Vlada RS podržava studente matematike i fizike

Stipendiranje potrebna, ali nedovoljna mjera

07.02.2017

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske od školske 2008/2009. stipendira studente matematike i fizike u javnim visokoškolskim ustanovama, zbog manjka kadrova iz tih oblasti. Stipendije pozdravljaju studenti i profesori, ali one su samo jedan dio slagalice koju treba složiti da bi više studenata završavalo započete studije.

Ilustracija: George Hodan

U Ministarstvu tvrde da su profesori matematike i fizike proglašeni deficitarnim na osnovu podataka Zavoda za zapošljavanje RS, kao i na osnovu analize zaposlenog nastavnog kadra u tim oblastima u osnovnim i srednjim školama, te procjenom budućih potreba.

Da bi student nekog od studijskih programa matematike i fizike dobio stipendiju Vlade RS za deficitarna zanimanja, potrebno je da je prvi put upisao prvi ciklus studija u tekućoj školskoj godini te da je položio 40 odsto ispita iz prvog semestra. Kada student ispuni ove uslove, stipendiju će primati do diplomiranja, ako ne bude obnavljao godinu. Stipendijom se želi stimulisati ažurno studiranje i diplomiranje u roku.

Iznos stipendije nije tačno definisan, nego zavisi od broja stipendiranih studenata; budžetska stavka određena za stipendije je fiksna, a visina stipendije zavisi od broja studenata. Ako je više stipendiranih studenata iznos je manji, i obratno. Za 2017. Ministarstvo raspolaže sa 432.000 maraka za ove stipendije. Studenti tvrde da su najčešće dobijali 100 maraka mjesečno, ponekad, kada stipendija zakasni, po 200 maraka u jednoj rati, a kažu da se dešavalo da su neki dobijali i po 600 maraka odjednom. Predviđeno je da student dobije 10 mjesečnih rata.

U školskoj 2016/2017. deficitarni su studenti programa matematike i fizike, dok su u nekim prethodnim godinama to bili i studenti elektrotehnike, mašinstva i geodezije. Ministarstvo prosvjete i kulture RS tvrdi da je studentima elektrotehnike, geodezije i mašinstva koji su upisani do Zaključka Vlade od 23.2.2012, i koji su ispunjavali uslove, do diplomiranja isplaćivalo stipendije za deficitarna zanimanja.

Podaci Zavoda za zapošljavanje RS pokazuju da se matematičari i fizičari brzo zapošljavaju; potrebno im je prosječno od dva mjeseca do godine i šest mjeseci da se zaposle. Do 31.12.2016. u evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS nalazilo se 13 nezaposlenih profesora matematike i informatike, 6 profesora matematike, 3 diplomirana matematičara, 2 profesora fizike, 2 profesora matematike i fizike te 1 diplomirani fizičar.

U 2016. u RS zaposleno je 27 profesora matematike i informatike, 18 profesora matematike, 4 diplomirana matematičara, 22 profesora matematike i fizike, 7 profesora fizike i 5 diplomiranih fizičara. U 2015. zaposleno je 30 profesora matematike i informatike, 15 profesora matematike, 9 profesora matematike i fizike, 6 diplomiranih matematičara i jedan diplomirani fizičar. Nije zaposlen nijedan profesor fizike. U 2014. zaposlen je jedan profesor fizike i jedan diplomirani fizičar, 9 profesora matematike i fizike, 10 profesora matematike i informatike i 25 profesora matematike.

Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci u školskoj 2016/2017. upisao je 15 brucoša na 2 studijska programa fizike i 83 brucoša na 3 programa matematike. Profesor Dragan Matić, šef Studijskog programa matematika i informatika kaže da se broj brucoša na njegovom odsjeku povećao, ali ne zahvaljujući stipendijama. On smatra da je do povećanja broja brucoša dovelo sugerisanje maturantima da prate tržište rada, kao i dobra reputacija banjalučkog PMF-a, odnosno studijskog programa matematike i informatike. Bilo bi neperspektivno da maturant upiše neki fakultet sa kojeg je hiljadu nezaposlenih na birou za zapošljavanje, dok je kod matematike i fizike dugo bila veća potražnja od ponude na tržištu, smatra Matić.

„Imamo jako dobru saradnju sa javnim i privatnim kompanijama koje vape za kvalitetnim stručnjacima, posebno iz oblasti informatike. To studenti  znaju, to se prenosi sa generaciju na generaciju. Student koji hoće da dobije dobru praksu – on će je dobiti, moći će poslije fakulteta da dobije dobar posao i to je jedan od motiva zašto studenti upisuju naš fakultet. Pored toga, matematika je nauka koja je puno više cijenjena u Evropi nego što je cijenjena kod nas. I puno više je cijenjena u Evropi nego što se misli da je cijenjena. Naši studenti relativno lako dobijaju mogućnost da studiraju master u inostranstvu, i dobijaju relativno lako stipendije za doktorske studije. Studenti koji misle još jedan korak unaprijed tu pronalaze dodatni motiv da upišu matematiku. Nama će sada najmanje jedan, a vjerovatno dvojica ili trojica mlađih kolega otići na doktorske studije na zvučne univerzitete u Evropi“, tvrdi profesor Matić.

