterijera pokazuje da su znanje, poštovanje, mudrost, radost i igra vrijednosti i principi koje djeca u školi trebaju da usvoje. Sve više nacionalnog, a sve manje racionalnog odgoja i obrazovanja djece u školama razlog su za oduševljenje autora ovog teksta dekorom koji upućuje na znanje, rad, marljivost, posvećenost te opće humanističke vrijednosti.<br /> Meho Pirić, direktor Osnovne škole Vladisav Skarić, za Školegijum je kazao da su ideju preuzeli od druge škole, ali da su je proširili i dopunili formulama iz fizike, hemijskim spojevima, pravopisnim pravilima, dječjim pjesmicama te raznim životnim mudrostima. Ista...</p> Odgojni aspekti Hitnom procedurom do kontrole Univerziteta http://skolegijum.ba/tekst/index/1193 <p>Panorama Tuzle<br /> To je određeno članom 9 pomenutog dokumenta. U stavu 1 tog člana riješeno je pitanje Upravnog odbora: Predsjedniku i članovima upravnog odbora Univerziteta koji su zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje mandat. Vlada Kantona i Senat Univerziteta će imenovati predsjednika i članove privremenog upravnog odbora Univerziteta u roku od tri dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona i njihov mandat će trajati do imenovanja upravnog odbora u skladu s odredbama Zakona.<br /> Stavom dva smijenjen je rektor: Licu zatečenom na dužnosti rektora Univerziteta na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje mandat. Funkciju rektora Univerziteta do imenovanja vršioca dužnosti rektora, obavljat će najstariji član Senata ili drugi član Senata kojeg odredi Senat ukoliko najstariji član Senata ne bude u mogućnosti obavljati tu funkciju. Vršioca dužnosti rektora Univerziteta imenovat će Skupština Kantona na prijedlog Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Sku...</p> Obrazovna politika Ne znam ništa i naučio sam to u školi http://skolegijum.ba/tekst/index/1192 <p>Justus Sustermans: Galileov portret<br /> Proveli smo anketu među studentima i studenticama Filozofskog fakulteta i Odsjeka za matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Anketa se sastojala od pitanja: Ko je bio Galileo Galilei i šta znate o njemu? i Gdje ste to naučili? Za anketu smo se odlučili jer smo mnogo puta čuli mit o Galileju, koji ne odgovara stvarnosti, a da se ono najbitnije o njemu ne zna. Pretpostavljali smo da je tako i kod dobrog dijela studenata.<br /> Od 118 ispitanika i ispitanica, njih 21 reklo je da ne znaju ništa, 18 zna da je značajan po tome što je otkrio da je Zemlja okrugla, 26 da ga je ubila Crkva, po nekima je spaljen na lomači, drugi opet kažu da je obješen, treći da je umro u zatvoru na koji ga je osudila Crkva. Ništa manje šarolika od načina smrti nisu ni Galilejeva zanimanja – bio je filozof, matematičar, inžinjer, jeo geografiju, imao visok koeficijent inteligencije pa je puno toga otkrio i istražio, astronom, izumitelj teleskopa, fizičar, prouča...</p> Obrazovna politika "To smo smislili vrag i ja, to je magija..." http://skolegijum.ba/tekst/index/1191 <p>Magija je očaravala čovječanstvo stoljećima, izazivala teror, smijeh, šok i oduševljenje. Nekoć progonjeni zbog hereze i vještičarenja, mađioničari su se uvijek povezivali sa paralelnim univerzumom neograničenih mogućnosti – citat je iz knjige Magic: 1400s–1950s Noela Daniela.<br /> Da bismo saznali nešto više o poslu ljudi koji su usavršili čarobnjaštvo do to mjere da im je ono i profesija obratili smo se iluzionistima/mađioničarima, cirkusantima i njihovim udruženjima i zamolili ih da nam objasne koja vrsta edukacije i treninga je potrebna za ovu neškolsku umjetnost i profesiju.<br /> Neozbiljna umjetnost<br /> Tobias Beckwith, glumac, redatelj i pozorišni dizajner iz Las Vegasa, objasnio nam je da rečenica njegovog prijatelja Burgera, Magija je vila sa mnogo soba, za njega najbolje objašnjava to kako u magiji ima mnogo mjesta za razne vrste različitih performansa. Shodno tome, izgled mađioničara obično određuje priroda performansa, vrsta publike kao i prostor u kojem rade.<br /> Kodeks oblačenja gener...