Školegijum novosti Thu, 29 Jun 2017 11:02:48 CEST Objavljeni tekstovi http://skolegijum.ba/ KohanaPHP Leti, leti, leti Vesna http://skolegijum.ba/tekst/index/1297 <p>Na fotografiji: Vesna Bosančić<br /> Prema članu 84. stav (5) Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju Republike Srpske, Službeni glasnik RS, br. 44-17. u slučaju da je nalazom i mišljenjem stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanja djece i omladine u razvoju predloženo angažovanje lica za podršku učeniku sa smetnjama u razvoju (u daljem tekstu asistent), škola će zatražiti saglasnost Ministarstva za angažovanje asistenta. Asistent prema ovom Zakonu može biti lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu, dok još uvijek ovaj Zakon nije riješio ko je asistent struke, šta radi ili koje mu je tačno radno vrijeme. Ovaj problem se pokušava riješiti izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br. 44-17), ali i Pravilnikom o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama koji donosi ministar. Radi se na tome da posao asistenta obavljaju osobe sa nekom od pomagačkih profesija, poput psihologije, pedagogije, de...</p> Nastavnička pitanja Pet pravila i sedam radnji http://skolegijum.ba/tekst/index/1296 <p>Foto: Ilz West<br /> Pitanje koje je godinama sebi postavljao Chris Lonsdale, psiholog, lingvista i edukator, glasi Kako brže učiti? U traženje odgovora krenuo je s uvjerenjem da bi brže učenje značilo manje provedenog vremena u školi te kada bismo učili jako brzo, vjerovatno ne bi uopće ni išli u školu. Tokom svog školovanja shvatio je vrlo rano da je škola često prepreka učenju.<br /> Aktivni rad na drugačijoj koncepciji učenja stranih jezika započinje 1981. godine kada putuje u Kinu i obeća samom sebi da će u što kraćem periodu naučiti kineski jezik. Njegov koncept učenja stranog jezika odnosi se, zapravo, na promatranje ljudi koji to već rade, tzv. modeliranje. Glavni princip učenja po modelu je promatranje situacija gdje se ono što želimo naučiti već radi i primjenjivanje principa koje tu pronađemo. Učenjem stranog jezika kroz modeliranje Chris Lonsdale se bavi već oko dvadeset godina i njegov zaključak je da svaka odrasla osoba može tečno naučiti jezik za šest mjeseci. Kada to kažem veći...</p> Nova čitanja Tata, kupi mi znanje http://skolegijum.ba/tekst/index/1295 <p>Foto: Harols Reed<br /> Bojana Ramić ima 25 godina i studentica je na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakultetu u Sarajevu. Dvije godine je morala pauzirati, pa joj se studij, kako govori za Školegijum, otegao. Instrukcije iz engleskog drži još od srednje škole. Već desetak godina. Pored instrukcija radi i kao nastavnica engleskog u školama za učenje stranih jezika.<br /> J. K. je diplomirana profesorica engleskog jezika i instruktivnu nastavu drži već šest godina. Najčešći klijenti ove dvije instruktorice engleskog jezika su učenici i učenice osnovnih i srednjih škola koji ih uglavnom pozivaju u pomoć kada dobiju loše ocjene, pred popravni ili pred eksternu maturu. Ali ima i onih marljivih koji, kako kaže Bojana, preventivno idu na instrukcije. J. K. nema običaj davati instrukcije kad joj kažu: sutra nam je završni test za ovu godinu, pomagajte. Najčešće ima ustaljene gaže. Jednom ili dva puta sedmično te po potrebi. Njen kontakt roditelji dobijaju preko drugih roditelja š...