Obrazovna politika

Zakonodavstvo

Zakonodavac na službenom putu

Namir Ibrahimović

01.04.2017

Vlada Kantona Sarajevo u utorak, 28. marta, usvojila je Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i uputila ga na usvajanje u Skupštinu. Važno je napomenuti da ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović nije prisustvovao sjednici Vlade gdje je ovaj i ovakav Prijedlog Zakona i usvojen. Zastupnici će 10. aprila raspravljati o ovom prijedlogu i (ne) izglasati ga.

Foto: Early Office Museum

1) Tekst Prijedloga zakona pokazuje da Vlada ne poštuje Skupštinu – u proceduru su poslali nesređen i nelektorisan dokument, bojama išaran tekst – trag ubačenog teksta u neku raniju verziju. No, to je ipak manji problem ako se imaju na umu stvari koje bi mogle doći s novim Zakonom, ako bude izglasan u Skupštini.

2) Politika ponovo otvoreno i jasno ulazi u škole preko školskog odbora: četiri su člana – predstavnici Ministarstva, općine, radnika škole i roditelja. Kod odlučivanja, važna je većina; No, u slučaju izjednačenog broja glasova "za" i "protiv" glas predsjednika školskog odbora je odlučujući (član 93. stav 4). Predsjednici školskih odbora su, naravno, predstavnici MONKS-a. Politika, također, osigurava da podobni direktori budu vječno na poziciji – ovim prijedlogom nije predviđeno ograničenje mandata direktora osnovnih škola.

3) Škole postaju dječije kaznionice – eksternu maturu đaci rade u III, VI i IX razredu, internu svake školske godine. Ni dosadašnja eksterna matura na kraju osnovne škole nije dala nijedan koristan podatak o obrazovnom sistemu, nije bila osnova za bilo kakvu reformu; samo smo se, na još jednom primjeru, uvjerili kako službenici MONKS-a ne znaju raditi svoj posao, iako redovno primaju plaću.

4) Pohvalno je što se u članu 2 nude pojmovnik i definicije termina koji se koriste u Zakonu, ali definiranje pojmova kao da je iskočilo iz Alana Forda. Naprimjer:

Nastavni kalendar je dokumenat koji utvđuje ministar za svaku školsku godinu. (To znači da je svaki dokument koji utvrdi ministar, zapravo, nastavni kalendar.)

Maternji jezik je jezik sa kojim se neko lice identificira. (Znači, ako se dijete identificira s engleskim jezikom, to je njemu maternji? I kako škola da postupi s tim? Izbjegava se definiranje tako što se nevješto i parcijalno prepisuje s Wikipedije. Lako je provjeriti šta su iz Wikidefinicije zakonopredlagači ispustili.)

Nastavni čas je glavni elemenat razredno-časovnog sistema i osnovni oblik organizacije nastave. (Definiranje pojma drugim, nejasnim i nedefinisanim pojmovima – osnovna pogreška koju ni osnovci ne prave.)

Metodička praksa podrazumijeva pripremu i obučavanje studenta za potpuno kvalitetan samostalan rad u živom nastavnom procesu. (Šta je živi nastavni proces? U čemu se on razlikuje od nastavnog procesa i postoji li mrtvi nastavni proces?)

Opisno ocjenjivanje se razlikuje od numeričkog po tome što se umjesto iskazivanja brojevima iskazuje riječima, što suštinski ne čini razliku već samo tehnički različito saopštava rezultate valorizacije. (Definicija pojma temelji se na negaciji; to nije ono što je nešto drugo i tako nam opet nejasno ostaje šta jeste opisno ocjenjivanje.)

Cilj/svrha odgojno-obrazovnog rada, konkretizuje se kroz zadatke, a ostvaruje se kroz sadržaje određenog oblika odgojno-obrazovnog rada, a primarno se odnosi na strateško opredjeljenje usmjereno ka pripremanju mlade (učeničke) generacije za život prenošenjem  i usvajanjem naučnih saznanja, te društvenih normi i vrijednosti. (Zar je ovako komplikovan cilj u obrazovanju? Onda je jasno što je komplikovano obrazovanje.)

Odjeljenje predstavlja grupisanje učenika u školi za vrijeme nastave prema hronološkoj dobi u zasebne grupe. (Ispade da se odjeljenja prave svakog dana u školi, ovisno o hronološkoj dobi – ma šta to značilo – i nejasnim kriterijima.)

