Odgojni aspekti

E-espresso

Pedagog u kući

Školegijum redakcija

20.07.2017

Kako roditelji mogu pomoći djeci tokom sezone kontrolnih

Foto: Scott Ackerman / Flickr

  • Velika očekivanja roditelja i pridavanje velike važnosti obrazovanju imaju pozitivan rezultat kada je u pitanju akademski uspjeh djece. Uz ovo se vezuje regularna komunikacija na temu zadaće, ali i jasno uređen raspored učenja/odmaranja. Međutim, ukoliko roditelji ne pruže podršku djetetu u nastojanju da postigne zadate ciljeve, ova metoda nema nikakvog uspjeha. Preporučuje se razvijanje otpornosti kod djece, što će, uz podršku porodice, značiti bolje ocjene i društveno-emocionalnu prilagođenost.
  • Ovaj je period prepun uspona i padova i način na koji porodica reagira na padove često može biti presudan na uspjeh djece. Djeca, naime, jako spretno prepoznaju način na koji njihovi roditelji reaguju na neuspjeh – ukoliko oni greške posmatraju kao priliku za učenje, a ne kao lični neuspjeh, djeca imaju veće šanse da razviju način razmišljanja prema kojem vjeruju u svoj napredak.
  • Bitno je da roditelji znaju da nisu sve metode ponavljanja gradiva uspješne. Iščitavanje i podvlačenje pokazali su se neuspješnim jer ne tjeraju đake da razmišljaju dok ponavljaju i mogu se raditi mehanički. Preporučuje se tzv. spacing (ponavljati pomalo i često; drugim riječima, umjesto 8 sati ponavljanja, učinkovitije je 8 dana ponavljati po sat vremena) i testiranje (kvizovi, testovi ili kontrolni istog predmeta iz prethodnih godina.)
  • U ljudskoj je prirodi to da nismo u stanju realno procijeniti koliko će nam trebati vremena za neki zadatak (najčešće mu dodijelimo premalo vremena), a kod đaka je ova crta izraženija, jer nemaju dovoljno iskustva. Stručnjaci nam savjetuju da sa djecom postavimo jasno utvrđene rokove. To će im pomoći da imaju realnija očekivanja, a roditelji neće morati opominjati djecu jer postoji rok.
  • Ako prosječna osoba 85 puta na dan pogleda u mobitel jasno nam je da kod djece to može imati niz negativnih posljedica (smanjenu koncentraciju i pamćenje, povećan nivo stresa i anksioznosti, kao i straha da će nešto propustiti.) Potrebno je da u porodici reguliramo upotrebu mobitela. Idealno je da ovo djeca sama urade, ali je jasno da im trebaju upute odraslih.
  • Američka državna fondacija za san preporučuje da đaci koji polažu maturu spavaju 9 sati dnevno. Prema istraživanjima koja su nam dostupna, postoji jaka veza između redovnog sna i rezultata na ispitima (čak pola ocjene razlike po predmetu). Loša je ideja provesti cijelu noć pred ispit ponavljajući gradivo, odlaziti u krevet u različitim intervalima, čekati da se osjetimo umornima da bismo otišli u krevet ili konzumirati kafein uvečer.
  • U Ujedinjenjenom Kraljevstvu situacija je takva da djeca provode manje vremena vani nego što je to slučaj sa zatvorenicima i zatvorenicama. Naša je obaveza da ih natjeramo da izađu van bar jednom dnevno. Ukoliko je moguće, pauze trebaju provesti u prirodi: rezultati su za 20 % bolji za one koji su se odmarali na ovaj način.

Prevela: Merima Dervišić

Tekst na engleskom možete pročitati ovdje.

Najnovije

Intervju sa spremačicama

Higijena međuljudskih odnosa

Anes Osmić, Merima Ražanica

Inovativna nastava

Pjeskoviti nauk

Hana Huskić

Glas roditelja

S nejakih pleća države u školske ruksake!

Damir Dvorniković

Djeca na ulici

Da li je ulica brižnija od države?!

Ines Haskić

E-espresso

Šta roditelji moraju znati o mikrobima

Školegijum redakcija