PISA

Probno PISA testiranje u BiH

25.05.2017

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koja od 3. aprila u Bosni i Hercegovini sprovodi probno PISA testiranje, obavještava nas da je probno testiranje završeno. Cilj probnog testiranja bio je da se ispita tehnička opremljenost kako bi implementacija glavnog testiranja, 2018., mogla proći bez grešaka.

Autor: www.pmspratik.com.np

Probno testiranje se provodi zbog testiranja procedura prema PISA standardima i testiranja kvaliteta novih ispitnih zadataka iz čitalačke pismenosti, kako bi se utvrdilo koji su od njih funkcionalni. Probno testiranje se ne provodi zbog analize učeničkih postignuća, rekla je za Školegijum Žaneta Džumhur, PISA koordinatorica za BiH.

O probnom testiranju razgovarali smo sa nastavnikom informatike Draganom Koraćem i učenicima 1. b razreda gimnazije Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu Majom Lojo, Andrejom Tanićem i Samirom Vlajčić. Učenici su bili testirani iz oblasti razumijevanja teksta, matematičke pismenosti i prirodnih nauka. Svi testovi su se radili preko računara. Zadovoljni su time kako su uradili test, ali, kažu, za neke zadatke nisu bili spremni.

Kada je riječ o prirodnim naukama, Maji Lojo najteže su bile simulacije iz biologije – vježbe u kojima se tražilo da se znanje koje je stečeno u školi primijeni u stvarnim životnim situacijama. Kaže da je problem u tome što se u školi uči puno teorije, a malo prakse. Imala sam zadatak iz hemije da izvagam količinu nečega. Ali, pošto mi ne radimo eksperimente, nisam znala kako to izvagati, objašnjava Samira Vlajčić.

Zadatke iz matematike Samira je, kaže, uradila dobro, iako su bili naročito teški: nisam znala neke formule, za njih prvi put čujem, ali sam solidno uradila. O sadržaju testova i kriterijima koje škola mora ispuniti da bi prisustvovala PISA testiranju čitajte ovdje.

Kad je u pitanju razumijevanje teksta, Andrej Tanić nam je rekao da tekstovi nisu bili teški, ali da su dugi. Nije se, kaže, tražilo znanje već razumijevanje teksta i logičko povezivanje činjenica. Bilo je tekstova sa zanimljivim temama, objašnjava Samira. Recimo, ja sam kroz tekstove puno naučila o pingvinima.

Gimnazijalci očekuju dobre rezultate od Bosne i Hercegovine ne zato što ima dobar obrazovni sistem, već zato što mladi koriste moderne tehnologije koje im omogućavaju da samostalno uče, kaže Samira. Škola me i jeste i nije spremila za ovaj test. Ali na testovima je bilo stvari za koje nikad nisam čula niti smo ih radili u školi. Andrej Tanić smatra da ga je škola pripremila za razumijevanje teksta, ali da u školi isto tako uči mnogo toga što nije potrebno ili nije primjenjivo u svakodnevnim situacijama.

Za implementaciju testiranja u gimnaziji Katoličkog školskog centra bio je zadužen profesor informatike Dragan Korać: Bio je potreban neko blizak sa tehnologijom pošto se testiranje vršilo preko kompjutera. Problem je bio u tome što su softveri poprilično zahtjevni i kod nas je moglo 10 računara to podržati. Zato smo od OECD-a posudili 16 laptopa da bi testiranje bilo provedeno. Učenici se nisu žalili na laptope ili računare. Jedini problem je što jedna osoba mora instalirati softver na 16 računara, tako da bi bolje bilo da OECD posudi 26 laptopa da se izbjegne nepotrebni posao.

Problem je, smatra Korać, u načinu organizacije testa: Pošto se test radi iz dva puta po sat vremena, prvi sat se djeca stvarno trude. Međutim, primijetio sam da u toku drugog sata, kada koncentracija opadne, ne mogu čitati te duge tekstove. Imam osjećaj da su pojedini kliknuli na bilo koji odgovor ili preskakali pitanje.

On smatra da naše obrazovanje nije blisko ovom testiranju te da nećemo ostvariti značajnije rezultate od zemalja regiona: Srbije, Hrvatske i Makedonije, možda čak i lošije. Ali, kako smo i u prethodnim tekstovima istaknuli, rezultati će biti samo polazna tačka u unapređivanju našeg obrazovnog sistema. Bez primjene preporuka koje BiH dobije od OECD-a nakon završenog testiranja, neće biti ni napretka.

Pročitajte i prethodne tekstove o PISA testiranju.

Armin Stefanović