Obrazovna politika

Komentar

Tamo daleko

Amer Tikveša

08.08.2017

Kako se navodnim jezičkim prekrivaju stvarni, u slučaju ovog teksta infrastrukturni problemi u Republici Srpskoj

Fotografije: Anes Osmić

U februaru ove godine u Srbiji je ozvaničena akcija Negujmo srpski jezik. Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević rekao je za RTS: “Predviđeno je da se u gradovima Srbije održi prvo promocija postera ‘Negujmo srpski jezik’, gde veliki broj poznatih ličnosti iz javnog i kulturnog života afirmišu tačne odgovore na neke jezičke nedoumice koje su vrlo česte, akcija je bila na nivou grada Beograda, mnogi su se odazvali našem pozivu” - izjavu je prenio portal B92.

Pozivu su se odazvali i u Republici Srpskoj. Tako na zidu Filozofskog fakulteta na Palama Anica Dobra s gramatikom i priručnikom u rukama poručuje da se “ne znam” piše odvojeno i da je ispravno reći “predstava” a ne “pretstava”.

U kampanju je uključen i Miloš Crnjanski. Citiraju ga bez izvora te nije baš jasno da li ga upotrebljavaju ili zloupotrebljavaju: “Pisati se može veliko, izraziti veliko samo na jeziku one koja nas je u mukama na svet donela i u govoru detinjstva”, stoji na jednom od plakata kampanje uz njegov lik.

Ipak, prije bi se moglo reći da je riječ o zloupotrebi, a evo i zašto. Ono što nas Anica uči je normirani jezik. Govor djetinjstva nije normiran, njemu nije važno šta je odvojeno a šta rastavljeno. To nije ni majčin govor, osim ako majka baš nije profesorica maternjeg jezika. Ovakvim postavljanjem stvari, odnos prema majci, odnos nesebične, bezuslovne ljubavi treba prenijeti i na standardni srpski jezik, politički i ideološki projekat s nacionalističkim prerogativom.

Crnjanski, međutim, u datom kontekstu može imati smisla kad se pogleda u strop zgrade Filozofskog fakulteta na Palama, ali s jednim drugim citatom. To je lajtmotiv njegovog romana Seobe: “Beskrajni plavi krug i u njemu zvezda.” Strop je urušen i da nije zaštitnih dasaka kroz njega bi se moglo vidjeti nebo. Simbolika čežnje za boljim životom i moralnom čistotom, koja ispunjava smisao tog citata, primjenjiva je i na studente Filozofskog. Taj strop jedna je u nizu stvari koja ih tjera da sretnu zvijezdu idu tražiti negdje drugo, tamo daleko, gdje nema njihovog jezika i gdje je krov nad glavom važniji od činjenice da li se “ne znam” piše zajedno ili odvojeno.

 

 

Najnovije

Saudin Sivro, predsjednik najbrojnijeg sindikata predškolskog i osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo  

Svjedočimo kvazireformama

Rubina Čengić

Reakcija na tekst Ko i kako u BiH zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Save the Children podsjeća na očuvanje dječije dobrobiti i zaštitu njihovih prava

Školegijum redakcija

Privatnost djeteta u političkom marketingu

Ko i kako u Bosni i Hercegovini zastupa Konvenciju o pravima djeteta?

Nenad Veličković

Asistenti u nastavi u Tuzlanskom kantonu

Ministarstvo: Za broj angažovanih prebrojte konkurse

Anisa Mahmutović

Prijedlog pedagoških standarda i normativa za osnovni odgoj i obrazovanje u Kantonu Sarajevo

Ne sam, SAFER-e

Savka Skarić