Obrazovna politika

Zakon o osnovnom obrazovanju KS

U mrežu ulovljene škole

Amer Tikveša

14.04.2017

Na poziv premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića 12. 4. održan je sastanak u cilju analize prijedloga Zakona o osnovnom i Zakona o srednjem obrazovanju. Ovaj potonji spomenut je uzgred, tako da se razgovaralo gotovo isključivo o Zakonu o osnovnom obrazovanju.

Foto: Amer Tikveša

Prisutni su bili predstavnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja, predstavnici Vijeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola KS, nekolicina skupštinskih zastupnika i zastupnica, predstavnik Zajednice srednjih škola, neki od direktora škola, ljudi iz službi za obrazovanje pri općinama, predstavnici i predstavnice nevladinih organizacija u čijem fokusu je obrazovanje, mediji, nekoliko zainteresiranih građana i građanki, ministar obrazovanja KS Elvir Kazazović, njegov pomoćnik Abid Fejzić te sam premijer koji je otvorio sastanak.

U uvodnoj riječi premijer je u vezi sa Zakonom istakao da on donosi depolitizaciju obrazovanja te da neće biti neograničenog mandata direktora škola. Otud se dalo zaključiti da su to za premijera i najvažnije stvari u vezi sa Zakonom. Premijer depolitizaciju vidi kao nepripadnost direktora i članova školskih odbora političkim partijama. Međutim, Amar Dovadžija, zastupnik u Skupštini KS, skrenuo je pažnju na to da je depolitizacija mnogo širi pojam od toga kako ga premijer percipira: Nije depolitizacija ako ćemo samo direktore skloniti iz politike. Ministar je iz politike. Šta je s prosvjetnim radnicima?

Niko kao politički problem nije vidio stav 14. člana 24. Prijedloga Zakona o osnovnom obrazovanju koji glasi: Ministar će osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina genocida počinjenog u Bosni i Hercegovini, u vremenskom periodu 1992­-1995. godina, tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva, prema presudama nadležnih sudova, budu sastavni obavezujući dio nastavnog plana i programa.

Samo dvojica izlagača, od njih ukupno 29, referirala su se na ovaj dio Zakona moleći premijera da ne podlegne pritiscima (nejasno čijim) da se taj dio iz Zakona izbaci. Premijer je obećao da neće. Međutim, pitanje opsade i genocida u BiH je, između ostalog, i političko pitanje. Predlagači Zakona nisu se potrudili da dokažu kako će ga dekontaminirati od politike da bi taj sadržaj mogao ući u škole. Potom, nije nimalo politički neutralno nastavne sadržaje propisivati zakonom i pritom, od svih mogućih, na nivo Zakona izdići samo dva – genocid i opsadu. Sama zakonska formulacija tih sadržaja je podložna političkim manipulacijama. Stoji, naprimjer, da je genocid počinjen u BiH u periodu 1992-1995. Da li zakonodavac time želi reći da pod genocidom smatra još neki zločin osim jednog koji je pravno okvalificiran kao genocid a zna se tačno kada i gdje se desio – juli 1995, Srebrenica?

Što se, pak, tiče ograničavanja mandata direktora, niko od prisutnih nije to vidio kao neki značajan korak ka reformi obrazovanja. Svak je u prvi plan stavio djecu. I to, prije svega, kroz inkluziju. Već prva izlagačica Slobodanka Dekić ispred Koalicije „Jednakost za sve“ konstatovala je značajan zakonski propust a taj je da Zakon o osnovnom obrazovanju nije usklađen sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Naime, kad su učenici u pitanju, diskriminacija je vezana za etničku pripadnost ili jezik. Ne tretira druge oblike diskriminacije, rekla je ona posebno ističući diskriminaciju s obzirom na invaliditet.

Defektologinja Edinalda Jakubović skrenula je pažnju na cijeli niz nepravilnosti i nedorečenosti u Zakonu kad je inkluzija u pitanju. Tako se, recimo, spominju u sklopu priče o inkluziji „učenici s problemima u ponašanju“ bez distinkcije o različitoj prirodi tih problema – neko je, naprimjer, odgojno zapušten a neko ima ADHD. Zatim, nije definisana razlika između teškoća u razvoju i teškoća u učenju, individualnog i individualiziranog programa, itd.

