Zapošljavanje

Član po član – diskriminacija

29.08.2017

Analiza „Kriterija o načinu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika, stručnih saradnika i odgajatelja i ostalih zaposlenika u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima na području Zeničko-dobojskog kantona“ (Službene novine Zeničko-dobojskog kantona, broj: 13/08)

Ilustracija: Dawn Hudson

Kriteriji o bodovanju prilikom zasnivanja radnog odnosa nastavnika u osnovnim i srednjim školama te đačkim domovima u ZDK su doneseni s ciljem transparentnijeg upošljavanja u navedenim javnim ustanovama. Prvi član Kriterija u tom smislu zaista zvuči ohrabrujuće:

Član 1.

Razlozi donošenja kriterija: Sa ciljem osiguranja neposredne primjene dostignutih standarda ljudskih prava i sloboda, načela i principa zakonitosti i transparentnosti prilikom zapošljavanja u obrazovnim javnim ustanovama utvrđenih važećim propisima u obrazovnim oblastima iz djelokruga nadležnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, utvrđuju se Kriteriji o načinu bodovanja kandidata koji apliciraju po raspisanim konkursima/oglasima radi zasnivanja radnog odnosa nastavnika, stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama, odgajatelja u đačkim domovima, i ostalih zaposlenika (...), kao javnim ustanovama u državnoj svojini na području Zeničko-dobojskog kantona.

Na kojem nivou je primjena dostignutih standarda ljudskih prava i sloboda u ovim Kriterijima pokazat će diskriminatorni članovi ovog dokumenta.

Član 2.

U članu 2. Kriterija taksativno su nabrojani prioriteti u zapošljavanju, i to:

1. Zbrinjavanje utvrđenog tehnološkog viška

Ukoliko se na konkurs prijavi lice koje je tehnološki višak, ono se ne boduje, već se prilikom samog intervjua pismenom izjavom izjašnjava o (ne)prihvatanju radnog mjesta. Ako se kojim slučajem na isto radno mjesto prijave dva lica u svojstvu tehnološkog viška, prednost se daje kandidatu koji ima više radnog staža. Tačka. Da li je dužina radnog staža mjerilo kvaliteta, to nimalo nije važno u ovom slučaju, kao ni u slučajevima koji slijede. Jedan od nedostataka ovih Kriterija je taj što njima nije regulisana i razjašnjena situacija u kojoj bi, recimo, ako bi svi kandidati koji su tehnološki višak imali isti broj bodova ostvaren i po radnom stažu, po kojim osnovama bi se dalje diferencirali u smislu prioriteta?

2. Pripadnost oružanim snagama RBiH (primjenjuje se na sve kandidate) učešće u OSRBiH (Armiji BiH, MUP-u, HVO-u):

- Prioritet pod jednakim uvjetima prilikom prijema u radni odnos imaju osobe u skladu sa članom 15. Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica (,,Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: l/14) i to: ratni vojni invalidi, demobilizirani branilac i član porodice šehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, kao i svih odgovarajućih podzakonskih akata i drugih provedbenih propisa koji bliže uređuju ova pitanja.

- Ukoliko se na isto radno mjesto, po ovom osnovu, prijavi više osoba iz navedenog člana 15. Zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica i ostvare isti broj bodova između takvih kandidata, prednost se daje djetetu šehida poginulog, umrlog i nestalog branitelja.

Ove odredbe su precizirane  u tački e) člana 3.: Ukupno ostvareni bodovi za osobe u statusu RVI, za osobe u statusu demobilisanog branitelja, za osobe u statusu djece šehida, poginulog, umrlog i nestalog branitelja, uvećavaju se za 30% bodova kandidata za konkretno upražnjeno radno mjesto, a koji je ukupno ostvario najveći broj bodova po svim odredbama Kriterija, (s tim da taj broj uvećanih bodova ne može biti manji od 7,2 za pripadnike boračkih populacija);

f) bodovi za osobe u statusu civilne žrtve rata – 3,0 boda;

g) bodovi za osobe u statusu invalida – 2,0 boda;

h) bodovi za osobe u statusu logoraša – 2,0 boda;

U članu 2. ovih kriterija navedene kategorije u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima boraca imaju prioritet POD JEDNAKIM UVJETIMA. Međutim, ovdje se tim kategorijama na jednake uvjete dodaje još 30% od prvorangiranoga kandidata. Zakon o zabrani diskriminacije u članu 2. kaže: Diskriminacijom će se, u smislu ovog zakona, smatrati svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života.

Ovakvim postupanjem, koje je dovedeno u pravne okvire, jasno je data prednost određenoj kategoriji društva u odnosu na neku drugu. Sama sam iz ovih razloga, kao jedini zaposleni član u porodici s maloljetnim djetetom, došla u situaciju da izgubim pravo na puni fond sati jer je djetetu šehida data prednost i stavljeno je u povoljniji položaj od mene.

