Informatika

Djevojčice i programiranje

14.05.2017

One World Platforma obilježila Dan djevojčica u informaciono-komunikacionim tehnologijama kreativnim nagradnim konkursom Šta mi možeš reći o Adi. Razgovarali smo s organizatoricama i učesnicama konkursa

Ilustracija: Geralt

Dan djevojčica u IKT-u (informaciono-komunikacionim tehnologijama) ili Girls in ICT day obilježava se posljednjeg četvrtka u aprilu svake godine kao inicijativa koju je pokrenuo ITU (International Telecommunication Union) – specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za informacijske i komunikacijske tehnologije. 27. aprila 2017. godine ovaj dan One World Platforma u BiH obilježila je nagradnim kreativnim konkursom pod nazivom Šta mi možeš reći o Adi?Ada Lovelace je bila britanska matematičarka, kreatorica onoga što se smatra prvim algoritmom te samim tim i prva programerka na svijetu.

Jedan od razloga obilježavanja ovog dana u BiH jeste i činjenica da, kako za Školegijum objašnjava Belma Kučukalić, koordinatorica programa Ženska prava One World Platforme, i dalje u našem društvu postoji uvriježeno mišljenje o “tipično muškim” i “tipično ženskim” zanimanjima. To unaprijed stvara sliku budućnosti karijere dječaka i djevojčica, sa tendencijom da se jednom od dva spola ograniči pravo na izbor. Kao rezultat toga, djevojke i žene su manje zastupljene u području inžinjerstva i informatike. Ovaj dan ohrabruje djevojčice da naprave svoje karijere vođene ličnim interesima i talentima, a ne – stereotipima.

Edna Hadžiosmanović, učenica Šeste osnovne škole Mostar, prijavila se na konkurs sa prijateljicama Vjolcom Sulejmani i Ednom Pajić jer su željele pokazati kako ne treba odustajati od nekog posla zbog predrasuda, ako ga društvo smatra više muškim ili ženskim. Moj rad koji sam radila sa prijateljicama govori o tome da i žene i muškarci moraju imati svoja prava i da ne trebaju imati predrasude. Ada Lovelace je bila prva programerka i uspješna žena u svom poslu. Prijavila sam se i da ljudima pokažem da se sve može postići trudom i radom i da ne treba da bude nikakvih predrasuda.

Inače, rad ove tri djevojčice je video u kojem dvije od njih pričaju o tome šta bi željele biti kada porastu. Jedna kaže da bi htjela biti programerka, ali da većina tvrdi da je to posao muškaraca. Drugarica joj na to odgovora da je svaki posao i za muškarce i žene, na što druga  djevojčica u videu govori da je čitala o jednoj programerki Adi Lovelece. Njihov razgovor dalje teče ovako:

- Ona (Ada Lovelece) je bila britanska matematičarka i prva programerka. Imala je i dvoje djece. Rodila se 10. decembra 1815. godine. Napravila je prvu mašinu koja je mogla računati određene brojeve i prikazivati određene simbole. Umrla je od raka u svojoj 37. godini i ukopana je pored svog oca kojeg nije nikad upoznala.

- Kada malo bolje razmislim, i ja bih željela postati programerka? Poznaješ li još neke programerke?

- Postoje još Hedy Lammar, Frances Elizabeth “Betty” Holberton. One su sve uspješne žene i htjela bih biti jedna od njih. Time se završava video – rad djevojčica nagrađen na konkursu.  

Hana Vražalica, učenica Osnovne škole Ćamil Sijarić iz Sarajeva, na ovom konkursu osvojila je nagradu za rad o Frances Elizabeth Betty Holberton, programerki koja je napravila program za sortiranje i ujedinjenje velikih datoteka. Hana se na ovaj konkurs prijavila najviše iz zabave. Ono što je najmanje očekivala jeste da će osvojiti drugo mjesto. Svoj video sam napravila iz poštovanja prema ženama koje su bile i jesu uspješne u svijetu informatike. Kao što možda znate, prije nije bilo toliko žena koje su bile uposlene u tehnologiji i tako tim stvarima. I baš Frances Elizabeth Betty Holberton (o kojoj sam napravila video) nije imala podrške u onome što je voljela raditi, i zato sam nju izabrala jer je pratila svoje snove i želju za tim što hoće. Ja sebe u budućnosti vidim kao neku od njih i veliki su mi uzor i inspiracija. Hanu je ova nagrada ohrabrila i jednoga dana definitivno se vidi u svijetu programiranja. Također, ova nagrada joj znači jer predstavlja rezultat podržavanja žena u svijetu informatike.

 

U obilježavanju Dana djevojčica u IKT-u One World Platformi mnogo su pomogli i nastavnica Alisa Trbonja-Kahriman iz JU Šesta osnovna škola Mostar te nastavnik Haris Husić iz JU Ćamil Sijarić Sarajevo koji su ohrabrili svoje učenice da se prijave na ovaj konkurs. Iskoristili smo ovu priliku da sa njima razgovaramo o nastavnim planovima i programima informatike, o tome koliko se djevojčice u školama ohrabruju za profesiju programerki te koliko škola, generalno, utiče pozitivno na razmišljanje učenika i učenica glede izbora karijere.

