Biblioteke i zabava

Čitalačko ljeto za sarajevske mališane

14.07.2016

Na čitanju bajki za djecu s invaliditetom bilo je zanimljivo svim prisutnim: nevjerovatnoj djeci, njihovoj profesorici, glumici Almi Merunki i nama u publici.

Mirsad Bećirbašić s djecom

Mališani koji pohađaju peti razred Centra za slijepu i slabovidnu djecu u Sarajevu slušali su živopisno ispričane bajke Snjegulicu i Pepeljugu. Međutim, na pitanje koje su njihove omiljene knjige, malo smo iznenađeno i postiđeno slušali odgovore: Starac i more, Konrad ili dijete iz konzerve, Mali princ, a dječak Din nam je kazao da veoma voli Julesa Vernea iako nije pročitao mnogo njegovih knjiga, tek dvije, ali će nadoknaditi sve dok završi s ne baš zanimljivim mukama oko zaključnih ocjena. Profesorica maternjeg jezika s ponosom ističe da sigurno nema djece u našoj zemlji koja više čitaju od njenih đaka.

Da bude još malo zabavnije, Alma nam je pokazala kako da različitim vježbicama razbijemo početnu stidljivost, koja je uobičajena kod djevojčica i dječaka u petom razredu, ali koju i neki od nas još osjećaju. I onda smo pravili grimase dok čitamo i pričamo, obećali da ćemo glasno govoriti da nas svi čuju, pa čak i kada uđemo u pekaru punu ljudi da ćemo hrabro i odlučno naručiti slatko pecivo, a uz sve to, naravno, nikada ne skidajući osmijeh s lica.

Bio je to samo jedan u nizu događaja na Festivalu Moje čitalačko ljeto koji je održan u Sarajevu prošlog mjeseca.

Prva knjiga

Na radonicu Kako ću napisati moju prvu knjigu? stigli su učenici 4. i 5. razreda osnovnih škola Musa Ćazim Ćatić i Alija Nametak. Među njima bilo je već i malih pisaca s objavljenim prvim pjesmicama. Mirsad Bećirbašić je vješto vodio radionicu skoro pa hipnotizirajući djecu svojim humorom i zabavnim dosjetkama. Radionica se održavala u Njemačkoj čitaonici Goethe instituta pa je to bila zgodna prilika da se istraži šta je to naš jezik posudio od njemačkog, koje riječi su nam bliske. Tako su se svi rado dosjetili princes krofni, štrudli i krempita, a zatim i ponekog šarafcigera i felge. Razgovaralo se o piscima poput Grigora Viteza, Šukrije Pandže, Dušana Radovića, Ahmeta Hromadžića koji se kroz svoje najbolje knjige sjećaju djetinjstva i govore o važnosti koju je ono imalo u njihovoj literaturi. Nakon toga, svoje prve objavljene radove najhrabriji mališani su rado pročitali. Da sve ne bi ostalo samo na priči, jer nismo na pričaonici, već na radionici, djeca su dobila zadatak – napisati nekoliko asocijacija na temu uspomena na prvu ljubav, a Mirsad i njihova profesorica su obećali da će to urediti i objaviti. Ipak, nakon napisanih pjesama, djeca nisu mogla čekati da se obećanje ispuni nekad u budućnosti, pa su insistirali da odmah čitaju, a tu se onda moglo mnogo toga čuti, poput kad sam imao dvije godine bio sam zaljubljen, ali nikome nisam rekao.

Na radionici o izložbi Ahmet nam priča učestvovali su učenici petih i sedmih razreda Međunarodne osnovne škole i škole Edhem Mulabdić. Zadatke je ponovo dijelio Mirsad, a trebalo je detaljno pogledati izložbu o Ahmetu Hromadžiću, pa zatim obići biste pisaca u parku kod Svjetlosti, pronaći cvijet po kojem je jedna knjiga u lektiri dobila ime (pa i ako nisu uspjeli naći bulke pored bisti pisaca, svi su se sjećali lektire Bulke pored pruge), svratiti na sladoled u slastičarnu Tip Top u koju je svraćao i nosač Samuel iz priče Isaka Samokovlije, pa se vratiti u Muzej književnosti i napisati odgovore na desetak pitanja o izložbi. Najbolji su dobili bodove koji su se skupljali tokom cijelog festivala, a na kraju su najaktivnijima dodijeljeni nagradni poklon bonovi koji se mogu iskoristiti za kupovinu knjiga i Lego kockica.

