Jedinstveno zdravlje

Od zdravih životinja do zdravih ljudi

23.11.2016

Novi master program na Univerzitetu u Sarajevu

Foto: Anes Osmić

Kroz vlastitu kliničku praksu uvidio sam nedostatke jednostranog pristupa liječenju pacijenata. Iako je studij Jedinstveno zdravlje prevashodno orijentiran na preventivni aspekt zdravstva, mišljenja sam da se on, itekako, tiče i nas kliničara, kao neposrednih izvršilaca u sistemu zdravstva. Moderna medicina sa sobom donosi nove izazove – pojavu rezistentnih sojeva bakterija pri nekritičnoj upotrebi antibiotika, kontroverze vezane za vakcinaciju, pojavu novih bolesti (često sa multikauzalnom etiologijom), pitanje sigurnosti hrane i slično. Ogroman se broj antibiotika nove generacije svakodnevno propiše u našim ambulantama, a nedavni podaci nas upozoravaju da najčešći uzročnici infekcija razvijaju otpornost na spomenute medikamente zastrašujućom brzinom. Logično je da će se svaki ljekar terapeut zapitati: Šta kada ovi lijekovi prestanu djelovati? - ovako Adnan Durek objašnjava razloge upisa i smatra da pri razmatranju problema savremene medicine doktori trebaju konsultirati i veterinare te objašnjava razloge da se upiše novi master program na Univerzitetu u Sarajevu Jedinstveno zdravlje: Podatak da je prošlogodišnja Nobelova nagrada otišla u ruke ljekara i veterinara, nalaže nam usku profesionalnu saradnju. Dodirne tačke medicine i veterine na mom studiju, svakako, su bile ispoljene u epidemiologiji, higijeni, mikrobiologiji i infektologiji. Zoonoze se izučavaju i na Medicinskom i na Veterinarskom fakultetu, kao i na ovom studiju. Antropozoonoze su bolesti zajedničke životinjama i ljudima, a u njih spadaju, recimo, bjesnilo, bruceloza, ehinokokoza, Q-groznica, trihineloza.

Na postdiplomski interdisciplinarni studij Jedinstveno zdravlje, na kojem se tragaju odgovori na pitanja koja i našeg sagovornika zanimaju, Adnan je upisan kao redovni student. Cijena studija je minimalna, otprilike oko 150 KM po godini. Studij nije koncipiran samo teorijski. Imat ćemo konkretna medicinska istraživanja. Pored teoretskog i praktičnog dijela, imamo i ekstramuralnu praksu na Univerzitetu u Milanu.

Rukovoditelj studija je prof. dr. Nihad Fejzić. On potrebu za ovim studijem vidi, između ostalog, i u sljedećem: Ako uzmemo za primjer kolikom brzinom se razvija otpornost bakterija na Colistin, antibiotik posljednje generacije, onda, stvarno, imamo razloga za brigu i potrebu ovakvog jednog studija. Objasnio je i gdje će sve znanje ovog master programa sutra biti primjenjivo. Bio sam na sastanku Evropske agencije sigurnosti hrane i jedan od najtežih problema u svijetu, generalno, današnjice odnosi se upravo na antimikrobnu rezistenciju. Postavlja se pitanje čime ćemo liječiti infektivne bolesti i probleme koje prave bakterije zdravlju. Rješenje za ovo pitanje jeste upravo Jedinstveno zdravlje i naši studenti će raditi upravo na pitanjima upotreba antibiotika, njihove efikasnost, razlozima otpornosti mikroorganizama, bakterija i virusa. Studenti će analizirati i brojne druge probleme u oblasti javnog zdravstva čije se rješenje upravo vidi u ovakvom interdisciplinarnom pristupu. Kada je u pitanju putovanje bakterija, virusa i uzročnika bolesti, svi znamo da za njih ne postoje nikakve granice. Tako je pitanje javnog zdravlja globalno pitanje. Čak i ako uspostavimo idealan sistem u jednoj zemlji to nije garancija da se neki virus preko životinje ili na bilo koji drugi način neće prenijeti. Pitanje bruceloze i njenih uzročnika je, također, zanimljivo. Danas ne obolijeva toliko ljudi, jer radimo vakcinaciju, ali pitanje je gdje je uzročnik bolesti. Gdje je brucela? Da li je vakcinacija ubila brucelu? Nije. Onog trenutka kad prestanemo raditi vakcinaciju, a prestat ćemo jedan dan, imat ćemo opet ekspanziju bruceloze. Uzročnika brucele smo samo s jednog mjesta sa životinja prebacili negdje drugo, a gdje – ni mi sami ne znamo još tačno.

