Nastavnička pitanja

Nagrade za najinovativnije

„IN“ nastavnici i nastavnice – za bolje obrazovanje u BiH

Fatima Kačapor

22.12.2016

Svojom inovativnošću i upornošću moguće se izboriti za učeničku pažnju, predanost i marljivost. To pokazuju dobitnici i dobitnice ovogodišnje „IN nagrade“ Centra za obrazovne inicijative „Step by Step“. Desanka Pandilovski i Biljana Arsenović iz Bijeljine, Amela Mešić iz Donje Mahale, Duško Krsmanović iz Foče, Haris Hamzić iz Sarajeva te Emina Alešević iz Bužima su najbolji od najboljih, kako ih sam žiri naziva.

Foto: Step by Step

Svečana dodjela nagrada za najinovativnije nastavnike/ce u BiH za 2016. godinu održala se 9. decembra u sarajevskom Domu mladih. Centar za obrazovne inicijative Step by Step pokrenuo je inicijativu za dodjelu godišnje IN nagrade za inovativne odgajatelje i odgajateljice, nastavnike i nastavnice te stručne saradnike i saradnice u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju povodom 20 godina svog postojanja u BiH, uz podršku donatora i prijatelja. Oni ističu da im je želja pokazati i javnosti predstaviti kreativne i inovativne nastavnike/ce koji/e doprinose razvoju obrazovanja u našoj zemlji. Na svečanosti je dodijeljeno 50 nagrada i priznanja, i to za deset nominiranih u svakoj od pet kategorija:

Kategorija 1: Odgajatelji/ce u predškolskom odgoju i obrazovanju

Kategorija 2: Učitelji/ce u razrednoj nastavi

Kategorija 3: Predmetni nastavnici/e u osnovnim školama

Kategorija 4: Predmetni nastavnici/e u srednjim školama

Kategorija 5: Stručni saradnici/e na svim nivoima odgoja i obrazovanja.

Glavne nagrade su dodijeljene pobjednicima i pobjednicama u svakoj od pet kategorija, a one iznose 1.000 KM. Također, prvonagrađeni su dobili priznanje – Najinovativniji nastavnik/ica za 2016. godinu u svojoj kategoriji.

IN godišnja nagrada za najinovativnije želi prepoznati, nagraditi i promovirati pojedince i pojedinke koji daju nemjerljiv doprinos razvoju odgoja i obrazovanja, predane i posvećene profesionalce koji svaki dan u vrtiću ili školi pretvaraju u čarobnu avanturu učenja i otkrivanja, ističu organizatori.

Dr. Radmila Rangelov Jusović, izvršna direktorica COI Step by Step, otvorila je svečanost riječima: Svakoga dana u jutro ili u podne 450.000 djece zakorači iz svojih domova i krenu ka svojim vrtićima i školama, puni nada i svega onog što djetinjstvo nosi. Istog tog dana, 38.000 odgajatelja/ica, nastavnika/ica, učitelja/ica, profesora/ica, pedagoga/inja krene ka istim tim školama, također sa svojim željama i nadama i svakoga dana ostavljaju po jedan komad, jedan neizbrisivi trag u životima te djece. Pedeset nominovanih nastavnika i nastavnica u ovoj sali su mnogo, mnogo više od toga. Vi ste ustvari na neki način fizički predstavnici ili glas svih vaših kolega i kolegica kod kuća, koji uprkos mnogobrojnim preprekama, mnogobrojnim poteškoćama, koje ne samo da nosi ovaj posao kao takav, nego i kontekst u kojem radite i živite, sa čistom ljubavlju prema svojoj profesiji, ljubavlju prema djeci, svojim profesionalizmom, ljudskom etikom i integritetom, svojim entuzijazmom svakodnevno čine mala, drugima nekad nevidljiva čuda, koja zauvijek mijenjaju živote te djece. Zbog vas neko zavoli neku profesiju, zbog vas se neko budi sretniji naredno jutro, zbog vas je neko sigurniji u sebe, samouvjereniji, zbog vas neko stekne prijatelje i mnogo, mnogo toga.

Čestitala je svim nominiranim kandidatima i kandidatkinjama za nagrade. Nakon toga je žiri proglasio najbolje.

Nastavnici (pro)čitajte svoje planove i programe – ima zanimljivosti u njima

U kategoriji broj 1 dobitnice nagrade su Desanka Pandilovski i Biljana Arsenović iz Bijeljine, koje su protekle godine organizirale druženja roditelja, djedova i baka u vrtiću u kojem rade. One su podstakle uključivanje i same lokalne zajednice. Kažu da su došle na ideju da pokrenu bolju saradnju sa roditeljima, što je svakako dio nastavnog plana i programa.

