Iz dječije perspektive

Feljton: Deveti krug - Analiza udžbenika za deveti razred, jednih i jedinih...

Zemlja iz snova

Enes Kurtović

04.10.2012

Geografija za deveti razred, Izdavačka kuća "Vrijeme" Zenica / NAM Tuzla, autori: Damir Džafić i Salih Kulenović, recenzenti: Studen Uroš, Senada Nezirović, Edin Jahić, Senada Kotorić i Tatjana Serdarević, cijena: 8 KM

U uvodnoj riječi, autori najavljuju da je udžbenik sadržajno posvećen „geografskim obilježjima naše zemlje Bosne i Hercegovine“. I, mora im se priznati, održali su svoju riječ. „Zemlja Bosna i Hercegovina“ tretira se u ovom udžbeniku kao jedinstvena geološka, reljefna, klimatska, ali i demografska, ekonomska, kulturna – cjelina. Geografskoj priči prethodi i kratki (H)istorijski pregled sa akcentom na srednjovjekovnoj bosanskoj državi i ZAVNOBIH-u.

United Bosnia

Trenutno društveno-političko uređenje definiše se kao „nezavisna država sa složenim društvenim uređenjem“, nakon čega slijedi rečenica da „u sastav BiH ulaze Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko.“ Tekst prati i „administrativna“ karta današnje BiH, na čijoj su legendi ispisani nazivi kantona Federacije BiH. I to je sve što će učenici devetih razreda naučiti o geopolitičkoj stvarnosti u kojoj žive. Kao što su djeca u Istočnom Berlinu, u tadašnjem DDR-u, u školama učila da postoji samo „ein grosses Berlin“ (jedan veliki Berlin), tako se i učenicima u Federaciji BiH, koje uče po bosanskom NPP, ignorisanjem postojanja Republike Srpske i brojnih kantona, želi stvoriti slika kako žive u jedinstvenoj i cjelovitoj „zemlji Bosni i Hercegovini“, zemlji „značajnih prirodnih resursa“, u kojoj je obradivo zemljište „značajan prirodni resurs“, u kojoj su šume „dobra osnova razvoja drvoprerađivačke industrije, te industrije celuloze i papira“, u kojoj je voda „veliko prirodno bogatstvo“, a rudno-mineralna bogatstva su „raznovrsna“. Zemlja za poželjeti, reklo bi se.

Podjela BiH na geografski način

Demografska slika zemlje u kojoj učenici žive predstavljena je kroz prikaz popisa stanovništva od 1879. do 1991. godine, ali autorima se po pitanju strukture stanovništva BiH, učinilo bitnijim da pojasne spolnu, starosnu, ekonomsku i obrazovnu strukturu stanovništva, dok je nacionalna struktura posljednja u nizu, sa podacima iz popisa 1991. godine. Premalo za zemlju u kojoj sve funkcioniše na principu nacionalnog ključa i u kojoj se prebrojavaju krvna zrnca generacijama unutrag. Kad su već iz priče o BiH izbacili kantone i entitete, autori su se odlučili na podjelu BiH na geografske regije. U zemlji u kojoj je iscrtavanje karata nacionalni sport broj jedan i naši geografi su sebi dali stvaralačku slobodu. Oni su BiH podijelili na četiri makroregije, unutar kojih postoje mezoregije. Tako imamo Peripanonsku regiju koja u svom sastavu ima Unsko-sansku, Posavsko-donjevrbasko-donjebosansku i Posavsko-sprečko-majevičko-donjedrinsku mezoregiju, Planinsko-koltlinsku makroregiju, koja obuhvata Gornjevrbasko-plivsku, Gornjevrbasko-lašvansku i Gornjedrinsku mezoregiju, Makroregiju bosanskohercegovačkog visokog krša koja se sastoji od mezoregije kraških polja i površi jugozapadne Bosne i Planinske Hercegovine, te Mediteransku Makroregiju u čiji sastav ulaze Zapadnohercegovačka, Istočnohercegovačka i Neretvanska mezoregija. Autori se nisu potrudili da ovu podjelu na regije predstave kartom, već su taj zadatak ostavili da urade sami učenici: „Nacrtaj kartu, a onda povuci granice između mezoregija naše zemlje.“ Okušajte se i vi u iscrtavanju granica Posavsko-sprečko-majevično-donjedrinske mezoregije, a možete i mjeriti koliko će vam vremena trebati da upamtite ovu podjelu.

Ljubinje ili Ljubljana?

Učenici će nakon završetka devetog razreda znati da u BiH postoje Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar, Zenica i Bihać. Za druge gradove nije bilo mjesta u ovom udžbeniku, pa nas ne treba ni čuditi da nakon završene osnovne škole imamo djecu koja nikad nisu čula za Grude, Posušje, Lopare, Odžak, Bileću, Kreševo, Fojnicu... Ovaj, 100% latiničnim pismom pisan udžbenik nudi samo puno statistike, dakle tačan zbir netačnih podataka. Nema u njemu namjere da se Bosna i Hercegovina upozna kao zemlja koja ima dobre, manje dobre i ružne strane, već se njenom glorifikacijom stvara slika o „zemlji iz snova“. Očito izbjegavanje korištenja postojeće geopolitičke podjele BiH predstavlja politički stav kreatora Nastavnog plana i programa, koji su autori udžbenika prepoznali i pretočili u najbolji udžbenik geografije za 9. razred.

Najnovije

Priča

Mjesto za svakog

Denis Suljaković, Zerina Hadžić

Priča

Kuraž

Almina Džunuzović

Priča

Carevo novo ruho

Zerina Hubjer

Bosanski, hrvatski, srpski

Jezik ne zovem, on sam dođe

Hana Huskić

Pitalice

Želim da me pitaš…

Anes Osmić