E-espresso

Put do sigurnijeg korištenja društvenih mreža

08.08.2016

Razgovarajte, pratite i educirajte: društvene mreže za roditelje i nastavnice tinejdžera i tinejdžerki sa posebnim potrebama

Ilustracija: Kevin Philips

Kortney Peagram, psihologinja koja se bavi temama nasilja na internetu (cyberbullying), za magazin npr.org sastavila je listu smjernica na osnovu kojih bismo, kao nastavnice ili roditelji tinejdžera sa posebnim potrebama, trebali biti u stanju pomoći im da njihove aktivnosti na internetu budu sigurnije. Ona ističe da društvene mreže itekako mogu imati pozitivan utjecaj na ove mlade ljude, posebice zbog činjenice da im pružaju priliku da se povežu sa drugim ljudima i podijele stvari sa njima na jednostavniji i, za njih, često manje kompliciran način. Šta treba imati na umu?

Napravite listu pravila, neku vrstu ugovora koji će svi đaci potpisati u učionici, a koji će se ticati upotrebe društvenih mreža. Neka se na njoj ne nađe više od 5 pravila: jasnih, kratkih, sa objašnjenjima i slikama, ukoliko je moguće. A osnovno pravilo treba da glasi: osobnim stvarima nije mjesto na društvenim mrežama. Primjer koji im daje je: Na internetu ne biste trebali raditi stvari koje ne radite na autobuskoj stanici.

Vrijeme koje provedu na internetu mora imati strukturu jer često vidimo kako su mladi ljudi na neki način ovisni o upotrebi društvenih mreža. Ona predlaže da vrijeme na internetu podijelimo u nekoliko intervala u toku dana, kada ćemo im dopustiti da koriste telefone i društvene mreže. Ona đake ponekad nagradi petominutnim intervalom za mobitele na kraju časa, a u kući preporučuje da se telefoni koriste, pune i ostavljaju u zajedničkim prostorijama, kako ih djeca ne bi nosila u krevet i tako, nauštrb sna i odmora, vrijeme provodila na internetu.

Budite dosljedne, kakva god da ste pravila postavile. Bit će im teško razumjeti ako odjednom odlučite da ne poštujete neko od pravila, a osim toga, to može puljuljati njihovo povjerenje u vas. Morate imati na umu da neka djeca ne razumiju zašto je njima nešto zabranjeno, a vama nije – zašto, recimo, na Instagramu slijedite ljude koje ne poznajete. Morate uzeti u obzir ovakve stvari i na pravila se često vraćati i ponavljati ih, kako bi djeci bilo lakše poštovati ih.

Nadgledajte njihove profile i stranice koje posjećuju. Ova psihologinja nije pobornica toga da im dozvolimo da posjećuju samo zaštićene stranice ili one na kojima se koriste sigurnosni filteri, jer smatra da im to neće biti od koristi da nauče kako se ponašati na društvenim mrežama. Osim toga, takve su stranice često namijenjene djeci i mogu biti neprikladne za tinejdžerski uzrast. Roditelji i nastavnici treba da su upoznati sa njihovim krugom prijatelja, da li među njima ima osoba koje su mnogo starije, profila koji se čine lažnim ili onih na kojima se objavljuje neprimjeren sadržaj. Isto tako, ukoliko počnu koristiti neprimjeren jezik u svakodnevnim situacijama, ili se ponašaju agresivno, treba to da shvatimo kao upozorenje i posvetimo više pažnje njihovim aktivnostima na internetu.

Tekst u originalu možete pročitati ovdje.

Prevela: Merima Dervišić

Školegijum redakcija