Amira Džibrić

Školske bajke

05.07.2017

PRIPREMA ZA ČAS

PREDMET: Bosanski/Srpski/Hrvatski jezik i književnost

RAZRED: treći

NASTAVNA JEDINICA: Jagoda Iličić, Školske bajke

 

UVOĐENJE NOVINE

Multidisciplinarnost (Bosanski jezik, Likovna kultura, Dramska sekcija)

Pokušali smo da povezivanjem,djeci uvijek zanimljivih predmeta, omogućimo originalan pristup književnom djelu uz pomoć originalnih zadataka koji prate časove. Produbljivanje analize djela na zanimljiv i maštovit način zasniva se na grupnome radu gdje učenici-ice mogu da iskažu svoj doživljaj na više načina zahvaljujući daljem toku časova: Likovne kulture i Dramske sekcije. Sve vrijeme nastavnik-ica je organizator i pratilac dečijeg znanja i  mašte koji-a se trudi da im samo ukaže na slobodu koju imaju u proživljavanju književnog djela.

MOTIVACIJA

Motivacija za čitanje lektirnog djela

Da bi učenici-ice pročitali knjigu imaju za lektiru, možemo ih motivirati različitim osmišljenim metodičkim postupcima.

a)      Praktična iskustva pokazuju da interpretativno čitanje jednoga zanimljivog odlomka književnoumjetničkog djela koje učenik ima za lektiru,poticajno djeluje na samostalno čitanje. Takvo interpretativno čitanje potiče znatiželju učenika-ice da sazna i otkrije što se događalo i dogodilo, dovodi ga u bliži odnos prema sadržaju i likovima.

b)      Zanimanje za čitanje pripovjednog djela može se pobuditi i slušanjem radioemisije snimljene na temu lektirnog djela.

c)      Pokazivanje ilustracije koju je nastavnik-ica pripremio za taj čas također može motivacijski djelovati.

 

Motivacija na času

Dijete u ovoj životnoj dobi pokazuje interes za bajku. Prisjetit se bajki koje su učenici-ice do sada čitali, prisjetit se likova i lijepih poruka koje te bajke nude.

CILJEVI ČASA:

a)      Obrazovni:

-          usvajanje znanja o životu i književnom radu Jagode Iličić,

-          usvajanje i proširivanje znanja o bajci,

-          interpretacija bajke: fabula, tema, poruka, likovi,

-          uvođenje učenika u istraživački rad,

-          upoznati i primijeniti analizu književnog djela na druge nastavne predmete,

-          stvaranje prisnije veze na relaciji knjiga-čitalac.

a)      Odgojni:

-          razumijevanje književnosti kao oblika umjetnosti,

-          ljubav prema književnosti kao izvoru ljepote,

-          razvijanje osjećaja za timski rad,

-          razvijanje humanog odnosa prema ljudima,

-          prepoznavanje i prihvatanje poruka iz djela o životnim vrijednostima.

b)      Funkcionalni:

-          razvijanje i njegovanje pozitivnog stava prema knjizi kao izvoru odgoja i obrazovanja,

-          razvijanje emocionalnih i intelektualnih procesa,

-          razvijanje i podsticanje stvaralačke mašte i mišljenja,

-          bogaćenje rječnika,

-          razvijanje sposobnosti komunikacije i dijaloga, razmjena mišljenja  kroz rad u grupi,

-          osposobljavanje učenika za samostalnu analizu teksta radeći na različitim zadacima.

OČEKIVANI ISHODI:

Nakon ovog časa, učenici-ice će biti osposobljeni da:

- objasne pojam bajke,

- uočava nestvarne (fantastične) sadržaje,

- izdvoje i opišu mjesto i vrijeme događaja u vremenskom slijedu,

- uočavaju dijelove teksta,

- prepoznaje likove i njihove osobine,

- pozitivne poruke iz djela primjenjuje u životu,

-sarađuju u grupi,

-izražavaju sopstveni stav o pročitanom, potkrepljujući ga tekstom.