</p> Metodička praksa Misterija zvana novac http://skolegijum.ba/tekst/index/1294 <p>Foto: Pictures of money<br /> Na OECD-ovoj stranici nisu dostupne informacije o troškovima PISA testiranja. I ne samo na njoj, već u gotovo svim tekstovima koje je moguće naći na internetu a da im je PISA tema. Novce spominje samo Yong Zhao, profesor u Školi za edukaciju na Univerzitetu u Kanzasu i na Mitchel institutu za zdravlje i obrazovne politike na Univerzitetu Viktorija u Australiji. Bio je i predsjednik i direktor Instituta za globalnu i online edukaciju na Fakultetu za edukaciju Univerziteta Oregon. U članku Kako PISA stavlja svijet u rizik: Utrka prema prošlosti osvrće se i na finansijski aspekt ovog problema navodeći da PISA troši resurse zemalja koje ih ionako nemaju dovoljno: Dok 182.000 eura (oko US$250.000) za učešće i milioni dolara za implementaciju nisu puno za razvijene zemlje, to može biti ogroman teret za zemlje u razvoju. Tu se prvi put susrećemo sa konkretnom cifrom. Čak i on u fusnoti naglašava da je jako teško doći do javnih podataka o ukupnom trošku PISA testira...</p> Obrazovna politika Mogućnost izbora http://skolegijum.ba/tekst/index/1293 <p>Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje iz Zagreba sprovodi kampanju Moja stvar, moj izbor – Vrijeme je da saznaš više s ciljem da informira mlade i potakne ih na promišljanje o seksualnosti, reproduktivnim i seksualnim pravima i zdravlju.<br /> Da li dva kondoma znače duplu zaštitu? Kako se kondom pravilno koristi? Koje sve izgovore mladi navode za nekorištenje kondoma? Da li hormonalne pilule povećavaju rizik od dobivanja raka? Može li kontracepcijske pilule nabaviti neko drugi za nas? Šta je sa pilulama za dan poslije? Kakva je to hitna, a kakva redovna kontracepcija?<br /> Odgovore na ova i druga pitanja o kontracepciji možete pronaći u trećem videu kampanje Moja stvar, moj izbor – Vrijeme je da saznaš. Iako mladi misle da znaju sve o ovoj temi, u Hrvatskoj samo 7.500 djevojaka u dobi od 19 godina ode kod ginekologa ili ginekologice da razgovora o svom seksualnom zdravlju. Kada bi više razgovarali o ovoj temi, manje bi se sramili i ponašali bi se odgovornije prema sebi i drugima. ...</p> Odgojni aspekti Opsimenjavanje za dobrobit ljudi i pasa http://skolegijum.ba/tekst/index/1292 <p>Foto: Amer Tikveša<br /> U tekstovima koji su objavljeni na Školegijumu: Čas hvatanja u laži i O psima i ljudima pisali smo o neophodnosti medijskog opismenjavanja đaka u kontekstu nastavnih aktivnosti. Predložili smo đacima i nastavnicima/ama da na času odjeljenske zajednice ili na novinarskoj sekciji izaberu dvije različite informacije iz medija o istoj temi i utvrde njihovu istinitost.<br /> S obzirom na to da je veliki broj napuštenih životinja prijetnja po sigurnost đaka na putu od kuće do škole smatrali smo da je važno da učenici ispitaju uzroke nerješavanja ovog problema na način kako to stručnjaci iz ove oblasti predlažu – registracijom, sterilizacijom i kažnjavanjem. Istraživanjem bi utvrdili kome je u interesu da ovako banalno rješivi problemi konstantno postoje i narušavanju kvalitet života građana. Za početak istraživanja đacima je predloženo da suprotstave sljedeće dvije tvrdnje iz medija:</p> <p>Grad Zenica duguje skoro 250.000 KM zbog napada pasa lutalica – Avaz, 20. jula 2016. godine...</p> Medijska kultura Katica sa klincima http://skolegijum.ba/tekst/index/1291 <p>“Vi ste samo njihov mehanizam” (mehanizam međunarodne zajednice), rekla je Katica Čerkez, ministrica obrazovanja (i još nauke, kulture i sporta), na parkingu ispred svoje kancelarije srednjoškolkama i srednjoškolcima okupljenim tu u zahtjevima za ukidanje prakse dvije škole pod jednim krovom.<br /> Mehanizam međunarodne zajednice, odbrusila je ministrica Katica Čerkez okupljenoj omladini, puna pravedne ljutnje kao božićna purica nadjeva, implicirajući da to što ti srednjoškolci i srednjoškolke zahtijevaju nije iz njihove glave, da oni i nisu ljudska bića, nego tek nekakva klepetala kojima stranci prave buku ispod njenog prozora pa ona mora prekinuti svoju poštenu službu da bi tu larmu utišala.