Celebrity reading

Daniela Vinš-Aljović s djecom

U biblioteci u Radićevoj s učenicima i učenicama Osnovne škole Isak Samokovlija bajku su čitali ovogodišnji predstavnici BiH na Eurosongu Deen i Dalal.

Oni su naizmjenično čitali epizode iz života Groznog Gaše, knjige koju je biblioteka odabrala jer nije na popisu lektire. Željeli smo da djeca čuju nešto drugačije, na drugačiji način. Zato su tu danas Deen i Dalal, ističe sretno na početku bibliotekarka. Dalal čita prebrzo. Učiteljica je u jednom trenutku upozorava da uspori. Usporava čitanje. Poslije prve priče slijedi druga, pa treća. Nema diskusije s djecom. Nema razgovora, tek pokoje sviđa li vam se i dječije razvučeno kao harmonika da. Priča za pričom kao dlan o dlan odrađen posao. I treća avantura Groznog Gaše je pročitana. A onda slikanje. Deen i Dalal prave selfi s djecom. Slikaju se i učiteljice, kao i zaposlenice biblioteke. Faruk je ovdje došao jer im je učiteljica tako rekla. Rekla je još da budu mirni, ako nešto žele da kažu da podignu dva prsta i da se ne smiju. Tariku je danas na čitanju bilo smiješno i poučno u nekim dijelovima. Meni je isto bilo dobro, i u nekim dijelovima smiješno, kaže Adrian. Poslije čitanja, djeca su ostala u biblioteci da prave svoje bukmarkere. Na pitanje da li misli da će djeca poslije čitanja s javnim ličnostima više čitati, Deen odgovara: Hah, ništa nije garant u svakom slučaju. Najviše na tome treba da rade prije svega roditelji, a zatim učitelji i učiteljice.

Ja sam majka djevojčice koja upravo kreće u osnovnu školu i nakon što sam postala majka svjesnija sam koliko mi kao javne ličnosti možemo uticati i podržati ovakve akcije, koliko možemo djeci, roditeljima i nastavnicima ukazati na čitanje, ističe Dalal, koja misli da će poslije čitanja s javnim ličnostima djeca više čitati, jer se djeca ugledaju na njih. U svakom slučaju, kad je čitanje u pitanju, pod uslovom da je izbor knjige dobar, ugledanje na javne ličnosti može biti dobro.

