Analiza

Od lošeg ka gorem

21.09.2016

Revidirani plan i program za treći razred osnovne škole u Kantonu Sarajevo

Dva dana pred početak nove školske godine na stranici Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajeva pojavili su se revidirani planovi i programi. Sama po sebi, ta činjenica je problem. Ostavljeno je u startu nedovoljno vremena za komentare, prijedloge i konstruktivne kritike. Plan i program za treći razred osnovne škole već se na prvi pogled ističe – na korici stoji ime Faris, što je greška, planovi i programi se ne potpisuju, a pogotovo ne samo imenom. Obiluje materijalnim i pravopisnim greškama koje u ovome tekstu analiziramo.

Suštinski su napravljene samo tri izmjene, od kojih su za dvije data štura i nejasna obrazloženja. Na primjer, iz predmeta Moja okolina nastavna jedinica: «Kretanje tijela-veza između kretanja Zemlje, Sunca i dnevnog vremena « se realizira u trećem razredu. -Nastavna cjelina : » Skica okoline škole » se ne realizira u trećem razredu, nego će se realizirati u četvrtom razredu.[1] Zašto, nije nigdje pojašnjeno. U dokumentu stoji da su brojalice od izuzetnog značaju za razvoj muzikalnosti djece u trećem razredu. Na osnovu čega je donesen ovaj zaključak – ne znamo. Ali znamo u šturom obrazloženju koje znači i svu reviziju predmeta Muzička kultura da se brojalica „Pipalica pipa“  ne realizira u III razredu, već u petom. Revizija ovog predmeta stala je još u rečenicu-dvije sljedećeg šturog obrazloženja. Pjesme „Djeca rastu“ i „Mrav“ realizirati u III razredu Muzičku igru „Sage se mlada do zemlje“ realizirati uIII razredu. Muzička igra koja se ne realizira u III razredu je: „U ovom dvoru bijelom“ (zbog složenosti sadržaja realizirati je u IV razredu). Kompozicija koja se ne realizira u III razredu. „Bumbarov let“ (dio je programa I razreda, te se u III razredu ne realizira). Isto je i u slučaju predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost. Reviziju čine štura, uopštena i formalna rečenica-dvije bez dodatnih obrazloženja zamjena. Tako se iz sadržaja i oblasti nastave kulture izražavanja ne realizira prepričavanje s promjenom toka događaja i prepričavanje s unošenjem elemenata deskripcije, a realizira se nastavna jedinica opisivanje poznatih sadržaja (Opis predmeta). U programskim sadržajima (Čitanja i interpretacije književnog teksta) tekst Ribar iz Cefalua (Đani Rodari) zamijenjen je bajkom Slavuj, H. K. Andersena, a pjesma Bosna (Branko Ćopić) zamijenjena je pjesmom Bosna N. Ibrišimović. Zašto i šta će djeca bolje naučiti na primjeru pjesme Ibrišimovića, a ne Ćopića nigdje nije čak ni naznačeno.

Zanimalo nas je ko je radio ove izmjene, pa smo kontaktirali Pedagoški fakultet vjerujući da je stručni kadar ovog fakulteta najpozvaniji i najkompetentniji da to radi. Profesorica Elma Selmanagić-Lizde kazala je da Pedagoški fakultet odavno nije karika u kreiranju nastavnih planova i programa. Nju lično, kao profesoricu pedagogije i razvojne psihologije niko nije pozvao za komentar ili saradnju prilikom revidiranja plana i programa. Sigurna je i za ostalih 99% kolega. Nastavne planove i programe prema njenom mišljenju prave ljudi s margine školstva. Nakon što smo joj naveli primjere materijalnih grešaka rekla je da ne može ništa tvrditi dok ne pogleda čitav dokument, ali da kroz svoju djecu ima priliku svaki dan se uvjeriti da su nastavni planovi i programi nestručni i da obiluju viškom nepotrebnih informacija.