Sa zamjerkama se išlo dotle da je dovedeno u pitanje da li Zakon uopšte tretira inkluziju, jer, prema riječima jedne izlagačice, ono o čemu Zakon govori je ustvari integracija jer se inkluzija ne odnosi samo na djecu s invaliditetom kako se to Zakonom prikazuje.

Što se tiče inkluzije, premijer je obećao novi sastanak u utorak gdje bi se o tom detaljnije razgovaralo i gdje bi se u Zakon uvrstile odredbe koje ga po tom pitanju unapređuju.

Jedan dio prisutnih želio je raspravljati o pojmu „mreža škola“ koja je ovim Zakonom po prvi put uvedena u sarajevsko obrazovanje. Radi se o određivanju samog karaktera škola te pripajanju gradskih područja određenim školama čime bi pojedine škole mogle izgubiti status matičnih i postati područne, za djecu od prvog do petog razreda. Na sastanku su pojedini izrazili sumnju da će se time pojedine škole ugasiti. Dijana Parla, ispred Vijeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola KS, rekla je: Naše obrazloženje kaže: Prilikom postavljanja mreže škola neophodno je uraditi elaborat o potrebi o uspostavljanju mreže prilikom kojeg je potrebno uključiti sve subjekte koji imaju interes u školama koje će biti dio te mreže... Mreža škola je predmetnim zakonom riješena preširoko. Nemojte gasiti život u mahalama sarajevskim praveći male područne škole u koje roditelji neće upisivati djecu jer su do petog osnovne.

Aktivistica Svjetlana Nedimović ponudila je rješenje da se u Zakon ugradi odredba koja bi garantovala da se pravni status nijedne škole ne mijenja prilikom njenog ulaska u mrežu. Sabina Ćudić, zastupnica u Skupštini, tražila je garanciju da će svi objekti, u slučaju da se škole ugase, ostati u vlasništvu zajednice i biti korišteni u obrazovne svrhe, tj. da neće biti prodavani.

Premijer i ministar su dali usmene garancije da do zatvaranja škola i prodaje objekata neće doći, ali na zahtjeve za posebnom tematskom sjednicom o mreži škola nisu odgovorili.

Treća tema koja je prisutne zanimala jest eksterna matura, da li je potrebna i kako je provoditi. O toj temi, na upit premijera, izjasnila se Snježana Brkić, također prisutna u ime Vijeća roditelja. Rekla je: Moj sin je odlično znao biologiju, nije se pripremao za maturu, ostvario rezultat 7,50 bodova od 10 maksimalnih. Matematiku je vrlo loše znao, vrlo loše mu je preneseno znanje, ja sam platila silne instrukcije, imao je 10 bodova. Ja vam sad hoću reći da eksterna evaluacija mora biti, ali da ne bi trebala da utiče, jer ako utiče na bilo što u nastavku školovanja, nećete dobiti realnu sliku. (...) Jedna profesorica je rekla, istraživanja u nekim drugim tranzicijskim zemljama su pokazala porast sive ekonomije jer mi roditelji plaćamo instrukcije da bi djeca postigla bolji uspjeh i time zapravo kompenziramo nerad njihovih nastavnika. Dakle, evaluacija da, koja će vama dati smjernice, ali ne na ovaj način da utiče na uspjeh tako što ću ja plaćati za nešto što nastavnik nije odradio.

Šta će od svega rečenog, ali i od svih pristiglih amandmana, njih 84, biti uvršteno u Zakon, znat ćemo 10. maja kada je ponovo zakazano glasanje u Skupštini kada će, najvjerovatnije, Zakon o osnovnom obrazovanju biti usvojen.

Najnovije

Pismo roditelja

Ministar Kazazović i 140 elektronskih učionica

Marko Ban

Online sedmica

Eksperimentalna online konfuzija

Merima Ražanica

Korak do kriminala

Sveta krava muzara Informatika

Nenad Veličković

Budžet

Krčmljenje bez računa

Nenad Veličković

Intervju

Nora Mahmutović: Veterinari smo, pobogu!

Ines Haskić