Uvrštavajući ove kategorije u Kriterije, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta se poziva isključivo na Zakon o dopunskim pravima i članovima njihovih porodica. Ta odredba i ne bi bila sporna da se to dosljedno provodi kada su u pitanju ove kategorije, jer u Zakonu jasno stoji da se prioritet daje POD JEDNAKIM UVJETIMA. Ovim Kriterijima se krši ta odredba upravo dodajući 30% od prvorangiranoga na već ostvarene bodove po osnovu stručne spreme, stručnog ispita, radnog iskustva i vremena provedenog na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Ako su Vlada i Ministarstvo zaista osjetljivi na socijalne kategorije i žele na ovaj način da im poboljšaju uvjete pri zapošljavanju, zašto se onda ne pozivaju na neke druge zakone i na isti način ne poboljšaju uvjete zapošljavanja djece bez oba roditelja, koja nijednom uredbom nemaju nikakve privilegije po ovom pitanju? Ili djece koja su očeve izgubila pod nekim drugačijim okolnostima? Šta je sa osobama koje su stekle svoj invaliditet mimo rata? A onda, prilikom samog upošljavanja, RVI imaju prioritet. Šta je s logorašima? Itd.

Član 3

U članu 3 sporna odredba postaje i vrednovanje stručne spreme, koja se boduje na sljedeći način:

VSS – 4.5 boda, za završeni četverogodišnji studij ili bolonjski studij sa

(300 ECTS bodova)

VSS – 4 boda, za Bolonjski studij (najmanje 240 ECTS bodova)

VSS – 3,5 boda za trogodišnji studij (najmanje 180 ECTS bodova)

VS – 3 boda za dvogodišnji studij

V stepen (VKV) – 2 boda

SSS (lV stepen) – 1,5 bodova

SSS (lII stepen) – 1 bod

OŠ – 0.5 bodova

Nadležno Ministarstvo očito nije provjerilo NPP na svim univerzitetima. Zašto se bolonjac iz Tuzle boduje sa četiri, a bolonjac iz Sarajeva sa 3,5 boda? Razlika je jedina u tome što je jednom bolonjcu gradivo razvučeno na četiri godine, a drugom „zgurano“ u tri. Zašto je magistarski po bolonjskom procesu sa 300 ECTS bodova i pet godina studija izjednačen sa predbolonjskim četverogodišnjim načinom studija koji je Ministarstvo pretvorilo u 240 ECTS, iako tada ECTS nisu ni postojali? Teško je doći do odgovora na pitanje: Ko je u Ministarstvu proučavao nastavne planove i programe? Bodovi su se odredili, očito, po kriteriju trajanja studija, a ne sadržine.

Član 3, tačka 1, pod c bavi se time kako se vrednuje čekanje na posao nakon sticanja stručne spreme: Čekanje na posao nakon sticanja stručne spreme tražene konkursom: za svaki navršeni mjesec čekanja na posao – 0,10 bodova;

U tački 3 istog člana stoji: Bodove po ovom osnovu kandidati ostvaruju na osnovu pisanog dokaza iz evidencije nadležne Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, o ukupnom periodu čekanja na posao nakon sticanja stručne spreme tražene konkursom.

Ovo je još jedna diskriminirajuća odredba Kriterija. Naime, ukoliko se na konkurs u ZDK prijavi kandidat, naprimjer, iz Tuzlanskog kantona, njemu se prilikom bodovanja neće računati vrijeme provedeno na birou u Tuzlanskom kantonu. Interpretatori Kriterija, tzv. prosvjetni inspektori, ovo objašnjavaju na način da se u razmatranje uzima isključivo Uvjerenje službe za zapošljavanje ZDK. Ako kandidat dostavi uvjerenje iz Službe za zapošljavanje nekog drugog kantona ili entiteta, isto se odbacuje i ne uzima se u razmatranje. Ova vrsta diskriminacije je prisutna u svim kriterijima Federacije Bosne i Hercegovine. Nijedan kanton ne priznaje vrijeme provedeno na birou u nekom drugom kantonu. U smislu diskriminacije, radi se o klasičnom isključivanju, gdje određene okolnosti onemogućuju kandidatu iz drugog kantona da ostvari i uživa pravo na ravnopravnoj osnovi. Napominjem da se u RS-u vrijeme nezaposlenosti tretira isto bez obzira gdje je provedeno.

Ovakvim odredbama direktno se narušava Ustav BiH, odnosno pravo na slobodu kretanja i prebivališta.

U članu 3, tački pet, dato je mjesto i prosjeku ostvarenom na visokoškolskoj ustanovi.

