Obrazovna politika

Lex pronto 13

Predmet: Senzacionalno! Skupština Kantona Sarajevo podržava Deklaraciju o zajedničkom jeziku!

Nenad Veličković

05.05.2017

Kako Prijedlog Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u KS tretira jezik/e

Poštovana predsjedateljice Skupštine Kantona Sarajevo,

profesorice Babić,

Danas ću Vam postaviti jedno trik-pitanje. Prijedlog Zakona, naime, reguliše održavanje nastave za pripadnike nacionalnih manjina, i to je opisano u članu 8. (Nastava na jeziku i pismu nacionalne manjine). Međutim, gdje je u Prijedlogu Zakona regulisana nastava za pripadnike manjinskih konstitutivnih naroda u Kantonu Sarajevo?

Ne morate čitati Prijedlog ponovo, ja ću Vam reći: nigdje. Zato što manjinski konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini ne postoje. Ima ih tri, i svi su većinski. Je li tako?

E, u tome je trik: i jeste i nije.

Većinski su, ali svako na teritoriji koju je u ratu osvojio/odbranio (terminologija zavisi od perspektive). Prema zadnjem i jedinom poslijeratnom popisu, na teritoriji Kantona Sarajevo, čijom Skupštinom Vi predsjedavate, oko 90 posto građana izjasnilo se da govori bosanskim jezikom.

Primijetite: nisam rekao 90 posto Bošnjaka, nego 90 posto govornika bosanskog jezika. Zašto sam to uradio? Pa zato što je ta stvar u Prijedlogu zakona tako postavljena, u članu 7.

(Upotreba jezika i pisma u nastavi):

“(1) Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada u školi se izvode na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski jezik, hrvatski jezik ili srpski jezik.“

(O ovoj nesretnoj i nespretnoj formulaciji pisaću vam posebno.) Ovdje ću Vam samo skrenuti pažnju na to da se nastava izvodi na jednom od tri “zvanična” jezika.

Piše li kako se izvodi?

Ne piše.

Zašto ne piše?

Zato što Predlagač izbjegava da zakonski definiše to pitanje.

Neodređenom i krajnje uopštenom formulacijom on ostaje politički korektan i neutralan, ali u praksi, na terenu, on se tim pitanjem bavi pragmatično: tako što nastavu drži na jednom jeziku, istom za sve. Taj jezik većina nastavnika i školskog osoblja, đaka i roditelja, zove bosanski. Niko im ne brani da ga zovu srpski i hrvatski.

Šta to znači?

To znači da se u Kantonu Sarajevo, i prije nego je bila sačinjena i objavljena, uvažavala, poštovala i provodila Deklaracija o zajedničkom jeziku.

Hoće li Vaša Skupština, usvajanjem Zakona koji izbjegava da definiše i precizira pitanje nastavnog jezika javno stati iza pomenute deklaracije?

Ako to učini, šta ćemo sa onim “tri zvanična jezika”?

A opet, ako Vi i Vaša Skupština (ili barem njena većina) mislite, vjerujete i tvrdite da u Bosni i Hercegovini imamo tri različita (zvanična) jezika, kojima govore tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), onda ovakav Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju ne možete usvojiti, jer on diskriminira pripadnike konstitutivnih manjina u Kantonu Sarajevo, a na jedan uvrnut način moglo bi se tvrditi da diskriminira i konstitutivnu većinu. Kako?

Pa tako što se za jezike vezuju različiti (nacionalni) nastavni planovi i programi – bosanski/bošnjački, srpski, hrvatski. To je, da Vas podsjetim, opravdanje za koncept dvije škole pod jednim krovom.

Pitanje koje mislim da ste dužni postaviti na sjednici Predlagaču Zakona (Kad to već nije učinilo Ministarstvo pravde i uprave) je ovo: ako za nacionalne manjine u Kantonu Sarajevo važi sljedeće (član 8):

“(1) U školi u kojoj učenici - pripadnici jedne nacionalne manjine čine najmanje jednu trećinu od ukupnog broja učenika, organizira se obrazovanje učenika nacionalne manjine na jeziku te nacionalne manjine, a ako čine jednu petinu, organizira se dodatna nastava o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva većina njihovih roditelja.”

- koliko pripadnika konstitutivnog naroda Hrvata odnosno konstitutivnog naroda Srba treba da bude u jednoj sarajevskoj školi da bi se za njih organizirala nastava na konstitutivnom jeziku, ili o jeziku, književnosti, historiji i kulturi nacionalne većine kojoj pripadaju? I kada bi to bila “dodatna” nastava, a kada redovna?

Pošto na ovo (Vaše?) pitanje na sjednici na kojoj je planirano usvajanje ovog zakona neće biti odgovora, jer ga ozbiljnog, principijelnog i stručno i naučno argumentovanog ne može biti u ponuđenom pravnom okviru, predlažem Vam da za ovakav prijedlog ne glasate, a ako on ipak bude izglasan da odbijete da ga potpišete.

S poštovanjem,

Nenad Veličković

P.S. Širu analizu Zakona pogledajte ovdje.

P.P.S. Pročitajte i prethodna pisma:

Lex pronto 12

Lex pronto 11

Lex pronto 10

Lex pronto 9

Lex pronto 8

Lex pronto 7

Lex pronto 6

Lex pronto 5

Lex pronto 4

Lex pronto 3

Lex pronto 2

Paralelena opsevacija

Najnovije

Online sedmica

Eksperimentalna online konfuzija

Merima Ražanica

Korak do kriminala

Sveta krava muzara Informatika

Nenad Veličković

Budžet

Krčmljenje bez računa

Nenad Veličković

Intervju

Nora Mahmutović: Veterinari smo, pobogu!

Ines Haskić

E-espresso

O vojsci u školi

Školegijum redakcija