Javna rasprava o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo

Javna rasprava jednog lica

02.02.2017

S obzirom na to da se bliži rok za dostavu primjedbi na predloženi Nacrt zakona o visokom obrazovanju, 30. januara održale su se tri javne rasprave o ovom pitanju, i to u organizaciji Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, Rektorata Univerziteta u Sarajevu te Socijaldemokratske partije. Donosimo vam izvještaj sa tribine koju je organizovao Studentski parlament.

U svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu 30. januara od 13 do 15 sati trajala je javna rasprava o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju. Organizator ove javne tribine bio je Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu. Moderator skupa bio je predsjednik Studentskog parlamenta Haris Zahiragić, a tribina je počela intoniranjem himne.

Prisutnima se prva obratila prof. dr. Aida Hodžić, prorektorica za nastavu i studentska pitanja. Podržala je ideju javne tribine i rekla da se nada da će studenti i studentice koji su se odazvali tribini, njih 35, biti konstruktivni onoliko koliko su to njihovi predstavnici. Nakon prodekanese, riječ je uzeo prof. dr. Željko Šain, prorektor za finansije. Prorektor je rekao da je bio član radne grupe koja je radila na izradi Nacrta, a koju je formirala Vlada Kantona. Pohvalio je Zahiragićev rad u radnoj grupi i istakao kako se predsjednik žestoko borio za studentska prava i zatražio zasluženi aplauz za njega. Pola ruku je aplaudiralo, a čuo se i zvižduk. Prorektor je govorio kako je najvažnije osigurati studentima kvalitetno obrazovanje, a to uključuje redovna predavanja, transparentna ispitivanja i da se kvalitet predavanja ispita. Podvukao je da moramo svi znati da u životu nema ništa džaba i da se sve mora plaćati: Nerealno je kod studenata kad kažu da imaju zagarantovano besplatno obrazovanje, laže ko kaže da ima išta džaba, ni roditeljska ljubav nije besplatna, ne može ni studij biti besplatan; nerealno je da se uplati 100 KM i da godinu dana možete studirati. Ovo je bio uvod u problematizovanje kvaliteta nastave, nastavnog osoblja, uslova za rad. U vezi s ovim rekao je i da Rektorat traži da se zakonom odredi da finansiranje bude maksimalno transparentno te da osnivač, Vlada Kantona Sarajevo (osnivač UNSA je Skupština KS, op.a.), mora imati uvid u finansije bez obzira na to da li taj novac dolazi iz budžeta, od studenata ili nekoga ko istupa u njihovo ime, od projekata i sl. te da taj uvid mora biti svakodnevan. Na kraju je pozvao studente da razmisle o svojim obavezama, a potom o pravima i odgovornostima te da na tribini govore snagom argumenata, a ne emocijama. Prisutni/e su reagovali kad je prorektor rekao da će studenti/ce slobodnije pričati kad on i prorektorica Hodžić izađu iz sale i počeli insistirati da ostanu jer im žele postaviti neka pitanja. Prva se javila profesorica sa Fakulteta političkih nauka Jasna Duraković rekavši da smatra da bi bilo besmisleno da se raspravlja bez njegovog prisustva jer je on direktni kreator ovakvog Nacrta. Student prorektor Bekir Rovčanin, koji je uz Zahiragića vodio tribinu, odgovorio je profesorici Duraković da je poslije ove sjednice zakazana tribina na kojoj će biti prisutan i prof. Šain te da pitanja ostavi za tada. Javio se i Jasmin Hasanović, asistent sa FPN-a, rekavši da će odlaskom sa studentske javne rasprave prodekan i prodekanesa pokazati da ih ne zanimaju stavovi studenata. Zahiragić je stao u odbranu prodekana argumentujući da postoje tonski i pismeni zapis i da će sve što se kaže doći do prodekana te da se moraju pripremiti za sjednicu koja slijedi, a koja će biti jako bitna za akademsku zajednicu. Kada je prodekanesa rekla da njihov odlazak nije pitanje imaju li ona i prodekan vremena, nego pitanje organizatora rasprave, te da je za scenarijum javne tribine zadužen SPUS, student Samir Beharić pitao je znači li to da je SPUS tražio da se povuku nakon obraćanja? Nakon ovih rasprava prodekanesa je ostala da prisustvuje, a prodekan je napustio salu.