TIP ČASA: obrada novog gradiva,interpretacija djela (lektira)

NASTAVNE METODE: verbalna, rad na tekstu,  samostalni i grupni radovi učenika-ica, demonstrativna, dnevnici čitanja, moždana oluja

OBLICI RADA: frontalni, individualni, rad u grupama

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:  Jagoda Iličić, Školske bajke, dnevnici čitanja, hamer-papir, flomasteri, crteži, slike, modeli, igračke, nastavni listići, emotikoni, čarobna vrećica

KORELACIJA: Likovna kultura, Dramska sekcija

Savremena nastava sve više zahtijeva uspostavljanje korelacijsko-integracijske veze među nastavnim predmetima i stvaranje jedinstvene koncepcije umjetničko-jezičnogodgoja i obrazovanja najmlađih učenika-ica, bez vremenski određenog klasičnog sata.Takav način je poželjan, posebno u nastavi književnosti, jer omogućuječitaocima-čitateljkama, a posebno onim najmlađim, da susret s knjigom i radost čitanja dožive radosno i na poseban način, te da se navika i sposobnost čitanja razvijaju spontano.

USLOVI ZA REALIZACIJU ČASA:

MJESTO RADA: učionica ili kabinet. Kabinet ili učionica mogu biti ukrašeninaslovnim stranicama knjiga Jagode Iličić ili knjigama, slikama iz bajke koje učenici već poznaju i sl. Stolovi trebaju biti pripremljeni za čas, sa pripremljenim hamer-papirima na kojima su nacrtane tabele sa zadacima.

VRIJEME POTREBNO ZA REALIZACIJU: dva školska časa

S obzirom na činjenicu da se školska lektira radi dva časa, potrebno vrijeme za realizaciju ove pripreme su dva časa. Raspored časova u školi za niže razrede je napravljen tako da se barem jednom sedmično može održati blok časova zbog specifičnosti aktivne nastave.

Prvi čas: podsticanje motivacije za učenje i intelektualni rad,ponavljanjeznanja o bajkama,upoznavanje sa djelom Jagode Iličić, tumačenje Školskih bajki, produbljivanje analize djela i analiza likova,  rad na zadacima, razvijanje sposobnosti dijaloga i rada u grupi.

Drugi: demonstracija urađenih zadataka, formiranje stavova, uvjerenja i sistema vrijednosti, razvijanje stvaralaštva, evaluacija, ocjenjivanje

ZADACI ZA UČENIKE

Učenici-ice imaju zadatak da prilikom čitanja lektire vode dnevnik čitanja. Dnevnici čitanja će im pomoći da urade zadatke na času obrade lektire. Na času učenici, također, moraju imati knjigu Školske bajke.

Nastavnik-ica će učenicima-ama dati upute o dnevniku čitanja: šta je dnevnik čitanja i kako se piše.(PRILOG 1)

ZADACI ZA NASTAVNIKE

Nastavnik-ica priprema sav potrebni materijal. Nepoznate riječi treba obavezno objasniti učenicima-ama u toku čitanja lektirnog djela. Ostale aktivnosti prikazane su kroz  tabele.

TOK ČASA: PRVI ČAS                             

 

Uvodni dio:

Ponoviti znanje o bajkama. Spomenuti npr. Crvenkapicu, Ivicu i Maricu, Vuk i sedam kozlića (ili neke druge). Prisjetiti se likova i događaja s ciljem da se dođe do zaključka:

Bajka je priča u kojoj preovladava nestvarno, fantastično. Prema autorstvu bajke se dijele na narodne (usmene) i autorske (pisane). Učenici  dolaze do zaključka da su fantastični događaji oni koji nisu mogući u realnom svijetu: (Crvenkapicu i njenu baku je pojeo vuk i one na kraju bajke ipak ostaju žive i čitave, Kozlić se sakrio u zidni sat...). Likovi mogu biti pozitivni (Crvenkapica, Ivica, Marica...) ili negativni (vuk, vještice). Prisjetiti se i poruka koje ove bajke nose.

Nastavnik-ica navodi učenike-ice na naslov lektire Školske bajke i traži odgovor zašto se zovu školske.

Mogući odgovori:

- zato što se dešavaju u školi,

- zato što su često glavni likovi učenici, učiteljica,

- zato što često govore o školskom životu... (Svi su odgovori tačni)

Zašto se zovu bajke? Imaju li sličnosti sa bajkama o kojima smo već govorili?

Mogući odgovori: neke priče iz ove knjige imaju nestvarne događaje ili događaje koji su skoro pa nevjerovatni.