Patriotizam je izraz koji u najširem smislu označava pozitivan odnos pojedinaca ili grupa prema svojoj " domovini"  i emocionalnu privrženost svom narodu. (U ovoj definiciji u Word dokumentu Prijedloga Zakona čak nisu ni izbrisani linkovi sa riječi „emocionalnu“ i „narodu“ što pokazuje da je i ova definicija preuzeta sa omiljene web stranice za definicije.)

5) U članu 24. stav 14. kaže se: Ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog  u Bosni i Hercegovini, u vremenskom periodu 1992-1995. godina, tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa. Kako će ministar osigurati? Napisati nove udžbenike? Nadzirati šta piše u drugim udžbenicima? Propisati obavezan sadržaj? Intervenirati u NPP? Definirati koji su to nadležni sudovi – samo Haški ili važi i za lokalne? Je li se pika u Kantonu Sarajevo šta presuđuju sudovi RS-a? Gdje je lista nadležnih sudova? Zašto je jedan sadržaj NPP-a sastavni dio Zakona? Zašto se ne izučava genocid kao pojam? Zašto se ne spominje Holokaust? Mnogo pitanja za jedan stav u jednom članu Zakona koji treba služiti kao ideološki lakmus-papir koji će jasno pokazati ko je pravi nastavnik ideolog, a ko potiče djecu na kritičko mišljenje. Da ne bude zabune, MONKS-u i Vladi KS-a su važni ideolozi.

6) Do sada su nastavnici imali jedan ogledni čas u dvije godine. Ako ovaj Prijedlog Zakona bude usvojen, svake godine će imati obavezu da se ogledno predstave. Novina je i kazna za nastavnike koji ne ispune zakonsku obavezu – 1000 KM. Ko će i kako to nadzirati ostaje tajna. Naravno, Zakon ne ulazi suštinski u problem – ne definira kvalitet oglednog časa. Teoretski i praktično – ono što nastavnik nazove oglednim časom će i biti ogledni čas. Sve će nastavnik učiniti samo da jednu plaću ne ostavi Budžetu Kantona.

7) Članom 22. definira se i nešto novo u osnovnoškolskom kantonalnom obrazovnom sistemu – „mreža škola”. Zakon to definira ovako: Mreža škola (u daljem tekstu: Mreža) obuhvata sve ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja na području za koje se mreža utvrđuje, sa svim objektima u kojima se provodi osnovni odgoj i obrazovanje. Dakle – pojma nemamo šta je mreža, ko je sačinjava, ko i kada utvrđuje, koji su preduvjeti za uspostavu mreže. U stavu 10 istog člana je suštinski nagovještaj omrežavanja škola: Racionalnu organizaciju školskih područja iz stava (8) ovog člana podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta. Što će reći – moguće je prostorije iskoristiti i za druge namjene – u skladu s planovima Vlade i MONKS-a – iznajmljivati, prodati, posuditi... Predlažem da u Zakon jasno uđe da se školski prostori isključivo mogu koristiti za javno dobro – edukacije, radionice, sportske aktivnosti koje će besplatno biti dostupne građankama i građanima Kantona Sarajevo.

8) U Zakon ulazi i pojam "kurikulum"; smješten je u član 24. zajedno sa terminom "Nastavni plan i program" (NPP). U stavu 1. ovog člana stoji: Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program) do donošenja kurikuluma, kojim se prelazi na usvajanje sadržaja koji će imati definisane ishode učenja, odnosno mjerljive pokazatelje znanja koje je učenik usvojio, i koji će dovesti do jačanja učeničkih sposobnosti. Da je ostalo ovako, na ovome stavu ili da se u svakom narednom spominjala neka budućnost u kojem će kurikulum zaživjeti, bilo bi pohvalno. No, u nastavku člana spominje se samo NPP. Ovako, ostaje obaveza da nastavnici, u javnim školama, moraju u potpunosti realizirati sadržaj NPP-a što je u suprotnosti sa samim kurikulumom gdje je sadržaj u drugom planu. Izgleda da zakonodonosci misle da je kurikulum neki pomoćni dokument, epitet koji pokušava nemoguće – ukrasiti važeći NPP.