U nastavku je Zahiragić govorio o odredbama koje su se na inicijativu SPUS-a našle u Nacrtu, a to su: drugi termin septembarskog roka, jer stavka 6 člana 67 kaže da studenti ispite u septembarskom ispitnom roku mogu polagati u dva termina koji se preciznije definiraju akademskim kalendarom, i to zaključno sa 30. septembrom tekuće godine. U prvom ispitnom terminu septembarskog ispitnog roka student ima pravo polagati sve ispite za koje ispunjava uslove, da može pristupiti ispitu odnosno provjeri znanja. U drugom ispitnom terminu septembarskog ispitnog roka student ima pravo polagati jedan ispit i to ukoliko je taj ispit uslov za upis naredne studijske godine odnosno uslov za završetak studijske godine.[1] Iako su dobili mnogo kritika na ovaj prijedlog i od studentskih asocijacija i od profesora i dekana, SPUS smatra da ova stavka nije snižavanje kriterija nego davanje šanse studentima kojima je potreban uslov za prelazak u sljedeću godinu. Sljedeći prijedlog o kojem je govorio Zahiragić je pitanje apsolventskog staža, odnosno uredbe iz člana 81, stavka 8 da student koji je u posljednjoj studijskoj godini odslušao sve predmete zadržava status studenta narednu studijsku godinu (apsolventski staž) i ima pravo polagati nepoložene ispite u svim ispitnim rokovima u toku studijske godine.[2] Dalje je naveo uredbu o komisijskom polaganju ispita, odnosno izmjenu važećeg Zakona u smislu da se komisijski ispit morao prijaviti u roku 24 sata, a po Nacrtu je rok povećan na 48 sati što se vidi iz člana 68, stavka 1.[3] U vezi sa ovim je i izmjena koja se odnosi na to koliko puta student/ica ima pravo tražiti komisijski ispit – po važećem Zakonu student može tražiti komisijski ispit najviše dva puta u toku jedne studijske godine,[4] a u Nacrtu je izbrisana ova stavka iz člana 68 kojim se ragulira pitanje komisijskog polaganja ispita, što znači da više nema ograničenja. Zahiragić je rekao da je SPUS tražio i da profesor koji je oborio studenta ne može biti ni član komisije, što nije uneseno u Nacrt pa će to opet zahtijevati; zasad samo stoji da predmetni nastavnik čijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne može biti predsjednik komisije(...).[5] Zatim je govorio o provjeri male prolaznosti na ispitima gdje se referira na član 68, stavku 14 Nacrta kojom se kaže da će visokoškolske ustanove statutom odrediti okolnosti u vezi sa niskim stepenom prolaznosti na ispitima, a koje će obavezati dekana da pokrene i provede postupak utvrđivanja razloga niskog stepena prolaznosti.[6] Sljedeće odredbe koje su se našle u Nacrtu na inicijativu SPUS-a tiču se regulisanja članova ekspertne komisije i to u smislu da ne smiju biti u odnosu sukoba interesa sa podnosiocem zahtjeva o čemu su dužni dati pisanu izjavu na konstituirajućem sastanku komisije;[7] uvođenje obaveze izrade i odbrane završnog rada nakon drugog i integrisanog ciklusa studija (član 71, stavka 1);[8] uvođenje prava studenata da budu informisani o terminima nastave i ispita u toku prve dvije sedmice studijske godine (član 92, stavka 3);[9] pravilnik o oblačenju i etički kodeks koji će donijeti Senat, što se propisuje članom 134, stavkom 2.[10] Zahiragić je naveo i uvođenje roka objavljivanja rezultata ispita od pet dana iako je to odredba i važećeg Zakona (član 65, stavka 2 u Nacrtu[11] i član 56 u Zakonu o visokom obrazovanju[12]), zatim da profesori lično moraju držati konsultacije i pregledati ispite (član 63, stavka 8)[13] te je rekao da se riješilo pitanje budžeta Studentskog parlamenta koji nema budžet već tri godine.