</p> Nova čitanja Zašto dječaci MORAJU učiti o empatiji http://skolegijum.ba/tekst/index/1190 <p>By SabinavonKessel, CC BY-SA 3.0<br /> O empatiji u obrazovanju danas se mnogo razgovara. Nastavnici, istraživačice i edukatori također (opravdano) naglašavaju da se djevojčice ne podstiču dovoljno za STEM discipline. Međutim, ne priča se previše o tome kako rodna podjela igračaka škodi i dječacima. Upravo u svijetu gdje se kroz igru naglašavaju rodni stereotipi, shvatamo da dječacima uskraćujemo priliku da razviju vještinu koja se u današnje vrijeme smatra ključnom, kako na privatnom tako na profesionalnom polju – empatiju.<br /> Mnogo se istraživalo o koristima empatije u školskom okruženju, a ovdje ćemo spomenuti studiju istraživačica sa Univerziteta Kent u kojoj je pokazano kako su veći nivoi empatije u ponašanju povezani sa ponašanjem aktivnog posmatrača/ice; drugim riječima, ova djeca su spremnija suprotstaviti se onoj koja maltretiraju drugu djecu, bez obzira da li žrtve pripadaju njihovom krugu prijatelj(ic)a ili ne. Ovdje je dokazano kako empatija potiče hrabrost, a ima i jako pozitiv...</p> Odgojni aspekti Studenti mašinstva za bolje obrazovanje http://skolegijum.ba/tekst/index/1189 <p>Foto: Zerina Nezić<br /> Ova inovacija ima veoma zanimljivu funkciju i mogla bi poslužiti u mnogim učionicama. Naime, PiPro je uređaj namijenjen učionicama koje posjeduju projektor, a nemaju laptop ili računar sa kojeg bi se upravljalo prezentacijama. Zapravo, PiPro posjeduje i kamera projektor koji omogućava da se rukopis sa papira prenese na platno u realnom vremenu. To je posebno bitno kada nastavnik u učionici sa puno đaka pokazuje manje predmete ili slike, gdje u svakom trenutku predmet može putem PiPro uređaja prikazati uvećano pomoću projektora, pojašnjava Harun Hrustić. Primjena PiProjectora može biti svestrana. Na primjer, svima nam je poznata situacija u kojoj neki predmet, slika ili dio iz knjige, da bi ih svi vidjeli, prolaze iz ruke u ruku učionicom, na što se potroši nekoliko minuta časa. PiPro bi mogao pojednostaviti i ubrzati taj proces.<br /> Kompletno kućište PiProjectora je izrađeno tehnologijom 3D printanja u kreativnom laboratoriju iDEAlab na Mašinskom fakultetu u Zenici. I...</p> Nova čitanja Počeci i razvoj http://skolegijum.ba/tekst/index/1188 <p>Ilustracija: Kosta Kostov<br /> Program za internacionalnu provjeru učenika (PISA) pokrenula je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) 1997. godine sa ciljem da procjenom znanja petnaestogodišnjaka procijeni i uporedi obrazovne sisteme u svijetu. Prvo testiranje sprovedeno je u 2000. godini, a potom je ponavljano svake tri godine.<br /> Internacionalna asocijacija za procjenu obrazovnog uspjeha (IEA), 1990-ih godina sprovela je niz istraživanja škola koje nisu imale nacionalne, već internacionalne testove. Kako su u te škole išli učenici različitih nacionalnosti, testovi su bili kulturološki osjetljivi i nisu sadržavali pitanja koja su se ticala određene nacionalne skupine. Godine 1995. IEA je počela sa testiranjem učenika širom svijeta programom poznatim pod nazivom Trendovi u internacionalnom učenju matematike i nauke (TIMSS). Na metodologiju testova TIMSS-a u velikoj mjeri utjecala je Nacionalna procjena obrazovnog procesa (NAEP), koja je 1964. počela testirati učenike Amerike i...</p> Obrazovna politika Fetišizam programa http://skolegijum.ba/tekst/index/1187 <p>Ilustracija: Geralt<br /> Govorio sam već o potrebi da se predaje malo činjenica, ali da one budu ključne, one koje su izazvale dalje događaje. Nastanak italijanskih komuna u predrenesansi mogao bi da posluži kao primer da učenik doživi međuzavisnost naizgled sasvim nepovezanih događaja. Jedna strogo verska pojava kao što je Prvi krstaški rat bio je detonator divovskog i veoma složenog procesa, jer je započeo trgovinu sa Istokom i jačanje srednjevekovnih gradova. Tako nastaje moderan grad i utilitaristički mentalitet u kome se sve meri količinom. U sistemu u kojem puko proticanje vremena umnožava dukate, u kojem je „vreme zlato“, prirodno je da se ono brižljivo meri, pa zato tokom XV veka mehanički časovnici preplavljuju Evropu.