Jedan od nezaobilaznih segmenata nastavnog plana i programa za odgajatelje u vrtićima jeste saradnja sa roditeljima i partnerstvo sa porodicom. Uvidjele smo da roditelji vješto gaje mit da smo mi samo čuvalište djece, a da se tako samo usput odvija vaspitno-obrazovni rad. To smo željele promijeniti, kaže Biljana. Njena kolegica Desanka dodaje: U pitanju su radionice – Čajanka 1, 2 i 3, gdje su roditelji mogli vidjeti šta smo to sve radili sa djecom tokom jedne godine kroz fotografije i video-snimke, zatim radionica Tate i djeca, kako bismo uključili očeve u rad sa djecom. Često oni izbjegavaju biti uključeni u rad vrtića. Onda Bakin i dekin kolač, bake i djedovi su donijeli tradicionalne kolače na jedno druženje, upoznali se i proveli vrijeme sa unučićima. Tu su i ostale radionice poput: puzijada beba (igra u kojoj su se takmičile bebe, braća i sestre drugara iz vrtića) i tradicionalno selo u dvorištu. U tom improviziranom selu odgajateljice su organizirale druženje sa roditeljima i djecom, priredile gozbu uz tradicionalna jela, a odjevene u staroj nošnji iznenadile su ih igranjem kola.

Probaj  i dokaži sebi da možeš!

U kategoriji broj 2 nagrađena je Amela Mešić iz Donje Mahale, koja je na časove historije donosila eksponate i, kako i sam žiri kaže, učila djecu o prošlosti na primjerima predmeta koje su upotrebljavali za život. Oduševljena nagradom, Amela se obratila publici: Prije dvadeset godina, kada sam počela raditi, prvo sam nešto htjela dokazati svojim roditeljima, kao da nisu uzalud uložili novac, a onda sam u tom svom radu pokušavala pokazati ravnatelju škole: Vidite me kako radim, ja se trudim, niste me uzalud zaposlili, pa sam se onda dokazivala učenicima, valjda da prihvate i zavole, pa njihovim roditeljima, da ih osvojim, da eto imaju povjerenja u mene, pa onda kolegama, da me mogu podržavati, pa tako u cijeloj toj priči – godinama pokušavam nekome nešto dokazati. Prije izvjesnog vremena, kada sam trebala pritisnuti jedno malo dugme da pošaljem svoju prijavu za ovo natjecanje, shvatila sam da se dokazujem najvažnijoj osobi – sebi. Vidi, Amela, imaš hrabrosti da vjeruješ u sebe. U tom trenutku shvatila sam da sam počela, nakon 20 godina, vjerovati u sebe. No, bez vas, još uvijek ne bih shvatila da smijem i dalje mahati krilima i letjeti.

Razviti samopouzdanje kod djece – najvažnija stvar

U kategoriji broj 3 dobitnik nagrade je nastavnik srpskog jezika i književnosti, Duško Krsmanović. Njegova literarno-novinarska sekcija u Osnovnoj školi Sveti Sava u Foči je nagrađena kao najinovativnija nastavna praksa u osnovnim školama. Uobičajeno je da škole imaju svoje školske novine i časopise i da tokom godine rade na njima. No, ovaj nastavnik iz Foče je došao na ideju da sa učenicima/ama radi na produkciji informativnih emisija i igranih filmova. Sva oprema koju su posjedovali jesu lični mobilni telefoni i kućni računari. Sami snimaju materijal i montiraju ga. Kao produkt rada nastao je i Dječiji dnevnik.[1] Upravo tu inovaciju je prepoznao i žiri i nagradio ga. A ovako on objašnjava kako je sve nastalo: Radimo na planiranju i snimanju mini emisija – od samog početka, o čemu snimati, na koji način, kao i rad na pisanju osnovnih vijesti i o novinarskom kodeksu. Na kraju svog rada smo smontirali jednu informativnu emisiju, tj. dnevnik koji traje tridesetak minuta. Također smo snimali i kratke igrane filmove: Ljubav na fočanskim Brionima[2] i Mira i Ostoja iz školskih dana.[3]

Dalje kaže da je jedan od ciljeva koji je sam sebi postavio razvijanje samopouzdanja učenika/ica. Znate, i mi svi stariji imamo problem kada se uključi kamera. Psihologinja škole je dosta pomogla da se to prevaziđe, kaže Krsmanović. Dodaje da ne izostaje podrška cijele škole i da je njegovo najveće dostignuće to što su učenici/e 9. razreda, nakon završetka nastave i maturiranja nastavili dolaziti na ovu sekciju. Pred njim je novi put i rad na unapređenju sekcije, ali svakako svoju inovativnu ideju preporučuje i drugima.