Osim toga, revidirani plan i program obiluje pravopisnim i materijalnim greškama. Evo nekih pravopisnih grešaka upečatljivih na prvi pogled i bez ikakvog cjepidlačenja, na kojima bi djeca iz trećeg razreda mogla vježbati. 

Knjige su važne i u sticanju iskustva (Ćitamo uputstva ,poruke, informacije);

Neka to bude grub glas, čitaj tako dase u glasu osjeća radost, tuga;

Koji je to predmet? Kako izgleda? Velicina?;

Izustravanje percepcije;

Može kritički promatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uučiti dobre strane i one koje mogu biti bolje(rukopis mi je dobar, ali imam mnogo grešaka u ....;

Mogućnost uočavanja uporišnim mjesta u tekstu;

Pročitej i ispričaj šta si pročitao;

Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim podrujima;

U prvom i drugom razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice,čitanje i pisanje Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja ( pravilno čitanje , čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta ,unošenje elemenata izražajnosti ), čitanje s razumijevanjem , kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta.Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. (Obratiti pažnju na višak i manjak razmaka!).

Revidirani plan i program karakterizira i nespretnost u izvođenju definicija i zaključaka o određenim književnoteorijskim pojmovima. Tako je, na primjer, igrokaz definiran na sljedeći način. Igrokaz : U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove igrom na pozornici pr ikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu(kazalištu). (Pravopisne greške kao i tipfeleri, te višak bjelina preuzeti su iz originala.) Od silnih stilskih i grešaka u kucanju ovdje se ne vidi uopće jasno šta je na kraju igrokaz. Također, glumci ne moraju nužno prikazivati tekst samo igrom, niti to mora biti nužno na sceni, niti moraju predstavljati samo likove. Od ove je čak smislenija definicija igrokaza koju nudi Vikipedija: Igrokaz je vedra igra za djecu u kojoj se na vedar i humorističan način upoznaju loše strane života. U izvođenju definicije filma navodi se da je film veoma privlačan. Film je veoma Privlačan , nudi korisne informacije o ljudima životu,prirodi,ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor. Općepoznata je stvar da u izvođenju definicija treba izbjegavati bilo kakvu subjektivnost ili ličnu kvalifikaciju. Kvalifikativ privlačan u ovoj je definiciji i nepotreban i neopravdano naveden. 

Zamjerka revidiranom planu i programu može se uputiti i u vezi sa vrijednostima, stavovima i ponašanjima koja ovaj program pretendira da djeca usvoje. Tako čitanjem i pisanjem dijete treba usvojiti stav: Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. Ovakav stav je proizvoljan, subjektivan, anahron i romantičarski. Iz njega bi trebalo u najmanju ruku izbaciti glagol moći, pa bi smislenije bilo reći da kompjuter često neće moći zamijeniti naše pisanje (na primjer, kada se trebamo negdje potpisati), ali da u većini slučajeva kompjuter danas olakšava komuniciranje i da ljudi pišu i pomoću kompjutera. Iz nedokazive i neutemeljene pretpostavke ne mogu se izvoditi stavovi, vrijednosti i željeno ponašanje djece. U vezi s pisanjem problematična je i tvrdnja: Lijepo pisanje je znak poštovanja, uvažavanja osobe kojoj pišemo. Uredu je motivirati djecu da vježbaju i rade na svom rukopisu, ali i pored silne vježbe, truda i rada neće sva djeca imati lijep rukopis. S pravom se onda može stvar obrnuti i pitati da li je onda ružan rukopis izraz nepoštovanja? Ne mogu se izvoditi stavovi koji nekim pojedincima lijepo zvuče a da se vrijednosti koje želimo da dijete usvoji ne sagledaju iz više perspektiva. Ovakav stav treba revidirati u Treba se truditi što ljepše pisati, jer lijep rukopis kod osobe kojoj pišemo može izazvati osjećaj da je poštujemo i cijenimo. Nikako izvoditi krute zaključke zbog kojih bi se neka djeca mogla loše osjećati.  

