Obrazovna politika

PISA – treći dio

Testiranje

Armin Stefanović

25.03.2017

U trećem nastavku serijala o PISA-i kojoj će se BiH priključiti 2018. godine pišemo o izgledu samih testova te o organizaciji testiranja.

Marina Shemesh

Da bi dobila informacije o karakteristikama i postignućima petnaestogodišnjaka, PISA uzima uzorak učenika koji će rezultatima predstavljati cijelu populaciju petnaestogodišnjaka jedne države. Učenici od petnaest godina izabrani su zbog toga što je to u većini država granica između obaveznog i neobaveznog školovanja. Učenik koji na početku testiranja ima između 15 godina i 3 mjeseca te 16 godina i 2 mjeseca može pristupiti testu. Domaća organizacija koja implementira PISA testiranje (u BiH to je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje) ima zadatak da se pobrine da uzorak učenika odgovara standardima. Da bi osigurali da rezultati testova budu validni, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) napravila je priručnik po kojem će domaća organizacija izabrati uzorak. Kriteriji po kojima se biraju učenici napravljeni su tako da se dobije što raznovrsniji uzorak, a da su pritom ti učenici u mogućnosti da predstavljaju svoju generaciju. Recimo, jedan od kriterija je da su prisustvovali većini časova. Više o načinu na koji se uzima uzorak učenika možete pročitati ovdje. Nakon što se izabere uzorak podaci se šalju OECD-u koji potvrđuje validnost uzorka.

Potom OECD izvlači minimalan uzorak od 150 škola. Ukoliko se ne može uzeti minimalan uzorak, jer država nema toliko škola, sve se škole testiraju. Lista škola koje će učestvovati u testiranju, zajedno sa listom rezervnih škola, dostavlja se organizaciji zaduženoj za sprovođenje testa u državi. Tada je država obavezna da se dogovori sa školama i koristi jedino rezervne škole ukoliko primarna odbije da surađuje. Kada su škole izabrane, biraju se učenici iz tih škola koji će pristupiti testiranju. Da bi se PISA testiranje izvršilo, potrebno je da na testiranje jedne države izađe 5.400 učenika. Za subnacionalne sisteme kakav je američki (sastoji se iz vrše država), svaka od tih država treba ponuditi uzorak od 50 škola i 150 učenika. Pomoću sofisticiranih softvera OECD provjerava listu učenika i šalje je nazad domaćoj organizaciji. Za razliku od liste škola, jednom kada su učenici izabrani, zamjena nije moguća. Domaća organizacija tada obavještava škole, a one kontaktiraju učenike i daju im informacije o učešću u testu. Da bi izvještaj o testu bio validan, potrebno je da 80% izabranih učenika pristupi testiranju.

Testiranje se, dakle, vrši u školama. Učenici test rade dva i po sata. Pored toga, učenicima je potreban još jedan sat za popunjavanje upitnika pomoću kojeg se skupljaju informacije o porodici, porijeklu, navikama učenja i motivaciji. Direktor škole također popunjava upitnik o zastupljenosti različitih učenika u školi, finansiranju i sl. Nekada se PISA test radio pismeno. Posljednjih godina postepeno je uvođeno računarsko testiranje, a od 2015. cijeli test je onlajn.

U ovom tekstu donosimo neke od zadataka koji su bili na testovima 2009, 2012. i 2015. godine. Boldirani su tačni odgovori.

Prirodne nauke

Meteoriti i krateri, pitanja iz 2015. godine

Pitanje 1

Kada se meteorit približi Zemlji i njenoj atmosferi on ubrza. Zbog čega se to dešava? Učenici trebaju izabrati jedan od ponuđenih odgovora.

- Meteorite privlači rotacija Zemlje

- Meteorite gura Sunčeva svjetlost

- Meteorite privlači masa Zemlje

- Meteorite odbija vakuum svemira

Pitanje 2

Izaberi jedan od ponuđenih odgovora. Koji je utjecaj planete na broj kratera na njenoj površini?

Što je atmosfera planete deblja, više / manje će imati kratera na površini, zato što će više / manje meteora izgoriti u atmosferi.

