Iz drugog ugla

Kraj podijeljenih škola u BiH

22.05.2012

Najveći dobitnici strateških parnica i presuda u slučajevima podjeljenih škola u Bosni i Hercegovini su djeca

Općinski sud u Mostaru je, 27. aprila 2012 godine, nesumnjivo utvrdio da se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona djeca u škole upisuju i razdvajaju zavisno od svoje etničke pripadnosti. Pritom, djeca povratnika Bošnjaka nemaju jednako pravo na obrazovanje kao hrvatska djeca jer školu pohađaju u neuslovnim prostorijama, dok djeca ostalih etničkih grupa nastavu ne mogu pohađati na svom maternjem jeziku. Dugogodišnju i prije rata nepoznatu praksu razdvajanja djece na etničkom principu, poznatu i pod nazivom „dvije škole pod jednim krovom“, sud je okarakterisao kao direktnu diskriminaciju, i prvostepenom presudom naložio njeno ukidanje najkasnije do početka nove 2012/2013 školske godine.

Postojanje podjeljenih škola, poznatih i pod nazivom „dvije škole pod jednim krovom“, predstavlja najočigledniji primjer segregacije i diskriminacije djece u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine. Sedamnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine, još uvijek funkcioniraju 54 etnički podjeljene javne osnovne i srednje škole i njihova područna odjeljenja. Preciznije, u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu djeca različitih nacionalnosti pohađaju iste i/ili potpuno odvojene jednonacionalne škole, u kojima se predaju različiti nastavni planovi i programi, u različito vrijeme, pa se djeca ne susreću ni na nastavi, niti tokom odmora. Po istom principu, nastavnici i nastavno osoblje koriste različite zbornice, a i školske administracije su potpuno podjeljene.

U ustavima Bosne i Hercegovine i entiteta, ali i zakonskim i podzakonskim aktima, ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se postojanje podjeljenih škola, i u različitim modalitetima, moglo smatrati pravno utemeljenim. Upravo suprotno, činjenica protivpravnog postojanja različitih modaliteta „dvije škole pod jednim krovom“ pokazuje da država Bosna i Hercegovina krši odredbe prihvaćenih međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava, jer u praksi ne spriječava segregaciju u obrazovanju, odnosno ne osigurava uslove za pristup obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Različite međunarodne organizacije i institucije (1), ali i neki domaći organi vlasti (2), godinama upozoravaju da se sistemom podjeljenih škola direktno krše elementarna ljudska prava i slobode djece i odraslih. Međutim, to nije spriječilo vladajuće političke elite da na terenu zadržavaju postojeće stanje i podstiču nacionalno nepovjerenje, te strah od “drugih i drugačijih”.

U okviru Anti-diskriminacijskog programa BiH (3) i na inicijativu Fonda otvoreno društvo BiH, organizacija za pružanje besplatne pravne pomoći „Udruženje Vaša prava BiH“ je pokrenula postupak strateškog parničenja slučajeva podjeljenih škola u Bosni i Hercegovini. U februaru 2011. godine podnesena je tužba protiv Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, te osnovnih škola „Stolac“ i „Čapljina“, a u aprilu 2011. godine i tužba protiv Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona. Primarni cilj pokrenutih sudskih postupaka jeste da se ukine dugogodišnja praksa segregacije i diskriminacije djece u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, i ustanove jedinstvene, integrisane, multikulturne škole sa jedinstvenim nastavnim planovima i programima, i uz puno poštivanje prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku. Istovremeno, dodatni ciljevi ovakvih i sličnih strateških sudskih postupaka koji su pokrenuti, jesu i da se podstakne korištenje postojećih mehanizama zaštite ljudskih prava, te doprinese boljem razumijevanju, prepoznavanju i efikasnijoj pravnoj zaštiti građana od različitih formi diskriminacije sveprisutne u bosanskohercegovačkom društvu.

Presudom Općinskog suda u Mostaru, od 27. aprila 2012. godine, nesumnjivo je utvrđeno da su Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, Osnovna škola Stolac i Osnovna škola Čapljina, organizovanjem škola na etničkom principu, i donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu, odvajali učenike u školama Hercegovačko-neretvanskog kantona na osnovu njihove etničke pripadnosti, čime su počinili diskriminaciju. Istom presudom se nalaže Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona da prestane dalju diskriminaciju djece u školama na osnovu njihove etničke pripadnosti, tako što će, najkasnije do 01. septembra 2012. godine, ustanoviti jedinstvene integrisane multikulturalne obrazovne ustanove – škole za utvrđena upisna područja, sa jedinstvenim nastavnim naučnim planom i programom, uz puno poštivanje prava djece na obrazovanje na maternjem jeziku; Osnovnim školama Stolac i Čapljina nalaže se da, takođe do 01. septembra 2012. godine, integracijom stvore osnov multikulturalnosti škole i obrazovanja djece, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, i po jedinstvenom planu i programu na maternjem jeziku.

Iako se još čeka na istovrsnu presudu Općinskog suda u Travniku za slučajeve „dvije škole pod jednim krovom“ u Srednjobosanskom kantonu, već sada se vidi kraj praksi podjeljenih škola u Bosni i Hercegovini. Zajedničkim naporom organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini i nezavisnog i profesionalnog pravosuđa, ukida se jedna od najozbiljnijih prepreka održivog povratka, demokratizacije države i njenog približavanja evropskim integracijama.

Ovo je nesumnjivo ogroman uspjeh za obrazovni sistem Bosne i Hercegovine jer se konačno omogućava ispunjavanje jednog od njegovih najvažnijih ciljeva - razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na način primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajući i uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu. Istovremeno, ovo je i od nemjerljivog značaja za bosanskohercegovačkog pravo, jer se i praktično afirmira pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima za sve naše građane, te se dosadašnji rascjep između teorije i prakse ljudskih prava zasigurno smanjuje.

Ipak, najveći dobitnici strateških parnica i presuda u slučajevima podjeljenih škola u Bosni i Hercegovini su djeca, jer se njihovo pravo da, u skladu sa odredbama domaćih ustava, zakona i međunarodnih konvencija koje je potpisala naša zemlja, imaju pristup kvalitetnom, prihvatljivom i njihovim potrebama prilagođenom obrazovnom procesu, više neće kršiti.

1) Npr. UN komitet za prava djeteta, UN komitet za eliminaciju rasne diskriminacije, UN komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava, Komesar za ljudska prava Vijeća Europe...

2) Npr. Kancelarija Ombudsmana za ljudska prava u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH...

3) Vidi više na http://www.diskriminacija.ba/

Mervan Miraščija