Obrazovna politika

Zakon o udžbenicima

Premazani udžbenici

Nenad Veličković

28.01.2018

Izvodi iz stenjograma sa Skupštine Kantona Sarajevo - peti dio

Everett Collection/Shutterstock.com

Od danas, pa do sjednice kantonalne skupštine zakazane za 31. januar 2018, Školegijum će svaki dan objavljivati po jedan članak posvećen Nacrtu zakona o udžbenicima, s ciljem da podsjeti čitaoce na površnost, neozbiljnost, neznanje i neodgovornost odgovornih u Ministarstvu za obrazovanje (nauku i mlade) Kantona Sarajevo, ovaj put bez naivne nade da će potpisnica ovakvih sramotno nedomišljenih i ignorantskih dokumenata – Ana Babić, predsjedavajuća Skupštine – uskratiti svoj potpis. (Simbolično, a praktično: skinuti prijedlog s dnevnog reda, dok se ne pripremi kvalitetno i stručno i ne podnese u obliku koji ne vrijeđa inteligenciju poslanika, poslanica, te građana i građanki čije povjerenje uživaju.)

Upravo izrečene ocjene ilustrovaće se na osnovu izvoda iz stenograma sa sjednice koja će biti održana u navedenom terminu.

 

Potreba za upotrebom

Poslaničko pitanje:

Cijenjena predsjedateljice, zastupnici, zastupnice,

Ja imam neke nejasnoće vezano za član 14. (Broj odobrenih udžbenika). Tu stoji, citiram:

"(1) Ministarstvo će odobriti za svaki predmet i za svaki razred dva najbolje rangirana udžbenika po ostvarenim bodovima, uz obavezu da prvorangirani udžbenik isključivo bude u upotrebi.

(2) Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu.

(3) Rangiranje udžbenika se vrši u skladu sa brojem osvojenih bodova od strane recenzenata.

(4) U svim razrednim odjelima istog razreda za jedan nastavni predmet u upotrebi može biti samo jedan udžbenik i dopunsko nastavno sredstvo istog autora, skupine autora, odnosno izdavača."

U stavu jedan piše da će se odobriti dva udžbenika, a u stavu dva da će se odobriti i ostali, biva treći i četvrti i peti, nakon što se odobri i drugi. Moje pitanje za ministra je: zar drugi već nije odobren u prvom stavu? Dalje, zašto će se odobriti svi ostali, a ne samo treći? Drugi stav treba promijeniti.

Ministar: Kako?

Premijer: Šta je problem sa drugim stavom? Nećemo ovako do izbora.

Poslanik: Ponavljam: "Ostali udžbenici se mogu naći u upotrebi u slučaju povlačenja iz upotrebe prvorangiranog udžbenika i to na način da drugorangirani udžbenik bude odobren za upotrebu." Dakle, smisao je da kad se povuče iz upotrebe jedan, mogu se naći u upotrebi i ostali na način da bude u upotrebi drugi. Koliko ja razumijem, ostali se ne mogu naći u upotrebi, nego se prvi naredni sa liste može odobriti za upotrebu.

Premijer: Dobro, onda ćemo to preformulisati. Dalje, ko se javlja za riječ?

Poslanik: Nisam završio. Iz ovog Nacrta se ne vidi šta se dešava kad se udžbenik povuče iz upotrebe. Hoće li se roditeljima vratiti novac, ili će drugi dobiti besplatno?

Ministar: Besplatno. Troškove snosi izdavač povučenog udžbenika. To smo predvidjeli...

Poslanik: Niste jasno. U članu 18. (Dokumentacija izdavača) stoji doslovce, u stavu

2: "(2) Prije donošenja rješenja o upotrebi udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava, izdavači su dužni dostaviti Ministarstvu izjavu izdavača o preuzimanju pune odgovornosti za sve pogreške koje se pojave u odštampanom udžbeniku, radnom udžbeniku i drugim nastavnim sredstvima, a kojih nije bilo u parafiranom probnom primjerku udžbenika uključujući i finansijske troškove za uklanjanje uočenih nedostataka."

Tu ne piše da snosi troškove povlačenja udžbenika, odnosno distribucije novog. A ne mislim ni da bi trebalo, jer od trenutka kad je odobren, udžbenik nije odgovornost izdavača, nego recenzenata, stručnog tima, i Ministarstva. Tu se radi o velikim novcima, o poslovnim interesima, zakon mora predvidjeti i pravni lijek za izdavače.

Premijer: Nismo mi pravna apoteka, nego skupština.

Poslanik: Nisam završio. Cijela procedura oko odobravanja je zamršena, nejasna, nedomišljena. Predvidjeli ste da udžbenike ocjenjuju četiri recenzenta, ali da dva eliminišete. A onda opet sva četiri moraju parafirati svaku stranicu rukopisa. Zašto? I šta ako se recenzenti ne slažu? Naprimjer, jedan misli da je Molijer pisao u 19. vijeku, a drugi da nije.

Premijer: A u kojem je, ako nije u devetnaestom?

Poslanik: U sedamnaestom.

Ministar: Zato imamo superrecenzente, da o tome odluče.