Prioritet imaju osobe sa višim prosjekom ocjena ostvarenim na visokoškolskoj ustanovi i isti je predviđen samo kao dodatni korektivni faktor pod jednakim uvjetima i to na sljedeći način:

od 6 do 7.4 odnosno od 2 do 3,4 – 0,10 bodova

od 7,5 do 8,9 odnosno od 3,5 do 4,4 – 0,20 bodova

od 9 do l0 odnosno od 4.5 do 5 – 0.40 bodova

Cjelokupni studentski trud tokom studiranja sveden je, isključivo, na korektivni faktor.

Član 6.

U članu 6., tački 1, definisan je i sastav Komisije za intervju.  Komisiju za intervju imenuje Školski odbor i broji tri člana i to: direktor, sindikalni povjerenik i član Školskog odbora, na prijedlog Školskog odbora, kao i zamjenske članove na prijedlog direktora, sindikalnog povjerenika i školskog odbora.

Šta je ovdje sporno osim subjektivnog dojma članova Komisije?

Već dvije godine se događa da su kandidati prilikom intervjua diskriminirani još po jednom osnovu i to na osnovu članstva u Sindikatu. Naime, kako nam je svima (kandidatima za posao) rečeno, u vidu „preporuke“, vrh Sindikata je sindikalnim povjerenicima preporučio da članove Sinidikata boduju sa maksimalnim brojem bodova na intervjuu, a da ostalim članovima udijele minimum, tj. 0,30.

Opravdanje za ovakav stav i preporuku je to da Sindikat na neki način želi zaštititi svoje članove. Ova „preporuka“ se, nažalost, ne može naći u pisanoj formi, jer je Sindikat svjestan da je i ovdje riječ o diskriminaciji. Treba istaći i činjenicu da ovakve preporuke nije poštovao svaki sindikalni povjerenik, ali većina jeste, stoga, nikada kao do sada nisu bili aktuelni spiskovi članova Sindikata, jer 0,70 nekada život znači. Meni je značilo kada sam školske 2015./16. dobila posao upravo zahvaljujući bodovima sindikalnog povjerenika.

Šta se desilo? Godinu prije sam imala ugovore na mjesec-dva. Na intervjuu sam od sindikalnog povjerenika dobila 0,30, jer nisam bila član Sindikata. Pozvala sam Selvedina Šatorovića, predsjednika Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja u ZDK, objasnila sam mu da nisam bila uposlenik tokom cijele školske godine i on je sindikalnom povjereniku rekao da mi da bod. Zahvaljujući tom bodu, popela sam se na mjesto više na rang-listi i tako dobila posao. Imajući ovo u vidu, rijetkost je da se neki uposlenik ne učlani u Sindikat na samom početku zasnivanja radnog odnosa.

Da je ovo tačno i da se Sindikat apsolutno ne stidi tog vida diskriminacije, govori i Šatorovićev odgovor na pitanje jednoj od kolegica prilikom objavljivanja spiska članova Sindikata na društvenoj mreži Facebook.

N.N.: Gospodine, mene zanima da li je sindikalni povjerenik obavezan dati bod članu sindikata na intervjuu?

Selvedin Šatorović: Poštovana, da, obavezan je, ali, nažalost, neki sindikalni povjerenici nisu postupili na taj način, te ćemo nakon prikupljenih žalbi donijeti adekvatne odluke po tom pitanju. Imajući u vidu pojavu slučajeva u kojima i sindikalni povjerenici učestvuju u nečasnim radnjama štimanja bodova na intervjuu, pokrenuli smo inicijativu prema resornom ministarstvu za ukidanje intervjua kao posljednjeg instituta u kome je moguće vršiti manipulacije za prijem radnika. Lijep pozdrav!

Iako je Sindikat protivnik intervjua i on ga sam koristi kako bi svoje članove učinio privilegovanima. I, napominjem, Sindikat je potpisnik ovih Kriterija i samim tim pristalica svih gore navedenih diskriminatornih radnji.

Na kraju, opet se vraćam na  prvi član i ponovo čitam razloge donošenja ovih Kriterija. Dakle:  ...Sa ciljem osiguranja neposredne primjene dostignutih standarda ljudskih prava i sloboda, načela i principa zakonitosti...

Ljudskih prava i sloboda

Član 2, tačka 2. Ustava države Bosne i Hercegovine kaže: Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju  prioritet nad svim ostalim zakonima.

U državi kao što je BiH, kršenje Ustava je normala, a prosvjetni radnik u ZDK, takav kakav je i s plaćom takvom kakvu ima, jedva da nekada može isprintati testove kada Ministarstvo štedi, a kamoli da plaća  advokata i bode se s rogatim. Šta je jednom Ministarstvu Evropska konvencija o ljudskim pravima?!

Kriterije u cijelosti možete pročitati ovdje.

 

 

Mirela Buljubašić-Mujić