Komentar

Prvi u Skupštini zadnji u Kantonu

09.11.2016

Povodom objavljivanja rang-liste uspjeha osnovnih škola u Kantonu Sarajevo

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo objavilo je krajem oktobra Analizu uspjeha u učenju i vladanju učenika redovnih osnovnih, osnovnih muzičkih i baletskih i specijalnih osnovnih i srednjih škola na kraju školske 2015/2016. godine.

Rang-lista prema srednjoj ocjeni uspjeha na kraju školske 2015/2016. godine obuhvata 67 škola. Na prvom mjestu je s prosječnom ocjenom 4,84 privatna škola El Manar, a na zadnjem, s prosječnom ocjenom 4,15, Osnovna škola Dobroševići.

Neki alčak bi iz te činjenice mogao zaključiti da je cijela nasilna akcija preimenovanja te najgore škole u Sarajevskom kantonu bila još jedna boljševička ujdurma, kojom se ateistički lobi narugao filozofu Mustafi Busuladžiću dajući najgoroj školi njegovo ime.

Ali stvarnost je daleko od te ironije slučaja.

Prosječne ocjene ne odražavaju pravo stanje stvari; one su napuhane, izvedene bez jasnih kriterija, daleko od stvarne slike znanja i ostvarenih obrazovnih ciljeva. Četiri stotinke u konačnom zbiru nemaju nikakvu stvarnu pedagošku težinu. Samo simboličnu. Na toj, simboličnoj, ravni vidimo da je rezultat obrazovnog procesa loš, ali se vlast ne bavi problemima obrazovanja, kojih je premnogo, nego njegovom političkom upotrebom. Umjesto da osmisli jednu savremenu strategiju razvoja obrazovanja i započne ozbiljne reforme, tako što će najprije realno i objektivno analizirati aktuelno stanje, ta se vlast bavi revizijom nacizma bezobzirno uplićući u nju djecu.

Hoće li s novim imenom škola postići bolje rezultate? Ukoliko kantonalna skupština i taj zadatak uzme na sebe, smatrajući se autoritetom za pravu istinu o Drugom svjetskom ratu, možda bi u narednu eksternu maturu trebala ubaciti neki citat iz Busuladžićevog opusa, koji se tiče tog perioda, pa onda postaviti pitanja u vezi s njim.

Recimo ovaj:

"No odmah iza rata u Italiji dolazi na vlast fašizam, na čelu s Mussolinijem, koji kasnije s nacionalnsocijalistima u Njemačkoj,  na čelu s Adolfom Hitlerom, najavljuje borbu engleskom imperializmu, koji je potlačio tolike narode u svietu. Još odmah u početku simpatije su islamskog svieta na strani protivnika Velike Britanije."(1)

Pitanja na maturi, za djecu koja će znati po kome se njihova škola zove, mogla bi biti ova:

Za koga islamski sviet u Drugom svietskom ratu nije imao simpatije:

  1. za Mussolinija
  2. za Hitlera
  3. za Čerčila

Ili, isto to, samo malo drugačije:

Kako je islamski sviet dočakao završetak Drugog svietskog rata:

  1. kao poraz saveznika
  2. kao pobiedu tlačitelja

Ko god bude djeci u Dobroševićima objašnjavao po kome njihova škola nosi ime moraće objasniti zašto su danas u Sarajevu islamske simpatije prema Hitleru i Musoliniju toliko vrijedne i važne da se njihova škola ukrasi njima.

(1) Mustafa Busuladžić, Kulturne i političke veze između islamskog svijeta i Italije, Predavanje održano u "Instituto di cultura italiana" (Talijanskom institutu za kulturu) u Sarajevu 8.V.1943. U Glasniku Islamske vjerske zajednice (1943), br. 8 i 9, str. 217.

 

N. Veličković