O čemu govore Školske bajke? Nastavnik-ica navodi učenike-ice na zaključke da priče iz zbirke možemo svrstati u nekoliko grupa:

a)      Priče o školi, školskom životu, učenicima, učiteljici  (Lukina priča, Žuto kao palačinke, Ljubomora, Tumbalala dan, O čemu sanjaju učiteljice kada je raspust...)

b)      Priče o ljubavi i prijateljstvu (Zaljubitis, Rasprodaja petica,  Čuvar osmijeha, Zamršena priča, Priče su priče...)

c)      Priče o porodičnim temama (Dino, princ okruglog stola, General smješkovojske, Mladoženja iz trećeg razreda...)

d)     Priče s humorom ( Hihihihi priča)

e)      Ostale priče: o pahuljici, o kozi (Priča o pahuljici, Priča o tuzlanskoj kozi...)

Nastavnik-ica zapisuje na tabli.

Ko je napisao sve te priče? Jagoda Iličić

Nastavnik-ica zapisuje na tabli naslov knjige i pisca.

Nastavnik-ica najavljuje učenicima-ama da će sada nekoliko priča iz ove knjige detaljnije analizirati, upoznati se sa životom i djelom Jagode Iličić i predlaže učenicima da pripreme svoje dnevnike čitanja.

Nastavnik-ica uzima čarobnu vrećicu u kojoj se mogu nalaziti motivi koji se pojavljuju u djelu, riječi koje tvore početnu rečenicu, slike ili predmeti povezani s nekim događajem ili likovima ili koji asociraju na to. Nastavnik-ica iz torbe izvlači određeni motiv na osnovu kojeg učenici-ice treba da pogode o kojoj je priči riječ. Npr.

Čuvar osmijeha (biser u školjci – slika ili predmet)

Hihihihi priča (medo, jež)

Ljubomora (veliki brod, predmet)

Rasprodaja petica (jednorog, igračka)

Glavni dio časa

Nastavnik-ica dijeli učenike-ice u  pet grupe. Učenici-ice se razbroje  1-5: jedinice čine prvu grupu, dvojke čine drugu grupu, trojke treću grupu, četvorke četvrtu a petice petu grupu. Zadaci su iste težine za svaku grupu, ali u okviru rada u grupi učenici-ice mogu u dogovoru s nastavnikom-icom podijeliti  obaveze prema uspjehu učenika-ice i ocjeni iz predmeta.Učenici-ice sjedaju za stolove koji su već numerisani 1-5 i na kojima se nalaze hamer-papirisa zadacima za svaku grupu.

Nastavnik-ica daje učenicima-ama  upute za rad:

-          pažljivo pročitajte zadatak postavljen na hamer-papiru,

-          radite timski,

-          razmjenjujte mišljenja,

-          definirajte odgovore zajedno,

-          radit ćete na hamer-papiru,

-          ispoljite svoju kreativnost, znanje i umješnost,

-          prepustite se mašti,

-          radite 30 minuta,

-          izaberite vođu grupe koji će predstaviti rad vaše grupe.

 

PRVA GRUPA

Pitanja

  1. Popuni sljedeće  rečenice tako da dobiješ podatke o piscu ove knjige.
  2. Uoči u navedenim pričama  nestvarne, fantastične elemente (događaje i likove).

 

DRUGA GRUPA

 

TREĆA GRUPA


ČETVRTA GRUPA

 

PETA GRUPA


(Mogući odgovori i popunjene tabele date su dati u prilogu 4)

ZAVRŠNI DIO

Iskaži svoj doživljaj lektire licem osjećanja, emotikonom. Obrazloži svoj izbor. (PRILOG 2)

Domaća zadaća: Izaberite lijepe, mudre rečenice  iz romana i zapišite ih. Obrazloži svoj izbor.

 

DRUGI ČAS

 

Završni dio

KOMENTARI UČENIKA-ICA

Komentari učenika-ica nakon završenog časa: Igra moždane oluje s ciljem donošenja zaključka zašto bi trebalo ili ne bi pročitati ovu knjigu. Šta im se dopalo, šta su voljeli da je bilo drugačije, šta smatraju korisnim itd.(Nastavnik-ica zapisuje na tabli odgovore učenika-ica.)

Nastavnik-ica će ocijeniti sveukupan rad i zalaganje učenika-ica uzimajući u obzir i dnevnike čitanja.