Zamjerke i komentari prisutnih su bili da se prijedlog od dva dana za prijavu komisijskog ispita precizira kao dva radna dana. Predsjednica studentske organizacije Fakulteta političkih nauka Sara Humkić komentarisala je propise iz Nacrta koji se tiču obavljanja stručne prakse (član 61, stavka 3)[14] i rekla da nije izvršena analiza tržišta i da nemamo realnu sliku tržišta jer, između ostalog, mnogo ljudi je zaposleno na honorarnim poslovima. Emir Zulejhić, student Fakulteta političkih nauka, postavio je retoričko pitanje ko će platiti njegovu praksu s obzirom na to da studira međunarodne odnose i diplomatiju te bi praksu trebao obavljati u diplomatskim predstavništvima ili ambasadama kritikujući što u Nacrtu nije definisano ko plaća praksu. Merima Ražanica, studentica Filozofskog fakulteta, i Mahir Cvrk, student Fakulteta političkih nauka, kritikovali su govor prodekana Šaina koji je rekao da ništa nije besplatno, na šta je Zahiragić odgovorio da će se oni truditi da smanje školarine ili da fakulteti, ukoliko bude poskupljenja, to moraju opravdati ulaganjem u kvalitet obrazovanja. Cvrk je komentarisao i član 151 Nacrta zakona u kojem se, između ostalog, kaže da Vlada utvrđuje školarinu kao vrstu participacije troškova studija koju su obavezni plaćati studenti koji se finansiraju iz Budžeta,[15] a da Upravni odbor Univerziteta utvrđuje školarinu koju plaćaju samofinansirajući studenti.[16] Zahiragić je rekao da će insistirati od Vlade da prema broju studenata određuje tranše fakultetima. Jasmin Hasanović je također postavio retoričko pitanje šta je s ispitima koje studenti/ice polože na studentskim razmjenama jer je praksa pokazala da se studentima ne priznaju predmeti položeni tokom razmjena. Pitao je Zahiragića i koliko su konsultirali zakone iz regiona dok su radili na izradi Nacrta, na šta je ovaj odgovorio Nimalo! i dodao da je to samo u njegovom slučaju, a da su drugi članovi radne grupe konsultirali zakone te da fakulteti iz regiona nisu ništa više ispred nas. Hasanović je skrenuo pažnju i na problematiku propisa iz Nacrta o pristupanju Ministarstva podacima dostupnim u Studentskom informacionom sistemu u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka te ograničavanje zakona na Sarajevski kanton. Rekao je i to da je Studentski centar sedmi dužnik u Kantonu Sarajevo i da SPUS treba i time da se bavi, te da SPUS treba podnijeti finansijski izvještaj za protekle tri godine.

Na pitanje iz publike na koji je način riješeno finansiranje SPUS-a i kako SPUS predstavlja studente, Zahiragić je rekao da je SPUS krovna studentska organizacija osnovana po Zakonu o studentskom organizovanju i da ga čine sve studentske organizacije sa fakulteta te da je jedino legalno i legitimno studentsko tijelo, da će se finansirati od 10% nebudžetskih sredstava koje će im uplaćivati fakulteti. Student FPN-a Samir Beharić kritikovao je SPUS jer nije dovoljno informisao studente/ice o ovoj javnoj tribini rekavši da Facebook nije mjesto za informisanje. Dekanesa Hodžić je predložila da se studenti bore za prava poput mogućnosti da u jednoj studentskoj godini mogu uzeti više od 30 ECTS kredita kako bi mogli brže od predviđenog roka završiti fakultet (npr. predmete predviđene za tri akademske godine odslušati i položiti u dvije), ali da se bore i za bolje uslove napredovanja nastavnika. Na kraju tribine Zahiragić je još rekao da je SPUS predložio da Senat izradi pravilnik o sprečavanju prepisivanja i o unificiranosti ispita, zatim da se uvede prijemni za drugi ciklus studija, da se odredbe o gubljenju statusa redovnog studenta ograniče na pravo na jedno obnavljanje, te da se uvede dekanov sat, odnosno vrijeme kada bi studenti/ice mogli doći kod dekana bez najave.

Već u toku javne tribine moglo se zaključiti da period od dva sata nije dovoljan da se razgovara o svim pitanjima i temama nedorečenim u Nacrtu zakona, ali i o drugim neriješenim pitanjima vezanim za SPUS.

 

[1] Nacrt zakona o visokom obrazovanju, dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

[2] Ibid.

[3] Ibid.

[4] Zakon o visokom obrazovanju; dostupno na: http://fpn.unsa.ba/bs/wp-content/uploads/2014/12/ZAKON-O-VISOKOM-OBRAZOVANJU-PRE%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI-TEKST.pdf

[5] Nacrt zakona o visokom obrazovanju, dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

[6] Prema: Nacrt zakona o visokom obrazovanju, dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

[7] Nacrt zakona o visokom obrazovanju, dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

[8] Ibid.

[9] Ibid.

[10] Ibid.

[11] Ibid.

[12] Zakon o visokom obrazovanju; dostupno na: http://fpn.unsa.ba/bs/wp-content/uploads/2014/12/ZAKON-O-VISOKOM-OBRAZOVANJU-PRE%C4%8CI%C5%A0%C4%86ENI-TEKST.pdf

[13] Nacrt zakona o visokom obrazovanju, dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

[14] Ibid.

[15] Ibid.

[16] Prema: Nacrt zakona o visokom obrazovanju; dostupno na: http://skupstina.ks.gov.ba/sites/skupstina.ks.gov.ba/files/nacrt_zakona_visoko_obrazovanje.pdf

Lejla Reko