<br /> I prostor se umnožava. Preduzeće koje natovari brod prepun vredne robe neće se pouzdati u zanosne grafike sa grifonima i sirenama - potrebni su joj kartografi, a ne pesnici. Tobdžiji su potrebni matematičari koji će proračunati uglove iz kojih se puca; potreban m...</p> Nova čitanja Do(mi)niranje http://skolegijum.ba/tekst/index/1186 <p>Foto: Andy Beecroft<br /> Nije nikakva novost to da su bosanskohercegovačke škole često neuslovne za rad, da oprema ne samo da ne prati vrijeme u kojem djeca žive nego je nerijetko u svojoj prvoj fazi izuma. O svemu tome smo u Školegijumu često izvještavali: o neopremljenim kabinetima informatike, o urušavanju škole zbog vlage i prokišnjavanja, o fiskulturnim salama u ekserima, o 1,70 KM budžetskih sredstava mjesečno za održavanje higijene jedne učionice, o uticaju školskog namještaja na zdravlje učenika, itd. Da li bi se nešto promijenilo ako bismo obišli sve škole u državi i napravili precizne liste osnovnih potreba? Ni dosadašnje pojedinačno prozivanje odgovornih institucija nije mijenjalo pokvarene stolice. Ako pratimo napise u medijima i na društvenim mrežama vidimo kako neuslovnost, kroz različite donacije i fizički rad, popravljaju roditelji/staratelji đaka sa nastavnicima i komšijama. Osim toga, sredstva za nabavku osnovnih sredstava za rad stižu u bh. škole i preko donacija odre...</p> Obrazovna politika Bezinformacija http://skolegijum.ba/tekst/index/1185 <p>Dio procesa izmjene Zakona o osnovnom i Zakona o srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo je bio i sastanak Ekonomsko-socijalnog vijeća Kantona Sarajevo. O tome je 9. marta 2017. godine izvijestio portal Klix.ba u nepotpisanom tekstu naslova - Ekonomsko-socijalno vijeće KS o reformskim zakonima u obrazovanju. U uvodu se navodi: Pred članovima Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Kantona Sarajevo na današnjoj sjednici bili su Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakon o srednjem obrazovanju, odnosno radne verzije prijedloga ovih zakona koje je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, nakon okončanih javnih rasprava, pripremilo i o kojima će se uskoro izjašnjavati Vlada i Skupština Kantona Sarajevo. Ostatak teksta nudi presjek sjednice, ali ne i odgovor na pitanje šta je Ekonomsko-socijalno vijeće i koje su mu nadležnosti.<br /> Ovo Vijeće je osnovano po Sporazumu sklopljenom između Vlade Kantona Sarajevo, Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata Sarajevskog kantona i Udruže...</p> Medijska kultura Po žargonu te poznajem http://skolegijum.ba/tekst/index/1184 <p>Foto: Selma Asotić<br /> Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti održalo je 16. februara u Mediacentru šesti po redu razgovor u okviru projekta Neće jezik nego pravo, pod nazivom Jezik i mladi, sa ciljem da progovore o tome zašto i kako se kreira slika o žargonu kao nečemu što je loše, te koje su posljedice takve pogrešne percepcije. Moderatorica razgovora bila je Sandra Zlotrg, koja je magistarski rad odbranila na temu žargona. Njeni sagovornici su bili Namir Ibrahimović, profesor bosanskog, srpskog, hrvatskog jezika i književnosti i član redakcije Školegijuma, Marina Veličković, autorica knjige Furam feminizam i facebook stranice Krajnje Neuračunljive i Anes Osmić, novinar Školegijuma.<br /> Mladi žargon koriste kao sredstvo samoidentifikacije, da se po načinu govora razlikuju od drugih. Žargon je pun pojmova iz popularne kulture: filmova, muzike, serija koje učenici gledaju. Zbog toga što je poenta upotrebe žargona da se nasmije, uvrijedi, iznenadi ili šokira sagovornik, njime se često krše ...