 

PLANIRANJE DALJIH AKTIVNOSTI

Domaća zadaća

a)      Nastavnik-ica će ponuditi učenicima-ama da na času Likovne kulture učestvuju u konkursu pod naslovom  Lektira u slici. Učenici će ilustrirati jednu priču iz Školskih bajki, jedan lik, jedan događaj ili naslovnu stranicu.Likovnim stvaralaštvom potaknut ćete učenike na veće zanimanje za čitanjeknjiževnoumjetničkih djela i dati priliku učenicima da se izraze kroz crtež.

b)      Svoje osjećaje, doživljaje, stavove i uvjerenja učenici mogu izraziti i primjerenim umjetničkim aktivnostima, kao što je gluma. Ponuditi učenicima-ama koji imaju sklonosti ka glumi da izaberu jednu priču ili jedan dio, te da sami ili sa drugom/drugaricom pripreme malu pozorišnu predstavu.

NAPOMENA: Za realizaciju časa nije planirana upotreba multimedijalnih sredstava. Ovakav čas je moguće isplanirati u bilo kojoj školi bez obzira na njenu opremljenost informatičkim sredstvima. Ukoliko nastavnik-ica želi i ima uslove, uz malo truda i mašte čas se može pretvoriti i u multimedijalnu prezentaciju.

PRILOZI

Prilog 1 (Dnevnik čitanja)

Kako se vodi dnevnik čitanja? Nabavi jednu svesku. Ukrasi je. Obilježi stranice u dnevniku. Upiši naslov, svoje ime i na prvim stranicama nekoliko lijepih rečenica o knjizi.

Piši podatke o svakoj pročitanoj knjizi: ime pisca, naziv djela, broj stranica, glavne i sporedne likove i njihove osobine. Podatke o  mjestu i vremenu radnje, svoja razmišljanja i osjećanja. Izaberi i prepiši najljepše opise iz knjige, i druge zanimljivosti koje želiš da zapamtiš. Radi lakšeg  snalaženja, zabilježi broj stranice u knjizi na kojoj se važno mjesto nalazi. Bilješke iz dnevnika čitanja bit će ti od koristi prilikom razgovora o  djelu i pisanja lektire. Zapiši važne podatke o navedenim pojedinostima. Npr.

Lik mladog lovca na bisere, st. 62; plemenit, str.63.

Humor, str. 21.

Lijepe misli, str. 61.

U dnevnik čitanja možeš zapisivati neke zanimljivosti o piscu i djelu, zatim zanimljive riječi i izrazi.  Time se njeguje i kultura biranja i pamćenja riječi. Možeš zapisati i kako ste nabavio-la knjigu, za koliko si je vremena  pročitao-la, kada si je čitao-la, koju si ocjenu dobio-lai sl.

Pohvalite učenike za vođenje dnevnika čitanja, nagradite ih većom ocjenom, a onda naglasite da dnevnici čitanja mogu biti lijepi spomenari.

 

Prilog 2 (Lica osjećanja, emotikoni)

 

Prilog 3 (Biografija pisca)


Jagoda Iličić, rođena 23. septembra 1972. u Brezama kod Tuzle, je bosanskohercegovačka književnica. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Tuzli gdje živi i radi u jednoj osnovnoj školi kao profesorica razredne nastave. Objavljuje mnoštvo zbirki priča i pjesama, romane, novele i slikovnice. Autorica je čitanke Liliput za prvi razred devetogodišnje škole i koautorica čitanki za osnovnu školu: Potraga za blagom, Čarobna šuma i Čarolije malog svijeta. Priče i pjesme su joj prevedene na njemački, engleski, arapski i francuski jezik. Urednica je lista za djecu Cvitak. Radove je objavljivala u književnim časopisima Riječ, Ostrvo, Motrišta, Diogen, Kado i Cvitak.  Članica je Društva pisaca BiH i Društva pisaca TK.

  • Snovi sedefaste školjke 1999. godine - zbirka priča i pjesama za djecu
  • Nisam kriv što sam krokodil 2006. godine - zbirka priča i igrokaza za djecu
  • Gutači vremena 2008. godine - roman
  • Nomadi 2009. godine - novela
  • Brkovi od kečapa 2011. godine - zbirka priča i pjesama za djecu
  • Uspavanka za Knjigosaura 2012. godine - roman za mlade, nagrada Mali Princ
  • Vanilla, med i suncokreti 2013. godine - zbirka pjesama
  • Školske bajke 2014. godine - zbirka priča za djecu, nagrada  Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu za djecu i mlade objavljenu u 2014. godini
  • Priča o zmaju jedincu - slikovnica
  • Pjesma ribareve žene 2015. godine - zbirka pjesama za odrasle
  • Mama, to sam ja 2015. godine - dvojezična slikovnica (hrvatski i arapski jezik)

Prilog 4 (Moguća rješenja rada grupa)

PRVA GRUPA

DRUGA GRUPA

TREĆA GRUPA

ČETVRTA GRUPA

PETA GRUPA

Prilog 5 (Spisak literature)

-          Jagoda Iličić, Školske bajke, autorsko izdanje, Tuzla, 2014.