9) Samovrednovanju je dodijeljen član 51. Najavljuje se pravilnik koji će nekada donijeti ministar; pravilnikom mora biti obuhvaćeno sljedeće: Samovrednovanjem se obavezno ocjenjuju: kvalitet nastave i interaktivnog odnosa učenik-nastavnik, korektnost u komunikaciji, odnos nastavnog osoblja prema učeniku na nastavi i na provjerama znanja... Sve što ne znaju objasniti u Zakonu, zakonodonosci prebacuju na pravilnike, najavljuju da će doći. Tako se pred buduću komisiju stavlja težak zadatak – propisati samovrednovanje u navedenim kategorijama i staviti škole na muke kada budu primjenjivale pravilnik u praksi.

10) Članom 113. oživljava se Kanton. Naime, definiraju se potrebe i interesi administrativno-političkog tijela. Ko će formulirati nečujni jezik Kantona i prenijeti ga školama, misterija je.

(1)U smislu ovog zakona, potrebe i interesi Kantona u ostvarivanju obrazovanja i odgoja učenika u osnovnim školama na teritoriji Kantona su: 

a) organiziranje općeg i stručnog obrazovanja na osnovu dostignuća savremene nauke, tehnologije i društvenog razvoja za sticanje znanja i vještina za rad i nastavak obrazovanja,

b) unapređivanje djelatnosti osnovnog obrazovanja i obezbjeđivanje uvjeta rada škole u skladu sa propisima i kretanjima na tržištu rada,

c) osiguravanje dostupnosti osnovnog obrazovanja prema sposobnostima i mogućnostima učenika, a posebno nadarenih učenika koji postižu natprosječne rezultate,

d) organiziranje takmičenja učenika,

e) stipendiranje redovnih učenika,

f) stručno usavršavanje nastavnika,

g) dopunsko obrazovanje i prekvalificiranje odraslih,

h) izdavanje školskih udžbenika, priručnika i stručne literature,

i) učestvovanje učenika u realiziranju Dana Kantona Sarajevo i drugih društveno korisnih manifestacija i projekata, j) praćenje i unapređivanje aktivnosti udruženja, ustanova i organizacija od interesa za osnovno obrazovanje.

(2) Sredstva za ostvarivanje interesa i realizaciju aktivnosti iz stava (1) ovog člana obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona i učešćem drugih pravnih i fizičkih lica u njihovom finansiranju. 

(3) S ciljem ravnopravnog uključivanja obrazovnog sistema u Evropski prostor obrazovanja, Vlada će predložiti Skupštini srednjoročnu razvojnu Strategiju obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo.

Potrebe i interesi Kantona su nabrzinu skupljeni, smućkani i ispljunuti u član 113, bez bilo kakvog reda i organizacije; neživo tijelo želi edukacije nastavnika, takmičenje učenika, prekvalifikaciju i obrazovanje odraslih, izdavanje školskih udžbenika i literature (da li ovo znači da FBiH gubi posao s udžbenicima?), usklađivanje obrazovanja u skladu s tržištem rada; ukratko, političari sebi osiguravaju potpunu kontrolu nad reformama u obrazovnom procesu, oni će tumačiti šta su potrebe i interesi i, u skladu s njima, prčkati po školstvu na isti način kao što su sastavljali i ovaj prijedlog zakona.

Nadati se da su zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo razumniji od MONKS-a i Vlade te da neće dići ruke za ovako loše postavljena zakonska rješenja. Očekivati je da i roditelji i nastavnici i sindikat odbiju ovakav prijedlog i zahtijevaju mnogo korisniji i ozbiljniji tekst Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju koji će biti usmjeren na dijete, a ne na cenzore, kontrolu, testiranje, kažnjavanje, kontroliranje. U suprotnom, državna himna, bez teksta – koju obavezno škole, po ovom Zakonu, puštaju na početku i kraju školske godine – bit će idealna slika nijemog, gluhog i slijepog obrazovanja.

Najnovije

Online sedmica

Eksperimentalna online konfuzija

Merima Ražanica

Korak do kriminala

Sveta krava muzara Informatika

Nenad Veličković

Budžet

Krčmljenje bez računa

Nenad Veličković

Intervju

Nora Mahmutović: Veterinari smo, pobogu!

Ines Haskić

E-espresso

O vojsci u školi

Školegijum redakcija