</p> Nova čitanja Ceca po drugi put u školi http://skolegijum.ba/tekst/index/1183 <p>Nakon što je u septembru prošle godine na stranici Školegijuma objavljen tekst Ceca, feminizam, metodika, dobio sam poziv od profesorice Adile Salibašić da sa njenim učenicima i učenicama u sarajevskoj Drugoj gimnaziji realiziram ovako jedan zamišljen čas. Čas počinjem, nakon što me profesorica predstavi, kao što sam i predložio, pitanjem Koliko turbo-folk pjevača i(li) pjevačica poznajete? Nakon nekoliko sekundi tišine i smijeha te i mog i Adilinog ohrabrivanja učenika i učenica da opušteno govore u učionici počinju da pljušte imena poput: Ceca, Seka Aleksić, Jelena Karleuša, Aca Lukas... Na moje drugo uvodno pitanje Koliko feministkinja i(li) feminista poznajete? u razredu nastaje duži muk nego na prvo pitanje, ali djeca odgovaraju: Malala, Frida Kalo, Lorin pobjednica Eurosonga 2012. godine. Iz teorije feminizma i feminističke prakse ne znaju nikoga. Ovdje se sada ponajbolje potvrđuje moja teza na osnovu koje sam i napisao ovakva jedan metodički podsticaj – djeca znaju ikone tur...</p> Metodička praksa Čitanje kao kazna za vandalstvo http://skolegijum.ba/tekst/index/1182 <p>Foto: Patrick Feller<br /> U gradiću Ashburn u saveznoj američkoj državi Virginija, u oktobru je prošle godine uhapšeno pet mladih osoba zbog vandalskog čina izvršenog na zidovima stare i napuštene škole. Radi se o zgradi koja je u 19. stoljeću služila kao jednosobna škola za djecu afroameričkog porijekla, za vrijeme segregacije u Sjevernoj Virginiji. Petero djevojaka i momaka, dobi od 16 i 17 godina, priznali su da su na zidu škole sprejem ispisali poruke kao „white supremacy“ („bjelačka nadmoć“), ali i svastike, dinosauruse i „seksualne“ motive. Sve su se osobe izjasnile krivim, a jedna od njih je navela da nije znala šta predstavlja svastika.<br /> Sutkinja Avelina Jacob je u presudi ovim tinejdžeri(ca)ma navela listu od 35 književnih djela od kojih su dužni odabrati 12. To znači da svakih mjesec dana u narednoj godini moraju pročitati jedno djelo i o njemu napisati osvrt. Kazna uključuje i posjetu Muzeju holokausta u Washingtonu, kao i Smithsonian muzeju američke historije. Od njih će se t...</p> Odgojni aspekti Ministarstvo za stereotipe http://skolegijum.ba/tekst/index/1181 <p>Čestitka počinje sa Svim pripadnicama ljepšeg spola čestitamo 8. mart. Da li Ministarstvo zaista učenicima i učenicama za čije je obrazovanje nadležno želi poručiti da su žene ljepši spol? Ako ćemo spolove dijeliti po pridjevima (što je samo po sebi neprihvatljivo, jer je spol biološka, a rod društvena odrednica), da li onda ta podjela mora biti primjer seksističkog stereotipa? Da li Ministarstvo učenicama želi poručiti da će nezavisno od njihovih uspjeha u školi, na fakultetu, na poslu; nezavisno od toga koliko se ostvare kao osobe, njihova ljepota biti ono po čemu će u društvu biti percipirane? Rečenica se nastavlja sa željom Ministarstva da pripadnicama ljepšeg spola ovaj dan protekne u lijepom raspoloženju i da ga podijele sa svojim najdražima, uz pažnju, ljubav i poštovanje koje one zaslužuju. Očekivati od žena da budemo raspoložene na 8. mart, jer je, eto naš dan je samo još jedan patrijarhalni zahtjev kojem moramo udovoljiti, isključivo zato što smo žene. Takav stav pretpost...</p> Obrazovna politika Birano ministarstvo trenutno nije dostupno, molimo pokušajte kasnije http://skolegijum.ba/tekst/index/1180 <p>Foto: Li Kelly<br /> Ovogodišnji najkraći mjesec je završio, a sve su prilike da se ništa bitnije neće izmijeniti u odnosu na prethodnu godinu. Slow motion reakcije naših web administratora i administratorica su i dalje – slow motion, a stranice koje su nekada obećavale (npr. Tuzlanski kanton) sada sporadično postavljaju informacije... gotovo kao da ih je stigla kletva USK. Kako sve ne bi bilo tako crno, evo jedne zanimljivosti sa također iznimno statične stranice Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa SBK. Trinaestog februara postavili su upozorenje o lažnoj Facebook stranici koju su prijavili Ministarstvu i Facebooku, a za čiji sadržaj ne odgovaraju. Podsjećaju, također, da su službene stranice Ministarstva, između ostalog, i emis.ba i e-skole.ba. Podsjećaju – mada linkovi za ove stranice nisu prisutni nigdje na postojećem layoutu zvanične stranice. Za sadržaj lažne stranice ne odgovaraju – mada su sve prilike da ne odgovaraju ni za sadržaj svoje stranice s obzirom da je pos...</p> Medijska kultura