Feljton: Deveti krug - Analiza udžbenika za deveti razred, jednih i jedinih...

Zemlja iz snova

04.10.2012

Geografija za deveti razred, Izdavačka kuća "Vrijeme" Zenica / NAM Tuzla, autori: Damir Džafić i Salih Kulenović, recenzenti: Studen Uroš, Senada Nezirović, Edin Jahić, Senada Kotorić i Tatjana Serdarević, cijena: 8 KM

U uvodnoj riječi, autori najavljuju da je udžbenik sadržajno posvećen „geografskim obilježjima naše zemlje Bosne i Hercegovine“. I, mora im se priznati, održali su svoju riječ. „Zemlja Bosna i Hercegovina“ tretira se u ovom udžbeniku kao jedinstvena geološka, reljefna, klimatska, ali i demografska, ekonomska, kulturna – cjelina. Geografskoj priči prethodi i kratki (H)istorijski pregled sa akcentom na srednjovjekovnoj bosanskoj državi i ZAVNOBIH-u.

United Bosnia

Trenutno društveno-političko uređenje definiše se kao „nezavisna država sa složenim društvenim uređenjem“, nakon čega slijedi rečenica da „u sastav BiH ulaze Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko.“ Tekst prati i „administrativna“ karta današnje BiH, na čijoj su legendi ispisani nazivi kantona Federacije BiH. I to je sve što će učenici devetih razreda naučiti o geopolitičkoj stvarnosti u kojoj žive. Kao što su djeca u Istočnom Berlinu, u tadašnjem DDR-u, u školama učila da postoji samo „ein grosses Berlin“ (jedan veliki Berlin), tako se i učenicima u Federaciji BiH, koje uče po bosanskom NPP, ignorisanjem postojanja Republike Srpske i brojnih kantona, želi stvoriti slika kako žive u jedinstvenoj i cjelovitoj „zemlji Bosni i Hercegovini“, zemlji „značajnih prirodnih resursa“, u kojoj je obradivo zemljište „značajan prirodni resurs“, u kojoj su šume „dobra osnova razvoja drvoprerađivačke industrije, te industrije celuloze i papira“, u kojoj je voda „veliko prirodno bogatstvo“, a rudno-mineralna bogatstva su „raznovrsna“. Zemlja za poželjeti, reklo bi se.

Podjela BiH na geografski način

Demografska slika zemlje u kojoj učenici žive predstavljena je kroz prikaz popisa stanovništva od 1879. do 1991. godine, ali autorima se po pitanju strukture stanovništva BiH, učinilo bitnijim da pojasne spolnu, starosnu, ekonomsku i obrazovnu strukturu stanovništva, dok je nacionalna struktura posljednja u nizu, sa podacima iz popisa 1991. godine. Premalo za zemlju u kojoj sve funkcioniše na principu nacionalnog ključa i u kojoj se prebrojavaju krvna zrnca generacijama unutrag. Kad su već iz priče o BiH izbacili kantone i entitete, autori su se odlučili na podjelu BiH na geografske regije. U zemlji u kojoj je iscrtavanje karata nacionalni sport broj jedan i naši geografi su sebi dali stvaralačku slobodu. Oni su BiH podijelili na četiri makroregije, unutar kojih postoje mezoregije. Tako imamo Peripanonsku regiju koja u svom sastavu ima Unsko-sansku, Posavsko-donjevrbasko-donjebosansku i Posavsko-sprečko-majevičko-donjedrinsku mezoregiju, Planinsko-koltlinsku makroregiju, koja obuhvata Gornjevrbasko-plivsku, Gornjevrbasko-lašvansku i Gornjedrinsku mezoregiju, Makroregiju bosanskohercegovačkog visokog krša koja se sastoji od mezoregije kraških polja i površi jugozapadne Bosne i Planinske Hercegovine, te Mediteransku Makroregiju u čiji sastav ulaze Zapadnohercegovačka, Istočnohercegovačka i Neretvanska mezoregija. Autori se nisu potrudili da ovu podjelu na regije predstave kartom, već su taj zadatak ostavili da urade sami učenici: „Nacrtaj kartu, a onda povuci granice između mezoregija naše zemlje.“ Okušajte se i vi u iscrtavanju granica Posavsko-sprečko-majevično-donjedrinske mezoregije, a možete i mjeriti koliko će vam vremena trebati da upamtite ovu podjelu.

Ljubinje ili Ljubljana?

Učenici će nakon završetka devetog razreda znati da u BiH postoje Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica i Bihać. Za druge gradove nije bilo mjesta u ovom udžbeniku, pa nas ne treba ni čuditi da nakon završene osnovne škole imamo djecu koja nikad nisu čula za Grude, Posušje, Lopare, Odžak, Bileću, Kreševo, Fojnicu... Ovaj, 100% latiničnim pismom pisan udžbenik nudi samo puno statistike, dakle tačan zbir netačnih podataka. Nema u njemu namjere da se Bosna i Hercegovina upozna kao zemlja koja ima dobre, manje dobre i ružne strane, već se njenom glorifikacijom stvara slika o „zemlji iz snova“. Očito izbjegavanje korištenja postojeće geopolitičke podjele BiH predstavlja politički stav kreatora Nastavnog plana i programa, koji su autori udžbenika prepoznali i pretočili u najbolji udžbenik geografije za 9. razred.

E. Kurtović