Drugarstvo nema cijenu

U kategoriji broj 4 nagrađen je Haris Hamzić, nastavnik matematike iz Srednje zubotehničke škole iz Sarajeva. On je razvio novu nastavnu metodu Digitcoin, poznatiju među učenicima/ama kao DC. To je matematička valuta, koju je kreirao kako bi učenike i učenice više zainteresirao za matematiku. On kaže: Pokušao sam učenicima približiti matematiku, objasniti da to nije neki bauk. Prošle godine na tromjesečju iz engleskog i bosanskog jezika te matematike bilo je najviše negativnih ocjena. Trudio sam se maksimalno da prenesem znanje učenicima, ali opet to nije bilo dovoljno i morao sam pronaći nešto novo, da ih motiviram. Tako sam kreirao Digitcoin. Danas nema nijednog učenika koji nije pristao da radi prema ovom principu.

Sam naziv digitcoin povezan je s matematikom, digit na engleskom jeziku znači cifra. Učenici/e dobijaju taj jedan list papira na kojem je oznaka DC, pečat škole i potpis tako što se pokažu aktivnima na času ili urade određen broj zadataka kod kuće. Kasnije te poene ulažu kao džokere u kriznim situacijama kao kada žele koristiti udžbenik tokom kontrolnog rada, kada žele izbjeći usmeno ispitivanje taj dan ili kada žele povećati zaključnu ocjenu. Također, svoje digitcoine učenici/e mogu pokloniti drugima. Ovaj nastavnik se rado sjeća pozitivnih primjera dječije solidarnosti i pomoći: Meni nije bio cilj samo da nauče matematiku nego da razviju i neke međuljudske odnose, jer najvažnije je da izađu kao dobri ljudi iz škole, da postanu prijatelji. Nikad neću zaboraviti situaciju kada su prošle godine spasili učenika kojem sam trebao zaključiti jedinicu. Njemu je nedostajala jedna pozitivna ocjena i cijelo odjeljenje se ujedinilo i poklonilo svoje digitcoine kako bi ga spasili.

Opširniju priču o coinima, čitajte u printanom, 18-om broju Školegijuma.

U kategoriji broj 5 dobitnica nagrade je pedagoginja Emina Alešević iz Bužima. Ona je kreirala neku vrstu plana i programa za školske pedagoge. Sama to objašnjava ovako: To je šablon prema kojem bi svaki pedagog/pedagoginja u školi mogli raditi, za svaki mjesec po jednu aktivnost kako bi na kraju svake školske godine imali deset inovativnih aktivnosti.

Jedna od članica žirija, direktorica British Council-a u Bosni i Hercegovini, Larisa Halilović, objasnila je princip glasanja i kriterije koje su takmičari/ke morali zadovoljiti: Nagrade su dodjeljivane prema principu kategorija, svako od nas je imao po jednu kategoriju za koju je nadređen plus jednu do dvije osobe koji su donosioci odluke kada je u pitanju preliminarna selekcija. Imali smo zadatak da odaberemo po deset najboljih i kriteriji su bili vrlo jasno definirani, koristili smo opisno bodovanje, kako bismo izbjegli subjektivno ocjenjivanje. Odabrane nastavne prakse i jesu one najbolje, to su pojedinci koji su unijeli inovativnost u već postojeće nastavne prakse. Nama je bilo važno prepoznati šta je to što je vanstandardno, na koji način su učenici ili roditelji u nekim nastavnim praksama uključeni u sam taj proces, kako utiču na tok, na koji način je podstaknuta njihova kreativnost i na koji način se izlazi i šire, izvan same oblasti. Recimo, Duško Krsmanović je jednoglasno osvojio nagradu za svoju praksu vođenja medijske sekcije u okviru koje producira dnevnik i kratke igrane filmove sa učenicima. Međutim, učenici su ti koji vode sam proces, utiču na teme i na tok, oni su ti koji na kraju imaju najveći benefit, ali im uz sve to raste samopouzdanje i radoznalost i spremaju se za život.

Nove nastavne prakse u bh. obrazovanju su svakako i više nego potrebne kako bi osvježile postojeće nastavne planove i programe. Kako i sami nagrađeni kažu, svijet se promijenio – digitalizirao i učenici/e trebaju inovacije u nastavi. Iako one formalne, materijalne podrške od ministarstava obrazovanja nema, entuzijaste kreativnim idejama ruše te barijere i pokazuju da je najvažniji uspjeh djeteta – razvoj kreativnosti i kritičkog mišljenja, razvoj osjećaja za društvenu pravdu te lično zadovoljstvo na nastavi.

[1] Dostupno na nastavnikovom Youtube-kanalu: https://www.youtube.com/watch?v=NKQ_ZZOWE0c&t=247s

[2] Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=d6_68elK0Jw&t=1s

[3] Dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=_co-e4IdxvQ&t=139s

Najnovije

Matematika

Intelektualni i životni izazov

Lejla Reko Šarčević

Zapošljavanje

Emka Alić: „Moj protest protiv lopovluka“

Amer Tikveša

Likovno vaspitanje

Šta ste radili na likovnom – zadaću iz matematike

Adnan Smajić

Zapošljavanje

Član po član – diskriminacija

Mirela Buljubašić-Mujić

Vjeronauk

Kad se sretnu religija i feminizam

Anes Osmić