-          Amira Džibrić, Radna sveska za lektiru 5, Bosanska riječ, Tuzla, 2008.

-          ChristineBoardmanMoen, Aktivnosti za bolje razumijevanje pročitanog, Njujork, 2008.

-          Ketrin Voker, Pametni zadaci, Kreativni centar, Beograd, 2000.

-          Kurtis S. Meredith, RWCT nastavne metode, priručnik, Sarajevo, 2002.

-          Marko Stevanović, Modeli kreativne nastave, R&S, Tuzla, 2000.

-          NenadJović, Kako stvoriti prijatnu atmosferu za učenje, Kreativni centar, Beograd, 2000.

-          Nedžad Pašić, Metodika nastave bosanskog jezika i književnosti, Prosvjetni list, Sarajevo, 1998.

-          RejčelLinet, Razmišljam i rješavam, Kreativni centar, Beograd, 2012.

-          Simeon Marinković, Metodika kreativne nastave, Kreativni centar, Beograd, 2003.

-          Tomas Gordon, Kako biti uspešan nastavnik, Kreativni centar, Beograd, 2003.

Prilog 6 (Izgled table)

Školske bajke         
Jagoda Iličić

a) Priče o školi, školskom životu, učenicima, učiteljici  
(Lukina priča, Žuto kao palačinke, Ljubomora, Tumbalala dan, O čemu sanjaju učiteljice kada je raspust)
b) Priče o ljubavi i prijateljstvu
(Zaljubitis, Rasprodaja petica,  Čuvar osmijeha, Zamršena priča, Priče su priče)
c) Priče o porodičnim temama
(Dini, princ okruglog stola, General smješkovojske, Mladoženja iz trećeg razreda)
d) Priče s humorom
(Hihihihi priča)
e) Ostale priče: o pahuljici, o kozi
(Priča o pahuljici, Priča o tuzlanskoj kozi...)


Prilog 7 (Kratak prikaz Školskih bajki)

Bajke su prvi djetetov dodir s književnošću. Lijepim rečenicama i stalnim moralnim porukama na najjednostavniji način uvode dijete u svijet te upućuju na  dobrotu i pozitivne vrijednosti. Svojim sadržajima i likovima otvaraju brojne svjetove mašte. Bajke pomažu djetetu u prepoznavanju i razvijanju istinskih vrijednosti poput prijateljstva, odanosti i hrabrosti. Poistovjećujući se s najdražim likovima, djeca uče izražavati želje, strahove i očekivanja.

Zbirka priča Školske bajke je još jedna knjiga Jagode Iličićkoja je postala brzo veoma popularna i zauzela značajno mjesto u opusu dječije književnosti. Školske bajke su priče s događajima koje se dešavaju u školi, u porodici  i okolo nas. Njeni likovi su učenici, učiteljica, mame i tate, ptice, mačke...Svi ti likovi su osjećajni i nježni, prikazani u svijetu dječijih igara, dječijih mašti, prvih ljubavi ili u atmosferi školskog ili porodičnoga života.

Knjiga se sastoji iz 19 priča koje možemo svrstati u nekoliko grupa:

a)      Priče o školi, školskom životu, učenicima, učiteljici  (Lukina priča, Žuto kao palačinke, Ljubomora, Tumbalala dan, O čemu sanjaju učiteljice kada je raspust...)

b)      Priče o ljubavi i prijateljstvu (Zaljubitis, Rasprodaja petica,  Čuvar osmijeha, Zamršena priča, Priče su priče...)

c)      Priče o porodičnim temama (Dini, princ okruglog stola, General smješkovojske, Mladoženja iz trećeg razreda...)

d)     Priče s humorom ( Hihihihi priča...)

e)      Ostale priče: o pahuljici, o kozi (Priča o pahuljici, Priča o tuzlanskoj kozi...)