Konkretno za brucelozu, objašnjava i Adnan Durek, Srednjobosanski kanton u kojem živim i radim smatra se epidemiološkom bombom. Nije li i veterinarski, i medicinski, a i javnozdravstveni paradoks da se okvirna dijagnostika za brucelozu u našem kantonu ne može provesti, nego Rose bengal test radimo u Zenici. Začarani krug: neuređena humana i animalna medicina, neuređeno javno zdravstvo, te manjak političkog interesa rezultira nezdravom sredinom i nezdravim stanovništvom. Adnan se nada da će ovaj master program uspjeti barem da riješi neke od ovih problema ili da osvijesti potrebu u širem krugu medicinara, veterinara i radnika u zdravstvu da ova pitanja i problemi trebaju što prije biti shvaćeni ozbiljno.

Studenti će u okviru ovog master programa, kako objašnjava njegov rukovoditelj, raditi istraživanja i na temu ishrane. Kako i u kolikoj mjeri je meso kancerogeno za ljude, jedno je od pitanja na koje ovaj master program želi da ponudi odgovor. Na svečanoj ceremonija podjela indeksa polaznicima i polaznicama ovog master programa čiji je organizator Univerzitet u Sarajevu, a izvršitelj Centar za interdisciplinarne studije, rečeno je da je problem hrane, također, jedan od vodećih problema. Svijet je i dalje gladan, a hrane sve više fali. Kako sačuvati socijalnu ili bilo kakvu drugu sigurnost u sistemu koji treba da udvostruči svoju populaciju i proizvede za toliki broj, recimo, proteina kao najpotrebnije namirnice, a da sačuvamo da ne izazovemo sve ono što se može izazvati u tim situacijama? Također, studentice i studenti master programa Jedinstveno zdravlje, njih upisanih dvadeset s prostora Bosne i Hercegovine, radit će i na pitanjima vakcinacije, te će pokušati odgovoriti i na sljedeća pitanja: Možemo li se vakcinacijom zaštititi od nekih virusa, preko bolesti koje se prenose hranom, virusima koji nastaju klimatskim promjenama, dinamikom okruženja, pa do toga kako da privatnik investira u nauku i koliko je to povjerljivo. Plan i program čine šest predmeta koji su razvijeni od strane ljekara i veterinara. Predmeti su, dakle, hibridni. Ono što ovaj studij još čini posebnim jeste da se studentima ne nudi gotovo znanje, nego do znanja i rješenja treba tek da se dođe. Nastavnike čine stručnjaci iz naše zemlje, ali i iz svijeta.

Kroz projekat smo radili anketiranje različitih ministarstava, kompanija, naučne zajednice. Na ovom studiji su uglavnom ljudi koji će raditi od farmaceutske industrije, do proizvodnje, kvaliteta i kontrola hrane, te raznim ministarstvima. Anketirali smo oko dvije stotine različitih subjekata. Pitali smo ih šta misle koje znanje je neophodno da bi uspješnije radili svoj posao. Na osnovu toga smo napravili nastavni plan i program. Ovakvih studija ima još u Americi na prestižnim univerzitetima, u Evropi ima u Berlinu i Francuskoj. Mi smo prvi univerzitet u jugoistočnoj Evropi koji ima ovakav studij i ponosni smo. Ovo je prvi interdisciplinarni studij koji rješava veliku problematiku – ističe rukovoditelj studija prof. dr. Nihad Fejzić.  

Rifet Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, u svome obraćanju polaznicima ovog programa kazao je: Ako je suditi da se po jutru dan poznaje, dragi studenti, pred vama je kao i pred univerzitetom jedan lijep početak studiranja. Danas na univerzitetu imamo i studije koje život znače i štite i, kao rektor, jako sam ponosan na to. Dekanesa Medicinskog fakulteta, Almira Hadžović-Džuvo je u svom obraćanju podsjetila na važnost kontinuiteta i dala riječ da će Medicinski fakultet svojim kapacitetima dati maksimum u održivosti programa. Vaše učešće dragi studenti i ono što vi pokažete, vaši rezultati s jedne strane, kao i ono što mi damo s druge strane predstavljaju osnovu za garant da će se ovaj studij i nastaviti. S druge strane, dekanesa Hadžović-Džuvo je istaknula da ovaj program narušava koncept matičnosti određenih naučnih polja i stav da je nauka nečija. Pravi rezultati u nauci se mogu dobiti samo kroz ovakve programe koji jedan problem vide iz različitih uglova.

Pogotovo danas kada u javnosti postoje brojne pritužbe na zdravstvene usluge i kompetencije medicinskih radnika, ovaj studij, barem na svom početku, djeluje kao svijetla tačka.

Anes Osmić