Zaključci o znanjima i vještinama koje učenici i učenice trebaju usvojiti u revidiranom planu i programu za treći razred osnovne škole generalno su izvedeni formalno, proizvoljno, reda radi, bez argumentovanog i jasnog objašnjenja. Nigdje nije objašnjeno zašto većinu stvari djeca trebaju znati, npr. Važno je znati iskazati misao u usmenoj i pisanoj formi. Objašnjenje zašto je to važno bilo bi od koristi i nastavnicima i djeci. Nastavnici bi na lakši način s više razumijevanja pronašli lakše pristupe da znanje prenesu djeci, a djeca bi znanje i vještine radije usvajala kad bi znala njihovu svrhu u svakodnevnom životu. Prema revidiranom planu i programu za treći razred: Ako se dosljedno sprovedu svi odgojno-obrazovni zadaci vezani za čitanje i pisanje jedan od očekivanih rezultata je da će djeca rado čitati i bez zahtjeva roditelja. Ovako nešto se ne može tvrditi, niti se može sa sigurnošću znati. Ne znamo koliko je, uopće, primjereno za uzrast od osam-devet godina da pored igre dijete čita bez poticaja autoriteta ili bez ponavljanja obrasca ponašanja autoriteta ili uzora. Čitanjem i interpretacijom književnog teksta djeca u trećem razredu bi prema ovom planu i programu trebala imati razvijenu sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i  humanijem životu. Očekivanje je opet nerealno s obzirom na uzrast djeteta.

Revidirani plan i program, također, kaže da će, kao jedan od ishoda pohađanja Tjelesnog i zdravstvenog odgoja, dijete tražit pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav slučaj. Nema objašnjenja na koji način, pomoću koje jedinice ili lekcije će dijete ovo sutra i učiniti. Također, dijete od osam-devet godina zahvaljujući učenju Moje okoline svjesno je štetnosti duhana, alkohola i droge i na to upozorava druge. Može li to dijete od devet godina, zaista, biti i da li je realno od djece u ovom uzrastu očekivati usvajanje ovakvih stavova? Navedena očekivanja revidiranog plana i programa za treći razred su nerealna i u svojoj pretencioznosti vrijeđaju inteligenciju i zdrav razum.

Učeći o biljkama i životinjama i životnim zajednicama učenici (jezik revidiranog plana i programa nije rodno senzitivan, niti je igdje naglašeno da muški rod podrazumijeva i ženski ili obratno, pa se tako obraća samo nastavnicima i učenicima) trećeg razreda trebaju da razviju pozitivan stav o školi, svakodnevnom ispunjavanju školskih obaveza. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. Svakom pravu prethode obaveze. Higijena nije obaveza samo pojedinaca, već briga svih članova škole. O svemu što uče (škola, životinje, biljke, ptice) učenice i učenici trebaju imati na kraju razvijen pozitivan stav, pa i geografskoj karti, recimo. Također, ostaje nejasno i šta znači imati pozitivan stav prema životinjama. Da li pozitivan stav podrazumijeva klanje i jedenje životinjskog mesa, ili? Nigdje nijednog trenutka revidirani plan i program ne želi da učenice i učenici usvoje kritičan stav. Prema svemu trebaju slijepo pozitivno da se odnose.

Revizija nastavnog plana i programa za treći razred urađena je šturo, površno, bez konkretnih obrazloženja napravljenih zamjena. Pored toga, dokument obiluje banalnim pravopisnim i gramatičkim greškama koje ukazuju na nemarnost, brzinu pisanja ovog dokumenta. Pravopisne i materijalne greške pokazuju da revidirani plan i program nije pročitao niko više osim jedne osobe, jedanput.

 [1] Sve pravopisne greške, kao i greške pri kucanju koje se nalaze u citatima prenesene su iz originalnog dokumenta.

Anes Osmić