Profesor informatike Haris Husić za Školegijum objašnjava da je u posljednje vrijeme primjetan porast interesovanja učenika za programiranje i odabir zanimanja koja uključuju IT sektor. Trenutni nastavni planovi i programi informatike, ako govorimo o programiranju, omogućavaju učenicima prepoznavanje određenog problema/zadatka i njegovo rješavanje primjenom pojedinih algoritama. U nastavku rada algoritmi se predstavljaju pisanjem programskog koda u odabranom programskom jeziku. Veliku ulogu u shvatanju i rješavanju zadataka ima stečeno znanje iz matematike, kao i metode koje nastavnik koristi da bi prenio znanje učenicima. Ja se trudim da prilikom obrade nastavnih sadržaja koristim primjere iz svakodnevnog života jer smatram da se na taj način učenicima najbolje približi gradivo i da se učenici osposobljavaju za cjeloživotno učenje. Prilikom obilježavanja Dana djevojčica u IKT-u animirao sam učenice da, vođene sopstvenim odabirom, urade video o svojoj IKT heroini. Profesor Husić ističe da je nevjerovatno koliko učenici i učenice mogu biti dosjetljivi i originalni u idejama kada im se da dovoljno motivacije i prostora za rad. Učenike podstičem da kod izbora zanimanja biraju poslove koji ih interesuju, koji im najbolje odgovaraju u skladu sa talentima koje posjeduju, a ne prema stereotipima i podjeli na muške i ženske – kaže u razgovoru za Školegijum profesor Husić.

Alisa Trbonja-Kahriman, profesorica engleskog i njemačkog jezika, nije mogla govoriti o nastavi informatike, ali je za Školegijum govorila o važnosti i značaju svakog pojedinačnog nastavnika ili nastavnice, posebno razrednika za odabir karijere. Način na koji ova profesorica nastoji osvijestiti učenike i učenice odjeljenja koje vodi jeste osmišljavanje interaktivnih časova, diskusija i edukativnih radionica. Kao razredni starješina je u sklopu profesionalne orijentacije govorila o budućim zanimanjima, karijerama i njihovom obrazovanju. Na času odjeljenske zajednice smo razgovarali o rodnoj ravnopravnosti, odnosno o rodnim stereotipima. Gledali smo „Rušimo predrasude – Žene u muškim zanimanjima OIGŠ“, ali smo i povodom Dana djevojčica u IKT-u posjetili inženjerku elektrotehnike gosp. Amnu Popovac i sa njom razgovarali o njenom izboru zanimanja, kao i o ženama u elektroinženjerstvu, ali i o izboru zanimanja uopće. Također smo posjetili i web-studio agenciju A i razgovarali sa g. Adijem Đukićem o njegovoj agenciji. Tom smo prilikom govorili i o informacijskim tehnologijama kao prosperitetnoj i naprednoj oblasti današnjice. Alisa Trbonja-Kahriman smatra da su djevojčice podjednako kao i dječaci – barem što se tiče njenog odjeljenja – ohrabreni da biraju svoje buduća zanimanja prema afinitetima i interesima, a ne prema nametnutim rodnim ulogama društva. Jedan od načina motivacije djevojčica za informacijske tehnologije jeste i njihovo uključivanje u snimanje, montiranje i osmišljavanje raznih klipova i kratkih videa tokom rada novinarske sekcije, nastave uopće, ali i konkursa kakav je bio Šta mi možeš reći o Adi One World Platforme.

Škola danas rijetko ohrabruje djevojčice, i djecu generalno, da razmišljaju o budućoj karijeri van zadatih rodnih uloga. Zato je u ovoj priči mnogo više od samog konkursa važnija ideja ohrabrivanja, podsticanja i podržavanja djevojčica da svakodnevno razmišljaju van zadatih granica školskog kurikuluma i da kroz maštu šire svoje znanje, polje djelovanja i samopouzdanje. Važni su, dakako, i osviješteni nastavnici i nastavnice spremni da djeci pruže adekvatnu informaciju i potporu kod izbora sutrašnje karijere, bez povezivanja poslova sa spolom. Važne su i inicijative poput One World Platforme, koje obrazovanje i edukaciju spajaju sa stvarnim potrebama i životima djece. Kada se sve to posloži, dobijemo ovako pozitivnu i uspješnu priču o djevojčicama i programiranju koja treba da bude mnogo češća tema naših svakodnevnih razgovora i van učionice.

Video radove možete pogledati na sljedećim linkovima:

1. https://vimeo.com/215002076 - Prvo mjesto
2. https://vimeo.com/215002312 - Drugo mjesto
3. https://vimeo.com/215001717 - Treće mjesto

Anes Osmić