<br /> To što je ona nakon svojih četrdesetak godina prosvjetno-političkog staža (i šezdeset i nešto životnog) također mehanizam, ali hrvatske demokratske zajednice, to je uredu i to bi valjda srednjoškolkama i srednjoškolcima trebalo biti modelom uzoritosti. Imati završen fakultet, i kao ministrica obraz...</p> Obrazovna politika Ispovijed s aut-linije http://skolegijum.ba/tekst/index/1290 <p>Još iz osnovne škole nosim sjećanje na nastavnika demokratije kako na času komentariše tada veoma aktuelnu temu, Paradu ponosa u Beogradu, ističući svoj homofobni stav u javnoj obrazovnoj ustanovi kako je homoseksualnost za njega bolest i kako bi on sve homoseksualce liječio. Ne zna se kako, no način i metoda nisu bitni budući da se radilo o izlivu mržnje. U njegovom glasu osjećalo se gađenje. Veoma dobro je znao, kao i većina homofoba u javnim ustanovama, da ne postoji način za „liječenje“ homoseksualnosti, jer se ne radi o bolesti.<br /> Sada, kada bolje razmislim, možda je sve to bila posljedica njegove autohomofobije koja se ispoljavala na veoma nehuman način. Sa svojih 14 godina bih možda i priznao sebi da sam gej da ovakve stvari nisu trovale moj um i indoktrinisale me protiv samoga sebe.<br /> Prvobitno sam bio u stanju neznanja, jer nisam imao nikakve informacije o bilo kakvoj drugačijoj seksualnosti sem heteroseksualne, a kad sam shvatio da postoji i druga opcija, nastala je faza pori...</p> Iz dječije perspektive Štićenici štite Zenicu http://skolegijum.ba/tekst/index/1289 <p>Foto: Ines Haskić<br /> Moving Island<br /> Izložena djela štićenika rezultat su jednogodišnjeg rada Internacionalnog umjetničkog kolektiva Moving Island – sastavljenog od šest profesionalnih umjetnika i umjetnica angažiranih u različitim umjetničkim medijima (Asja Krsmanović, Irma Saje, Elma Selman, Vedad Orahovac, Zulfikar Filandra, Thomas Steyaert) – posvećen je radu sa skupinama čiji članovi imaju manje mogućnosti da postanu, kako navode, pozitivni članovi društva. Trude se da svake godine realiziraju najmanje dva socijalno angažirana umjetnička projekta sa željom da se svaki od njih nastavi razvijati i nakon svog formalnog završetka. Prošle godine su realizirali projekt s maloljetnim prestupnicima Zavoda za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo nakon čega ih je rukovodstvo Zavoda pozvalo da postanu dio njihove strukture, fokusirajući se na rehabilitaciju korisnika. Koristeći umjetničke prakse nastoje izmjestiti djecu iz njihovog uobičajenog okruženja i kreirati atmosferu u kojoj mog...</p> Nova čitanja Učionica čuda i radosti http://skolegijum.ba/tekst/index/1288 <p>Ilustracija: Jordan Dreyer<br /> Potreba za vlastitim kabinetom sa svim materijalima i potrebnom opremom razvijala se dugo u mojoj glavi. U školi u kojoj sam radila nastava je bila organizirana tako što su učenici i učenice smješteni u učionice, a nastavnici i nastavnice im dolaze na čas. Odluka nadležnih u školi je bila da se zbog estetike učionice (šta god to njima značilo) nije moglo lijepiti po zidovima mnogo. Također, učionica je bila mjesto i za mnoštvo drugih predmeta i radova te bi tako moje postere i ostale materijale koje sam htjela da djeca imaju dostupne uvijek skidali sa zidova. Željela sam drugačiji kabinet jer bih mogla raditi diferenciranu nastavu te postaviti stolove kako ja hoću. U standardnim učionicama nije bilo mnogo prostora za pomjeranje. Dok se izmijene nastavnice te bude mali odmor, ne ostane toliko vremena za mijenjanje stolica i klupa. Htjela sam sve na jednom mjestu: materijale, dječje radove, postere, knjige, da učenici mogu sjediti i čitati ih, a ne da ih ne...