Smatra da je potrebno poboljšati kvalitet nastave matematike, fizike i informatike u osnovnim i srednjim školama da bi se povećao broj svršenih studenata. Ocjene iz nižih škola često ne pokazuju stvarno znanje maturanata, kaže Matić, što dovodi do toga da ne mogu da odgovore zahtjevima fakulteta. Jedni su svjesni da nemaju dovoljno znanja pa ne pokušavaju upisati tehničke i fakultete prirodnih nauka, dok drugi imaju lažnu predstavu da dovoljno znaju matematiku, pa po dolasku na fakultet brzo uvide da imaju mnogo rupa u znanju, koje se teško ispravljaju, smatra Matić.

„Prvo se mora poboljšati kvalitet nastave u osnovnoj i srednjoj školi. Bez toga ne možemo uopšte ići naprijed. Nama je kvalitet obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi u silaznoj putanji. Ulazni faktor znanja maturanata sa kojim ulaze na fakultet je iz godine u godinu sve niži. Mi to vidimo po prijemnim ispitima. Mi olakšavamo prijemne ispite, a prolaznost nam nije veća. Vidimo po ispitima koji su u prvom semestru. Bili smo prinuđeni da vratimo predmet koji se zove elementarna matematika. To je klasični srednjoškolski predmet, pokriva srednjoškolsko gradivo. Jer smo došli u situaciju da nama učenici koji upisuju fakultet nisu ni čuli kako valja za elementarne matematičke pojmove, a kamoli još da njima vladaju“, kaže Dragan Matić.

Kada govori o broju svršenih studenata, Matić govori u kategorijama.

„Ako se gleda apsolutni broj, broj svršenih studenata se povećao. U odnosu na period prije desetak godina. Nama je prije desetak godina izlazilo nekoliko studenata godišnje, posebno na težem smjeru, teorijskom. Na nastavnom smjeru je izlazilo malo više. U relativnom broju se taj postotak uopšte nije povećao. Mi imamo neki procenat prolaznosti, čak imamo situaciju da ako upišemo veći broj studenata to uopšte ne znači da će veći broj studenata preći iz prve godine u drugu. Na području koje gravitira Banjaluci ima konstantan broj perspektivnih maturanata koji će u roku završiti fakultet. Taj broj je iz generacije u generaciju konstantan. Pitanje je samo koliko njih će se preliti kod nas, koliko će odlučiti da studira elektrotehniku, mašinstvo. Svi oni će se upisati na fakultet i u roku završiti. I ti studenti čine gro diplomiranih studenata“, kazao je Matić.

Smatra da su stipendije za deficitarna zanimanja samo jedna od potrebnih mjera da bi se povećao broj diplomiranih matematičara i fizičara.

„Ta mjera ministarstva je pozitivna, ali da bi ona imala višestruko bolji efekat nego što sada ima, ne smije da ostane izolovana. Mora se raditi na još mnogim drugim stvarima da bi ta mjera uz ostale dala pravi rezultat. Ona jeste poboljšala situaciju, ali pošto je uglavnom izolovana nije je poboljšala koliko bi se moglo pretpostaviti“, zaključuje Matić.

Student treće godine fizike Marko Vukadinović primao je stipendiju u prvoj godini studija. Više je ne prima jer je obnavljao godinu. Primio je ukupno 1200 maraka u 12 rata, novac je uglavnom stizao redovno, mada se znalo desiti da zakasni.

„Prije nego što sam upisao fakultet nisam znao za stipendiju, ali kasnije sam saznao od starijih studenata. 100 maraka mjesečno ne može štetiti. Stimulirajuće je jer student vjerovatno nema nikakva primanja. I 100 maraka mjesečno bolje je od ničega“ kaže Marko i navodi situaciju kada su njegove mlađe kolege dobijale znatno veći novac.

„Na primjer, ova generacija poslije moje, njih je bilo dvadesetak. Kad je bila isplata zadnjih stipendija, umjesto 100 maraka dobijali su 600. To je značajan doprinos“, tvrdi Marko Vukadinović.

Stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja je korisna mjera i znak da Vlada RS razmišlja o budućim potrebama tržišta rada. Da bi se broj svršenih studenata uvećao, potrebno je osmisliti strategiju popravljanja kvaliteta obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i sprovesti je zajedno sa ekonomskim mjerama podrške.

Draško Ajder

Draško Ajder rođen je 1978. godine u Banjaluci, gdje danas živi i radi. Žurnalistikom se počeo baviti 2003. u Glasu Srpske, kasnije sarađivao sa brojnim štampanim i elektronskim medijima u BiH i regionu.