PISA - četvrti dio

Niski plasmani zemalja regije

03.04.2017

U četvrtom tekstu o PISA testiranju govorimo o zemljama regije koje su se u tom već okušale

Ilustracija: John Hain

U 2015. godini na testiranje je izašlo 540.000 đaka iz 73 zemlje ili oblasti. Najbolje rezultate ostvarili su Singapur, Hong Kong i Japan. Najbolje plasirane evropske zemlje su Estonija, koja je zauzela peto mjesto i Finska, koja je zauzela osmo mjesto. Na listi zemalja koje su učestvovale našle su se i zemlje regije: Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Iako je Srbija članica PISA-e od 2003. godine i do sada je učestvovala na četiri ciklusa testiranja, zbog kašnjenja u proceduri nije se našla na rezultatima 2015. godine. Naime, Srbija sa Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj nije na vrijeme potpisala ugovor, nisu bili riješeni finansijski problemi, te je Srbija tražila da se naknadno uključi u program, na šta su iz OECD-a poslali negativan odgovor.

Rezultati PISA istraživanja 2012. godine pokazali su da je više od trećine petnaestogodišnjaka iz Srbije funkcionalno nepismeno. To ne znači da ne znaju pisati ili čitati, već da nisu sposobni primijeniti znanje koje su dobili u školi u konkretnim situacijama. U slučaju Srbije, do ovakvih rezultata se došlo vezano za test čitanja koji je pokazao da više od trećine djece nije razumjelo tekst koji su pročitali. Pismenost se u PISA istraživanju definira kao sposobnost da se nastavi školovanje ili kao sposobnost da se učenik snađe u ličnim i profesionalnim ulogama. Zbog toga su zadaci PISA testiranja koncipirani kao stvarne situacije. Postignuće iz čitalačke pismenosti najvažnije je u životu, u svakoj pojedinačnoj situaciji. Ono doprinosi boljim ili lošijim rezultatima u ostalim oblastima. I dok hodamo ulicom moramo da čitamo saobraćajne znake, rekla je Dragica Pavlović Babić, koordinatorka PISA tima u Srbiji, za novosti.rs. Kada je riječ o ostalim oblastima koje se testiraju, 2012. Srbija nije zabilježila veliko poboljšanje u odnosu na 2009. godinu. Iz matematike su osvojili sedam bodova više, na čitanju četiri, a iz prirodnih nauka dva boda. PISA izvještaj iz 2012. godine također pokazuje da Srbija u matematici, čitanju i prirodnim naukama zaostaje cijelu jednu godinu učenja za vršnjacima iz država koje su dostigle prosjek OECD-a, dok u rješavanju problema imaju zaostatak od jednog polugodišta za državama koje su dostigle prosjek OECD-a. Bitan segment PISA izvještaja je i jednakost dječaka i djevojčica. Zdrav obrazovni sistem ne bi smio pokazivati jasne razlike između uspjeha dječaka i djevojčica. Kada je riječ o posljednjim rezultatima Srbije, oni pokazuju da su djevojčice bolje u čitanju i razumijevanju teksta, a da su dječaci bolji u matematici. Jednakost je postignuta vezano za prirodne nauke.

Na rezultatima iz 2015. godine Hrvatska je opet bila ispod OECD-ovog prosjeka, iako je ostvarila bolje rezultate od Makedonije, Crne Gore i Kosova. Ipak, zabilježen je mali pomak u odnosu na 2012. godinu. Međutim, zabrinjavajuće je da u četiri godine koliko Hrvatska sudjeluje u PISA testiranju gotovo da nema pomaka. Kad govorimo o rangu matematičke pismenosti, Hrvatska je opet ispodprosječna s ostvarena 464 boda, prema OECD-ovu prosjeku od 493 boda, a još uvijek imamo 32 posto učenika koji nemaju osnovne matematičke kompetencije, dok ih tek 5,6 posto dostiže visoke razine 5 i 6, a od toga samo jedan posto najzahtjevniju razinu 6, rekla je voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj, Michelle Braš Roth, za hr.n1info.

Učenici iz Crne Gore pokazali su mali napredak u odnosu na 2012. godinu, međutim po rezultatima znatno zaostaju za zemljama regiona. Bolji su samo bili od Albanije 2012. godine i 2015. godine od Kosova. Ako imamo informaciju da je 38 poena jedna godina učenja onda imamo da smo iz matematike popravili skor jedno polugodište, a kada je u pitanju čitalačka pismenost skoro godina je nadoknađena, objasnio je direktor Ispitnog centra Željko Jaćimović za vijesti.me. Međutim, Slovenci su najbolji u regionu i jedini iznad OECD-ovog standarda. Popeli su se čak na 11. mjesto prema ukupnim rezultatima iz 2015. godine. Hrvatska na je 36. mjestu, Crna Gora na 56, Makedonija na 70, a Kosovo na 71. od 73 mjesta. Od naredne godine i Bosna i Hercegovina će dobiti mogućnost da uporedi kvalitet obrazovnog sistema sa zemljama regiona i svijeta.

Pročitajte i prethodne tekstove o temi:

PISA - treći dio

PISA - drugi dio

PISA - prvi dio

Armin Stefanović