Priručnik za nastavu književnosti

Riječ i smisao (2. godina, 4. broj, 1. verzija)

06.11.2017

U Školegijumovoj čitaonici možete preuzeti četvrti broj priručnika za nastavu književnosti Riječ i smisao (link na dnu teksta). Kao i u prethodnim brojevima ovog priručnika u izdanju Fonda otvoreno društvo BiH, tumačenja u njemu ponuđena pretenduju na valjanost koju će praksa potvrditi. Od nastavnika očekujemo primjedbe, komentare, ispravke, pitanja, sugestije, proteste... od svih njih, ali i od ostatka stručne javnosti, ukratko: reakcije.

 

Urednica četvrtog broja priručnika Maja Abadžija u predgovoru ističe da je ovo izdanje „manje po broju tekstova, ali ne i po obimu: sakupili smo tekstove koji su potpuno u duhu onoga što smo i u prethodna tri broja nastojali zacrtati kao jedinstven cilj. Taj cilj smo definirali vrlo jednostavno: pružiti podršku nastavniku da sam izabere djelo koje će obrađivati, da ga u tom činu didaktičke slobodne volje ne ometa ni nacionalni kanon (koji školi pristupa dogmatički, a ne polemički), ni akademska predrasuda (koja prijeti da isključi tekstove popularne ili marginalne kulture), ni maglovitost i ideološka sumnjivost kurikuluma, pa čak i suspektna upotrebljivost moderne tehnologije za učenje (koju smo radeći na ovom broju (raz)otkrili).“

Poseban dodatak ovom broju priručnika je Leksikon Nekrologa jednog čaršiji, koji je nastao kao plod studentskog projekta studenata pete godine književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Potreba za ovim leksikonom je nastala nakon uvida da veliki broj studenata i studentica rođenih početkom devedesetih ima problema sa razumijevanjem leksike Nekrologa.

Predstavljamo vam sadržaj ovog broja:

Interpretacije

Kako interpretirati poeziju Branka Miljkovića

(Branko Miljković, Balada)

Armin Stefanović

Među kritičarima postoji konsenzus da je poezija Branka Miljkovića zahtjevna za tumačenje i izrazito hermetična. Ipak je ušla u Nastavni plan i program za četvrti razred gimnazije Republike Srpske koji se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, te u Pravilnik o nastavnom planu i programu za gimnaziju i Pravilnik o nastavnom planu i programu za nadarene učenike u Filološkoj gimnaziji u Republici Srbiji. Upravo zbog toga, ali i zato što hermetična poezija predstavlja izazov u radu nastavnika, ovaj rad teži da ponudi ogledni metod za čitanje i razumijevanje takve vrste poezije, i to na primjeru pjesme Balada. O Miljkoviću se ponajviše pisalo u impresionističko-biografističkom tonu, ili o problemima pripadnosti njegove poezije određenim stilskim pravcima i formacijama, pojedinačnom značenju njegovih simbola i motiva - njihovoj vantekstualnoj analizi, umjesto tumačenja konkretnih stihova. Metoda koja se koristila pri interpretaciji je close reading, odnosno čitanje pjesme od prvog do posljednjeg stiha, pri čemu se vodilo računa da niti jedna riječ ne bude preskočena, tj. da značenje svake riječi bude razjašnjeno. Konačno, pojašnjeno je i značenje univerzalnih i individualiziranih simbola u Miljkovićevoj poeziji.

Istraživanje

Uloga interneta u proučavanju književnosti u osnovnoj školi

Amela Osmanović-Grbo

Cilj ovog rada (skraćene verzije master rada odbranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2015. godine) bio je pokazati kakva je uloga interneta u proučavanju književnosti u osnovnoj školi na primjeru pisaca srpskog romantizma. Za potrebe rada pretražene su sve dostupne internetske stranice na kojima se piše o srpskim romantičarima zastupljenim u nastavnim planovima i programima za osnovnu školu u Republici Srbiji i u Republici Srpskoj. Metodom analize sadržaja i interpretacijom željelo se utvrditi kakav je kvalitet informacija koje nudi internet u vezi sa istraživanom oblasti. Uočene su sljedeće negativne pojave u tekstovima koji su objavljeni na internetu o srpskim romantičarima: materijalne pogreške, subjektivnost, neusaglašenost, nedorečenost i nejasnost, irelevantnost, patetičnost i nepismenost. Neke od ovih pojava uzrokovala je ideologija. Također, rad pokazuje koliko internetski tekstovi o srpskim romantičarima mogu podržati ishode učenja koji su propisani Nastavnim planom i programom i koje učenici trebaju ostvariti u procesu učenja. Pokazano je da su ti tekstovi podržali ostvarenje 13 i djelimično ostvarenje 19 ishoda, od mogućih 200. Na osnovu ovih činjenica zaključeno je (1) da je kvalitet informacija o srpskom romantizmu koje su na internetu dostupne učenicima slab, (2) da im takve informacije ne pomažu u nastavi i (3) da je podrška koju internet pruža u ostvarenju ishoda učenja neznatna. Na kraju su predloženi načini za povećanje korisnosti informacija koje se objavljuju na internetu.

Kritika

Zuko Džumhur u nastavi književnosti

(Zuko Džumhur, Nekrolog jednoj čaršiji)

Nedim Hastor

U nastavnim planovima i programima za devetogodišnju osnovnu školu Kantona Sarajevo, za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik književna forma putopisa ne zauzima značajno mjesto: predviđena je minornim brojem tekstova, a nije ni dobro definisana odgojno-obrazovnim parametrima, odnosno ishodima učenja. Stiče se utisak da se u ovim dokumentima ne prepoznaje sav potencijal koji predloženi književni tekstovi sadrže pa je tako i sa Nekrologom jednoj čaršiji Zuke Džumhura, čiji je odlomak na listi obaveznih lektira. Kako je jedan od glavnih problema postojećih nastavnih planova i programa njihova nepreciznost, ovaj rad nudi jednu moguću obradu Nekrologa jednoj čaršiji, nastojeći ga izuzeti iz tzv. skrivenog kurikuluma, formulišući istovremeno moguće odgovore na pitanje zašto bi se ovo djelo čitalo u osmom razredu osnovne škole, odnosno na koji način se ono tiče samih učenika i kakve veze ima sa onim što oni danas žive i čime se interesuju. Sve to čini na bazi rezultata ankete provedene među nastavnicima. Osim toga, rad teorijski definiše putopis kao književnu vrstu i iznosi glavne karakteristike putopisa Zuke Džumhura, ali i navodi šta je to što putopise čini aktuelnim štivom koje bi moglo zanimati učenike te im i koristiti.

Studentska radionica

Rječnik

Nedim Hastor i Šejla Hukara (urednici)

(Zuko Džumhur, Nekrolog jednoj čaršiji)

Pošto su sastavljači Nastavnog plana i programa za osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine učenike ovog uzrasta obavezali da čitaju Nekrolog jednoj čaršiji Zuke Džumhura, a imajući u vidu da ovo štivo zbog velikog broja riječi, sintagmi i imena stvara poteškoće i starijim i iskusnijim čitateljima, grupa studenata je uz pomoć mentora sastavila obiman i pregledan Leksikon kao prateći, pomoćni tekst. Cijeli proces bio je svojevrsno ispitivanje uočenih didaktičkih potencijala Nekrologa, a rezultat, ovdje objavljen u cjelini, može biti od izuzetne koristi ne samo na fakultetu, nego i u školi: kao didaktički orijentir nastavniku i pomoćni alat za razumijevanje učeniku.

Riječ i smisao možete preuzeti ovdje.

Školegijum redakcija