</p> Dnevnici iz prosvjete Refik Hodžić: „Sve ukazuje na još kvazipatriotske manipulacije djecom“ http://skolegijum.ba/tekst/index/1287 <p>Foto: Ervin Blažević<br /> Školegijum: Iz perspektive tranzicione pravde, koja je uloga obrazovanja u uspostavljanju dugotrajnog mira i stabilnosti?<br /> Hodžić: Dugoročno gledano, uloga obrazovanja u uspostavljanju stabilnog mira je krucijalna. U postkonfliktnim društvima poput našeg, škola je mjesto gdje se oblikuje sjećanje na prošlost i promovišu nove vrijednosti, pravi se otklon od vrijednosti koje su dovele do sukoba i masovnih zločina. Zbog svoje formativne uloge, obrazovanje je ključno da bi se usvojile nove norme, humanizovao drugi i drugačiji koji je do tada prikazivan isključivo kao neprijatelj, i, što je možda i najvažnije u kontekstu tranzicijske pravde, da bi se promovisala kultura poštivanja ljudskih prava i zakona, što može doprinijeti da se spriječi neki budući konflikt. Većina mjera i ciljeva tranzicijske pravde je usmjerena na prvu generaciju, sudionike u sukobu, dok obrazovanje ima potencijal da utiče na dolazeće generacije na kojima je najveći teret održanja stabilnog mir...</p> Obrazovna politika Kad gosti odu... http://skolegijum.ba/tekst/index/1286 <p>Izvor: Senzor24<br /> Le pont pour l'avenir ili Most za budućnost je tek ustanovljena nagrada Udruženja frankofonih zemalja i odlučeno je da prva bude dodijeljena jajačkim srednjoškolcima i srednjoškolkama koji su se pobunili protiv podjele. Uručivanje nagrade se desilo jučer, 01.06., u holu Srednje strukovne škole u Jajcu, a ceremoniji su prisustvovali ambasadori i ambasadorice Njemačke, Rumunije, Austrije, Švicarske, šef misije OSCE-a, predstavnici Francuske ambasade, delegacije Evropske unije, kao i papini izaslanici. Ambasadorica Švicarke Andrea Rauber Saxer je prilikom uručivanja nagrade predstavnicima učenika istaknula da se žiri nije puno dvoumio oko toga kome da dodijeli prvu nagradu i da je izbor bio jednoglasan. Učenici i učenice su, kako je rekla, pokazali ogromnu moralnu hrabrost i zaslužuju divljenje zbog toga što su, pored svega što im je stajalo na putu, ustrajali u želji da ostanu zajedno. U zajedničkoj izjavi, koja je ovom prilikom predstavljena javnosti, stoji sljedeće:...</p> Obrazovna politika Aber, koga ćete? http://skolegijum.ba/tekst/index/1285 <p>Foto: CGP Gray<br /> Početkom svake godine na času odjeljenske zajednice bira se rukovodstvo razreda – predsjednik, potpredsjednik, blagajnik, predstavnik u Vijeću učenika. Ovaj čin može se iskoristiti za razgovor sa djecom ne samo o odgovornosti i dužnosti, nego i o stvarnim izborima i glasanju. Sedam do deset dana prije odabira rukovodstva razreda, najavite događaj učenicima i učenicama, objasnite im šta znače funkcije na koje će biti birane i ohrabrite ih da se u što većem broju pripreme i kandidiraju za njih.<br /> Recite im da pripreme svoje mini programe i obraćanja glasačima i glasačicama koje će prije samog glasanja izložiti. Tom prilikom naglasite da se predsjednik ili predsjednica razreda ne treba birati po ljepoti ili boji očiju, sviđanju ili nesviđanju, nego po jasnom programu koji će život u razredu učiniti boljim.<br /> Narednog časa pažljivo saslušajte prijavljene kandidate i kandidatkinje, a zatim razgovarajte s razredom o načinu na koji su kandidati predstavili svoje programe. Poseb...</p> Metodička praksa Vodič za prevenciju nasilnog ekstremizma http://skolegijum.ba/tekst/index/1284 <p>Foto: Stefan Schweihofer<br /> Lynn Davies u radu Educating Against Extremism: Towards a Critical Politicisation of Young People nasilni ekstremizam definira kao nedozvoljavanje drugačije tačke gledišta, držanje vlastitih uvjerenja ekskluzivnim i jedinim ispravnim te korištenje nasilja kako bi se drugima nametnulo vlastito mišljenje. UNESCO je 2016. godine izdao Vodič za prevenciju nasilnog ekstremizma za nastavnike, a Bosna i Hercegovina je u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma na 4. sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 23. 