U biblioteci u Hadžićima Daniela Vinš-Aljović čitala je priču Postolar i vilenjaci. Na ulazu u malu biblioteku dočekuje nas sa širokim osmijehom bibliotekarka Ivona Radić nervozna jer još nikog od publike nema. Zvala sam sve škole čitavu sedmicu, ko god je došao u biblioteku govorila i evo opet nema nikog, kaže razočarano. Prva dolazi Ema s mamom. Ema još uvijek ne zna čitati, ali voli slikovnice s dinosaurusima. Kad poraste želi biti paleontologica. Dok čekamo još jednog najavljenog gosta Mirana i njegovu mamu, Ivona govori da u ovoj biblioteci najviše čitaju domaćice i penzioneri. Ema želi da se učlani u biblioteku. Dobit će i svoju člansku karticu. Sretna je zbog toga. Inače, ove zime Ivona je organizirala u biblioteci Zimski raspust. Djeca su dva puta sedmično mogla doći da se u biblioteci druže ne samo s knjigom, nego i međusobno. Igrali smo se, pravili razne materijale, slikali. U jednom trenutku je znalo biti i po 19 djece. Nismo imali gdje svi stati. Ove godine ću organizirati definitivno i Ljetni raspust, veselo ističe Ivona. Pristiže i Miran s mamom te čitanje može da počne. Na čitalačkom ljetu u Hadžićima nas petero. No, Daniela čita s osmijehom, polako i razgovijetno. Ema pomno prati. Miran se skriva iza mame. Nakon pročitane bajke Ivona razgovara s Emom i Miranom. Miran se skriva i dalje. Ne želi da učestvuje, a Ema britko, jasno, pametno odgovara na svako pitanje. Sve je razumjela. Ivona im je pripremila i zadatak. Ono što su zapamtili iz bajke sada trebaju nacrtati. Ema i Miran veselo počinju da rade zadatak. Na isto pitanje koje smo postavili Deen i Dalal, Daniela odgovara: Iskreno da vam kažem, mislim da se radi o djeci vrlo malog uzrasta. Barem, ako se ja računam u te poznate ličnosti, mislim da to djeci u ovom trenutku ništa ne znači. Na njih može uticati bilo koja odrasla osoba koja čita. A ako se radi o nekoj osobi koja se često vrti na TV-u pa je djeca stalno gledaju možda će to uticati nekim dijelom. Čisto da vide da i ta osoba čita ili uči, pa im to bude dodatna motivacija. U svakom slučaju, treba raditi s djecom i usmjeravati ih da čitaju. Danielina ljubav prema knjigama datira još od osnovne i srednje škole. Časovi lektire bili su moji omiljeni časovi. Još su tada to bili dupli časovi. Zato sam i završila komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Čitanje je jedna od mojih prvih ljubavi. Trenutno mi to nije struka. I žao mi je što nije tako. Uz Danielino ime veže se i titula najbolje plasirane misice BiH na izboru za miss svijeta. Moj izbor je bio prije 14 godina. Čak i tada na izboru, baš sam se sada sjetila, Senad Hadžifejzović me pitao šta manekenka čita. Ja sam tada čitala Zločin i kaznu. Bio je ljetni raspust trećeg razreda, pa sam čitala jer je to bila lektira. Njegov komentar je bio: Nije li to malo teška knjiga za jednu manekenku. I dan-danas mi je Dostojevski omiljeni pisac. Mislim da osobu trebate prvo upoznati da biste znali njene prednosti, mogućnosti i talente, pa tek onda donositi zaključke. Stereotip da misice ne čitaju, barem u mom slučaju, nije tačan.

Jasna Kovačević, Emina mama, ističe da je dovela kćerku na ovu manifestaciju jer Ema strašno voli knjige: Ovo je bila sjajna prilika da dovedem Emu da se upozna s lokalnom bibliotekom i da se učlani. Nastojim joj razviti naviku da se od ranih nogu što češće druži s knjigama. Navikla je da mene gleda okruženu knjigama i pokušavam svojim primjerom da joj budem dobra motivacija. Mislim da roditelji igraju vrlo važnu ulogu u svemu ovome. Važno je dijete na vrijeme početi učiti kako da se snalazi s informacijama.

Na ideju čitanja s javnim ličnostima došla je bibliotekarka Suzana Dedić. Željela je da Čitalačko ljeto bude drugačije u odnosu na čitanja koja biblioteka organizira tokom cijele godine. Htjeli su na ovaj način djeci približiti biblioteku, pokazati da to nije mjesto gdje mogu čitati samo obaveznu literaturu, nego da je biblioteka mjesto koje može biti zanimljivo, gdje se može nešto naučiti, razmijeniti iskustvo, družiti se, upoznavati vršnjake, igrati se s njima. Obično djeci čitaju pisci, književnici ili ljudi koji stvaraju za njih. Ovaj put sam htjela nešto drugačije. Došla sam na ideju da ove godine djeci čitaju javne ličnosti. Željela sam da djeci ličnosti koje su im već poznate prenesu svoj doživljaj knjige, ispričaju kako su se družili s knjigom u djetinjstvu, šta su čitali. Odabrali smo osobe s kojima smo već nešto radili. S Tatjanom Šojić i Udruženjem bajka radili smo Festival bajke, pa smo tako pozvali Tatjanu. Onda imamo dosta poznatih roditelja čija su djeca korisnici. Tako smo stupili u kontakt s Belmom Lizde-Kurt, s Dalal i Deen.

Organizatori festivala su bili Goethe-Institut BiH u saradnji s Evropskom mrežom za književnost TRADUKI, Bibliotekom Grada Sarajeva i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti. Kažu da će i narednih godina nastaviti s održavanjem festivala, njegovim unapređenjem i prilagođavanjem različitoj publici.

Anes Osmić
Amila Selimović