Matematika

Stopa kapanja, pitanja iz 2012. godine

Infuzija, ili intravenozno kapanje, daje se pacijentu da se u tijelo unesu tečnost i lijekovi. Sestre trebaju izračunati stopu kapanja (D), broj kapi po minuti. Formula koju koriste je: D = dv/60n, gdje je:

d – faktor kapanja: broj kapi po mililitru

v – volumen infuzije u mililitrima

n – broj sati koliko infuzija treba kapati

Pitanje 1

Medicinska sestra hoće da udupla vrijeme za koje će infuzija kapati. Opiši kako se D promijeni ako se n udupla, a d i v se ne mijenjaju. Neki od odgovora koji se prihvataju su: Prepolovi se; Duplo se smanji; D će biti 50% manje.

Ukoliko učenik da pogrešan odgovor, ali se iz njega može zaključiti da je bar neki od segmenata zadatka razumio, dobit će određen broj bodova. Recimo, ukoliko učenik kaže da će se D smanjiti, ali ne kaže koliko će se smanjiti, dobit će bodove. Ili, ukoliko kaže da će se desiti promjena od 50%, ali ne kaže da li se radi o povećanju ili smanjenju, također će dobiti bodove. Ili, pak, ukoliko kaže da će se D povećati za 50%, gdje je veličina ispravna – zaista jeste 50%, međutim radi se o smanjenju, i tada će učenik dobiti određen broj bodova.

Pitanje 2

Sestra treba izračunati volumen infuzije, v, prema stopi kapanja, D. Infuzija sa stopom kapanja od 50 kapi po minuti mora se dati pacijentu tokom tri sata. Za ovu infuziju faktor kapanja, d, je 25 kapi po mililitru. Koji je volumen infuzije u mililitrima?

Odgovori koji se priznaju su:

- 360

- (60 x 3 x 50) ÷ 25

Čitanje / Razumijevanje

Biblioteka, pitanja iz 2009. godine

Pitanje 1

Za zadaću trebaš pročitati roman na francuskom. Na mapi zaokruži mjesto u biblioteci gdje možeš naći knjigu koja ti je potrebna. Učenik je odgovorio tačno ukoliko je na slici zaokružio Ostali jezici.

Pitanje 2

A) Gdje možemo pronaći Nove knjige?

- U odjeljenju fikcije

- U odjeljenju dokumentarne literature (non-fiction)

- Blizu ulaza

- Blizu info pulta

B) Objasni zbog čega je izabrano ovo mjesto za Nove knjige? Odgovori koji se priznaju su:

- Ljudi će ih vidjeti čim uđu

- Dalje su od drugih knjiga, pa ih je lako primijetiti

- Da bi posjetioci naletjeli prvo na njih

- Da bi bile vidljive

Prema standardima OECD-a, test je podijeljen na šest nivoa. Prvi nivo se sastoji od dva podnivoa i podrazumijeva osnovna znanja. Ukoliko učenik ne osvoji 261 bod, to znači da nije dosegao ni prvi nivo. Da bi učenik dosegao šesti nivo, mora osvojiti bar 708 bodova. Pošto se bodovi svih učenika saberu, dijele se s brojem učenika i tako se dobiju bodovi jedne države. OECD standard podrazumijeva 500 bodova, pa se svaka država klasificira kao ispod ili iznad OECD prosjeka.

Pročitajte i prethodne tekstove o temi PISA:

Škole na ispitu zrelosti

Počeci i razvoj

Najnovije

Ahmed Omerović, ministar obrazovanja u Vladi Tuzlanskog kantona

Škola je žrtva

Anisa Mahmutović

Kvaritmetika Nusreta Ahmetovića 01

Fušnote

Nusret Ahmetović

Saudin Sivro, predsjednik najbrojnijeg sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo  

Svjedočimo kvazireformama

Rubina Čengić

Reakcija na tekst Ko i kako u BiH zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Save the Children podsjeća na očuvanje dječije dobrobiti i zaštitu njihovih prava

Školegijum redakcija

Privatnost djeteta u političkom marketingu

Ko i kako u Bosni i Hercegovini zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Nenad Veličković