04. 2015., usvojila Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2015-2020. Ovaj dokument prepoznaje važnost obrazovanja u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma ističući da se kroz kurikulume obrazovnih institucija može doprinijeti promovisanju tolerancije i sistemu „ranog upozoravanja“ na pojave razvoja ideologija nasilnog ekstremizma.<br /> Obrazovanje, dakle, može imati ulogu u ostvarivanju osnovnih ciljeva ove Strategije, a t...</p> Nova čitanja Pravo na pobačaj http://skolegijum.ba/tekst/index/1283 <p>Foto: William Murphy<br /> Ako je nešto u našem društvu vruća tema, onda je to pravo na abortus ili prekid trudnoće. U raznim raspravama spominju se zabrane i ograničenja, a često se u diskusiji zaboravljaju žene i djevojke koje se sa cijelom situacijom moraju nositi. Neželjene trudnoće među srednjoškolkama također nisu rijetkost. Ako želimo spriječiti neželjene trudnoće, onda moramo educirati mlade i razgovarati sa njima o sigurnom seksu. O tome govori drugi po redu video u kampanji Moja stvar, moj izbor – Vrijeme je da saznaš više koju sprovodi CESI u cilju informiranja mladih i poticanja promišljanja o pitanjima seksualnosti, reproduktivnim i seksualnim pravima i zdravlju.<br /> Djevojke i žene koje se odluče na pobačaj su dodatno stigmatizirane u našem društvu što je – kako je objašnjeno u videu – potpuno apsurdno jer je pobačaj legalna stvar već četrdeset godina i to prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece. Većina trudnoća u ranoj ...</p> Odgojni aspekti U utrobi plavog kita http://skolegijum.ba/tekst/index/1282 <p>Foto: Ben Turover<br /> Krajem aprila pisali smo o djevojčici koja je objavila video u kojem priča o prekidu veze. Taj su video portali i jutjuberi iskoristili zarad vlastite popularnosti, što je dalo priliku hiljadama ljudi da ostave komentar u kojem vrijeđaju, ponižavaju i ismijavaju djevojčicu i/ili njene roditelje.<br /> Mediji, kao što su net.hr, 100posto.hr, telegraf.rs i espreso.rs, ubrzo nakon toga, objavili su informaciju o tome da se djevojčica pokušala ubiti nakon zlostavljanja koje je doživjela putem komentara i videa koji su objavljeni povodom njene ispovijesti.<br /> Portal nezavisne.com izvijestio je da u Tuzlanskom kantonu nije bilo prijave samoubistva: U MUP-u Tuzlanskog Kantona rekli su da nijedna policijska stanica u okviru MUP-a nije zaprimila nijednu sličnu prijavu za pokušaj suicida, a informaciju nisu potvrdili ni u Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla. Informaciju su prenijeli i banjaluka.com i tuzlanski.ba.<br /> Portal Euroblic imao je drugačije informacije. Oni su naveli da su ...</p> Medijska kultura Edukacija, volonterizam i fizički izgled http://skolegijum.ba/tekst/index/1281 <p>Foto: Anes Osmić<br /> Na plakatu reklame o programu osnaživanja zapošljavanja marginaliziranih skupina SOS dječjeg sela žena se penje ljestvama do poslovnog uspjeha dok je muškarac već tamo, u oblacima, leti poput Supermena. Žena je obučena u uske hlače – istaknutih tjelesnih atributa, dok muškarac nije. U muškoj verziji reklama u kojima se predstavlja poslovanje i uspjeh nema nigdje makar malo muške guze preko radnog stola niti kvadricepsa noge, dok je za prikazivanje žene to standard. Tako ova reklama ženama poručuje da će ih se i pored znanja i kvalifikacija vrednovati i na osnovu fizičkog izgleda.