Priče o školi i školskom životu nas uvode u učionicu, među učenike. Priča Ljubomora govori o želji učenika-ica da budu podjednako prihvaćeni kod svoje učiteljice. A kada im se učini da nekome u razredu učiteljica poklanja više pažnje, onda se javlja ljubomora koja može dovesti do niza problema. Tada se javlja čarobnjak Mo koji svojim čarobnim štapićem rješava problem i sve se, naravno, kao u svakoj bajci, završi sretno.

Priča O čemu sanjaju učiteljice kada je raspust je priča o učiteljici koja je tužna jer je na raspustu, nedostaju joj njeni učenici i misli na njih. Ona uzima veliki bicikl na koji stavlja sve svoje učenike i vozi ih u školu. Odjednom je sve puno vike, graje, smijeha. Svi su sretni i pričaju svoje priče s raspusta.

Ljubav i prijateljstvo, sreća, vjernost i dobrota su osobine koje ljudi nose sa sobom. Čuvar osmijeha je priča koja na veoma maštovit način upućuje na stvari koje čovjeku čuvaju osmijeh na licu. Mladoj kraljevni je ukraden osmijeh, ali ga je pronašao jedan mornar u školjci i vratio joj ga. Dok majka priča svojoj kćeri tu priču, kćer saznaje da njena dobrota može čuvati majčin osmijeh da seponovo ne izgubi.

Prava je sreća da se „zaljubitis“ u priči Zaljubitisna svim jezicima govori i pokazuje isto. Isto se pokazuje kod dječaka i djevojčica, ali to shvata iVinku. Vinku je mačka koja razmišlja, govori i posmatra simptome zaljubitisa.

Zamršenu priču nam priča teta Zeleneta, buba bogomoljka. To je priča o ljubavi roda Gracana i Gracijete. Gracan je kao i svaka roda u jesen odletio u tople krajeve. Gracijeta nije, jer je imala polomljeno krilo. Ona čeka svoga Gracana da se vrati i ne gubi nadu u njegov povratak čak i onda kada joj svi govore da neće doći.

Dea i Enola su prijateljice. One  idu u isti razred, zajedno sjede, čak su i zaljubljene u istoga dječaka. To je priča u kojoj se može pronaći svaka djevojčica. One jedna drugoj čine lijepe stvari, dijele snove zbog kojih se osjećaju sretno, crtaju jednoroge, životinje koje ih nose u svijet mašte i čudesnih stvari. I učiteljicu su to naučile pa se počela osmjehivati i dijeliti petice. (Rasprodaja petica)

I priče o porodičnim temama plijene pažnjom. One su ispunjene likovima koji u dječijem svijetu zauzimaju značajno mjesto. Mladoženja iz trećeg razreda je priča o mami koju je učiteljica upisala u dnevnik 3. razreda kao učenicu jer je svome sinu radila domaće zadatake.

Priča zbog koje će se svi nasmijati je Hihihihi priča. Glavni likovi su medo i jež. Medo je sjeo na panj ne znajući da je to jež. A šta dalje slijedi...Došao je veterinar i bajka se završila sretno.

Interpolacija fantastičnih detalja čini priče zanimljivim (jednorog koji vodi djevojčicu u čarobnu zemlju, bista kralja Tvrtka u parku šeta, namiguje, životinje imaju osobine ljudi, Anja i Klara, dvije djevojčice su nevidljive kada to one žele, čarobnjak Mo...)te će sigurno čitaoca potaknuti da pročitaju knjigu u jednom dahu.

Uopće uzeto, zbirka priča Školske bajke zaslužuje šansu da se nađe u rukama čitalaca školske lektire. Sadržaji su primjereni uzrastu trećeg razreda, jer dijete kao čitalac voli i traži bajku u ovome periodu. Ova zbirka priča će ga produhoviti i pružiti mu ljepotu koju nalazi ili koja se već nalazi u svakodnevnom životu.

U bajkama dijete ulazi u svijet mašte, putuje, sanjari, bori se, pati, saosjeća sa junacima, aktivira svoj unutrašnji svijet i osjećaje za druge. Narodna ili umjetnička bajka ima isti cilj: produhoviti dječiju maštu i tjerati ih na razmišljanje, razvijati smisao za lijepo, dobro, poučno, stvara im osnovu budućeg života, uči ih životu.

Školegijum redakcija