Tržište rada i obrazovanje

Utjecaj obrazovanja na razvoj lokalnog turizma

31.01.2017

Tekst o otvaranju Visoke škole za turizam u mjestu s velikim turističkim potencijalom

Foto: Amer Tikveša

Konjic je prije rata bio industrijski grad koji je imao izuzetno razvijenu metalsku i drvnu industriju. Nakon rata došlo je, kao i u većini ostalih gradova u BiH, do privatizacije koja je dovela do toga da najveći broj radnika ostane bez posla i da egzistenciju potraže u drugim sektorima, između ostalih i u turizmu.

Međutim, mnogi od njih nisu imali nikakvog iskustva vezanog za turizam, nisu imali neku razvijenu strategiju kako privući strane turiste.

To je bio jedan od glavnih razloga da se u Konjicu otvori Visoka škola za turizam i menadžment (VSTIM). Škola je počela s radom 2012. godine.

Prema riječima dekanese ove visokoškolske ustanove, Marijane Šećibović, Škola se od samog početka rada, umjesto da bude ustanova za štampanje velikog broja diploma sumnjivog kvaliteta, fokusirala na edukaciju manjeg broja studenata spremnih da se odmah po sticanju diplome stave na raspolaganje razvoju lokalnog turizma.

„Visoka škola za turizam i menadžment Konjic počela je sa radom akademske 2012/2013. godine. Od početka rada ove visokoškolske ustanove, 85 studenata je registrovano za ove četiri godine. Na VSTIM trenutno postoji pet studijskih programa (Geoturizam, Menadžment, Menadžment informacijskih tehnologija, Komunikologija i turizam, Menadžment u turizmu). Ukupno je diplomiralo 26 studenata, a ove akademske godine, VSTIM Konjic ima upisanih 34 studenta na sve četiri godine. Naša dva studenta su ove godine nastavili studije na II ciklusu na javnim visokoškolskim ustanovama u Sarajevu, što govori o kredibilitetu VSTIM Konjic. Preko 94% svršenih studenata je zaposleno”.

Dekanesa Šećibović ističe kako je ostvaren solidan nivo saradnje sa lokalnom zajednicom, ali da on još uvijek nije na onom nivou na kakvom bi trebao biti. Međutim, nada se da će saradnja u budućnosti biti daleko bolja.

„VSTIM Konjic jestvarila solidnu saradnju sa lokalnom zajednicom jer taj pojam 'lokalna zajednica' je jako širok. Konjic kao grad ima problem jer nije naučen da u svom gradu ima visokoškolsku ustanovu, te tu nalazim odgovor na konstataciju 'solidna' saradnja. Saradnja uvijek može biti bolja i treba biti bolja. Mi pripremamo Vodič za preduzetnike, koji ćemo predstaviti preduzetnicima Opštine Konjic. U njemu ćemo jasno naznačiti koju sve korist i dobit javna i privatna preduzeća mogu imati od naše visokoškolske ustanove“, kaže dekanesa Šećibović.

Neki od studenata Visoke škole za turizam i menadžment Konjic i prije nego što su stekli diplomu počeli su raditi u turizmu. Jedna od njih je i Lamija Rizvanović koja je svoje znanje stečeno na ovoj visokoškolskoj ustanovi odmah primijenila u praksi, na razvoju lokalnih turističkih potencijala kroz rad u turističkoj agenciji Visit Konjic: „Nakon ulaska na VSTIM Konjic za jedan semestar sam stekla više upotrebljivog znanja nego za dvije godine provedene na državnoj instituciji. Ja ne želim da shvatite kako ja loše govorim o drugim visokoškolskim institucijama, ali ako se studentima ne pruži upotrebljivo znanje koje će oni koristiti onda to učenje napamet nema nikakvu svrhu, jer naše obrazovanje ne završava sa prikupljenih 180 ili 240 kredita, nego ono tada tek počinje. Ja imam tu sreću da mogu pored tog teoretskog dijela usavršiti svoje vještine u praksi i kroz različite aktivnosti učestvovati u kreiranju turističke ponude grada Konjica i na taj način dati mali doprinos razvoju turizma naše zemlje“. Potom dodaje kako se „razvojem turizma u BiH razvila i potreba za visokoobrazovnim institucijama u ovoj oblasti, pogotovo zato što danas svi misle da se mogu baviti turizmom. Kod nas u Konjicu je popularan rafting na rijeci Neretvi i potrebno je naučiti nekoga da rafting nije samo čamac i vesla, nego je rafting mnogo više od tog formalnog spuštanja niz Neretvu.“

Direktorica turističke agencije Visit Konjic Amela Bubalo ističe veliku važnost koju Visoka škola za turizam i menadžment ima za razvoj lokalnog turizma, jer je broj stranih turista koji dolaze u Konjic iz godine u godinu sve veći, a samim tim se povećava i potreba za stručnim kadrovima iz oblasti turizma.

„Konjic posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma – sportsko-rekreacijski turizam (rafting na rijeci Neretvi, planinarenje na Prenju, brdski biciklizam), kulturno-historijski turizam (Titov bunker, veliki broj stećaka u okolini Konjica), gastronomski turizam, eko turizam, seoski turizam“, kaže Amela Bubalo.

Turisti iz inostranstva prethodnih godina su u Konjic dolazili uglavnom privučeni prirodnim ljepotama koje su vidjeli na slikama, ili kao slučajni prolaznici na putu za Mostar ili Sarajevo, ali kada bi došli u Konjic onda ne bi znali gdje da provedu vrijeme. Danas je situacija znatno bolja jer postoji stručno osoblje koje im stoji na raspolaganju da ih odvede do prelijepog Lukomira, planine Prenj, čuvenog Titovog bunkera i drugih turističkih atrakcija.

Amela Bubalo kaže da je upravo zbog toga i osnovana turistička agencija, da pruži svaku potrebnu pomoć turistima, prije svega onim iz inostranstva, koji i čine najveći dio posjetilaca opštine Konjic.

„Agencija Visit Konjic je osnovana sa ciljem da vrši promociju i usluge turističkih djelatnosti kroz organizaciju sportsko-rekreativnih aktivnosti u prirodi (outdoor activities), posjete kulturno-historijskim znamenitostima, organizaciju edukativnih i turističkih izleta. Vodiči su licencirani i vrsni poznavaoci divljih voda, planinskih sadržaja... Naš tim čine mladi ljudi od 18 do 30 godina koji su spremni za stalno napredovanje i usavršavanje u oblasti turizma. Oko 80 posto korisnika naših usluga čine klijenti iz inostranstva, najčešći gosti su iz skandinavskih zemalja, Australije, Amerike te zemalja Perzijskog zaljeva. Za uspješnu realizaciju turističkih aranžmana nužna je saradnja svih turističkih djelatnika (turističkih vodiča, prevoznika, vlasnika hotela i restorana)“, istakla je Amela Bubalo.

Svakodnevno imamo priliku slušati priče o neusklađenosti obrazovanja sa tržištem rada, ali ovaj primjer iz Konjica pokazuje da se na lokalnom nivou mogu ostvariti pozitivni pomaci u prevazilaženju tih problema.

Haris Ljevo