<br /> Pored toga, vizual reklame ne nudi osnovne informacije: kome se reklama obraća i s kojim ciljem. Da se radi o programu osnaživanja marginaliziranih skupina sa kojima SOS dječje selo inače radi, kazala nam je Dženita Subašić-Radonić, komunikacijska direktorica SOS dječjeg sela, koja u reklami ne vidi ništa problematično. Njihova osnovna poruka je bila – kako kaže za Školegijum – da svako mo...</p> Nova čitanja Prazna pločo, ko li mi te piše http://skolegijum.ba/tekst/index/1280 <p>Pieter Brueghel mlađi: Proljeće<br /> Nikada se nije desilo u jednogodišnjoj i bogatoj historiji Tabule Rase – bogatoj pokudama, naravno – da ova hronika mjesečnih dešavanja na web portalima ministarstava obrazovanja krene pohvalom. Međutim, zaista treba primijetiti da se nekoliko stranica naprosto promijenilo prvenstveno zbog popunjavanja onog čudnovatog prostora zvanog “vijesti”. Da li je to posljednji trzaj pred ljetni raspust ili se radi o promjeni politike pristupa vijestima, hm... Dok ne saznamo, možemo pogledati šta se ovih dana dešavalo u web-aktivnom Ministarstvu Bosansko-podrinjskog kantona: najava potpisivanja kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja, izračunato da će sve srednje škole imati po četiri odjeljenja učenika upisanih u prvi razred, dodjela studentskih kredita... Nevjerovatno ali istinito: čak i MONKS ovaj mjesec po broju informacija kaska za BPK. Vrijedi se nadati!<br /> Zlatna Tabula Rasa – Vratimo se stilu dosadašnjeg izvještavanja: ako je rečeno...</p> Medijska kultura O teškoćama bez predrasuda http://skolegijum.ba/tekst/index/1279 <p>Foto: CollegeDegrees360<br /> I odrasli imaju teškoća kada je riječ o računskim operacijama, neki kada trebaju javno govoriti, neki kada se trebaju snaći u nepoznatom gradu i sl. Međutim, kao odrasle osobe lakše se s tim teškoćama nose, naučili su da ih kompenziraju drugim sposobnostima. Djeca to još uvijek nisu naučila i zbog toga im je potrebna pomoć da nauče kako da uče i da nisu ništa manje vrijedni ukoliko nešto rade sporije, na drugi način ili ako nešto ne umiju uraditi. S tim ciljem nastao je Priručnik za nastavnike za rad s djecom s teškoćama u učenju autorica Edinalde Jakubović i Nihade Čolić, izdavač: Bosanska knjiga, Sarajevo, 2017.<br /> Priručnik se sastoji iz dva dijela, predgovora i zaključka. U prvom dijelu ovog priručnika autorice objašnjavaju šta su teškoće, načine na koje usvajamo informacije, kako se realiziraju vještine gledanja, slušanja i pisanja, kakve teškoće mogu nastati s obzirom na te vještine, koje strategije učenja postoje, na koje ih načine možemo koristiti u uč...</p> Nastavnička pitanja Magija koja se da naučiti http://skolegijum.ba/tekst/index/1278 <p>Preuzeto sa: Max Pixel<br /> Dr. Christopher Emdin je vanredni profesor na Odsjeku za matematiku, nauku i tehnologiju na Univerzitetu Kolumbija, Teachers College. Također je pomoćnik direktora pri Institutu za obrazovanje u gradu i obrazovanje manjina. Javnosti je više poznat kao kritičar o pitanjima rase, kulture, nejednakosti i obrazovanja.<br /> U svom govoru Naučite nastavnike kako da stvore magiju osvrnuo se na jedan veliki nedostatak obrazovanja nastavnika koji je nazvao magija zbog toga što su za nastavnike i nastavnice čiji su časovi bili zanimljivi kolege i kolegice govorile da imaju neku magiju. On, međutim, kaže da se zapravo ne radi o magiji niti o talentu, već o nečemu što se može naučiti, a to je kako imati kvalitetnu interakciju sa publikom.<br /> Postao je svjestan ovog problema kada je shvatio da su oni ljudi koji drže zanimljiva predavanja, koji začaraju publiku, koje publika sluša bez daha, najčešće daleko od učionica. Zbog toga oni koji žele da postanu dobri nastavnici nemaju uzo...</p> Metodička praksa