Poslanik: Imalo ih je i Federalno ministarstvo, pa je opet u upotrebi udžbenik u kome je Molier pisac iz 19. vijeka. I u kojem je turban zavoj oko kape. Imate cijelu studiju slučaja o greškama u procesu odobravanja udžbenika, jeste li upoznati s njom? Jeste li je koristili u pripremi ovog nacrta?

Ministar: Nismo, angažovali smo eksperte...

Poslanik: Koje? Možemo li znati imena eksperata koji su sastavili ovaj nacrt? Zašto nije potpisan?

Premijer: Potpisan je. Potpisala ga je predsjedateljica skupštine.

Predsjedateljica: Molim? Nisam vas pratila, računala sam je li vrijeme za pauzu...

 

Opacitet

Poslaničko pitanje:

Uvažena predsjedateljice, uvaženi premijeru, ministre, uvažene kolege poslanici,

Članom 10. (Zahtjev za odobrenje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava) stav (2) određeno je da "Uz zahtjev, izdavač podnosi i u štampanoj i elektronskoj formi prilaže:

a) rukopis udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava u cijelom obimu, numerisan, uvezan, likovno-grafički oblikovan i jezički uređen, u pet primjeraka, pod šifrom;"

a u tački d:

"d) mišljenje Ministarstva da rukopis udžbenika zadovoljava stručne kriterije, da je rukopis udžbenika usklađen sa kantonalnim nastavnim planom i programom i da je neophodno izdavanje tog udžbenika u skladu sa iskazanim potrebama kantona."

Premijer: Dobro, nećete sad čitati cijeli nacrt. Nećemo cijeli mandat raspravljat o jednom nacrtu. Šta je problem?

Poslanik: Pa problem je što se rukopis predaje pod šifrom Ministarstvu, a uz rukopis Mišljenje ministarstva da je rukopis usklađen sa nastavnim planom i sa potrebama Kantona.

Premijer: Šta je tu problem?

Poslanik: Pa što se daje rukopis pod šifrom, ako se već zna čiji je?

Ministar: Zna Ministarstvo, ali ne znaju recenzenti.

Poslanik: A to mišljenje ne daju recenzenti?

Ministar: Ne. To se mišljenje daje od strane Ministarstva.

Poslanik: Koga tačno u Ministarstvu?

Premijer: Pa ne očekujete valjda da u zakonu stoje imena!?

Poslanik: Ne, ali nisam očekivao ni da će u zakonu stajati veličina slova, i proreda, stepen opaciteta...

Premijer: Čega???

Poslanik: Opaciteta.

Premijer: Šta je to?

Poslanik: Stepen neprozirnosti. Ali ne Nacrta, nego papira.

Drugi poslanik: Mogu li ja, po istoj stvari. To piše u članu 30. (Štampanje udžbenika). Citiram: "(1) Knjižni blok se štampa na mat papiru, najmanje gramature 80 g/m2, a najveće 90 g/m2. Papir za udžbenike i druga nastavna sredstva treba biti ekološki čist te treba imati stepen bjeline manji od 110% (poželjno bez optičkih bjelila) i stepen neprozirnosti (opacitet) najmanje 90%. U izuzetnim slučajevima, kad to zahtijevaju posebni razlozi, udžbenici se štampaju na premazanom papiru maksimalne gramature do 115 g/m2 (likovna kultura, muzička kultura, geografija i slično)."

Ja molim ministra da mi objasni kakav je to premazan papir.

Ministar: Pa papir koji je premazan.

Poslanik: Čime?

Premijer: Pa samo mu ime kaže, premazom.

Poslanik: Kakvim premazom?

Premijer: Premazom za papir. Neće valjda premazom za drvo.

Ministar: A papir treba biti ekološki čist. To smo isto ugradili u zakon.

Poslanik: Prema kojem certifikatu?

Ministar: Šta prema kojem certifikatu?

Poslanik: Prema kojem certifikatu je ekološki čist: Nordic Swan, EU FLower, FSC in PEFC, ÖKOPAplus, Gmund EKO..?

Premijer: Zašto je to bitno?

Poslanik: Zato što u članu 2. predlažete da se podzakonskim aktom utvrđuju, citiram: "naučni, pedagoški, psihološki, didaktičko-metodički, etički, jezični, likovno-grafički i tehnički zahtjevi i standardi za izradu udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava kao vrsta i oblici u kojima udžbenici i dopunska nastavna sredstva mogu biti izdana, kao (štampano izdanje, elektronsko izdanje, ili komplet udžbenika višestruke namjene)", a u zakonu se bavite veličinom slova i proreda, i gramaturom papira.

Premijer: Nećemo ovako do prekosutra...

Poslanik: A gdje vam se žuri? Ako napišete u zakonu ekološki papir, onda morate napisati i šta pod tim podrazumijevate. Kao što ste napisali da korice moraju biti kunzdruk, 250 do 300 grama. Ne znam da li je uvaženom premijeru poznato da je sada trend u svijetu da se ekološki papir pravi od stočne balege.

Premijer: Nije nam ideja bila da udžbenike pravimo od balege.

Poslanik: Ali sudeći po ovom zakonu, jeste da pravite balegu od udžbenika.

 

Za nestrpljive, i Zastupnike i zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, cijeli stenjogram.

Najnovije

PISA 2018 na licu mjesta

Da djeci koja dolaze bude bolje

Osman Zukić

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Materijalne greške, prepisani zadaci, netačna rješenja...

Školegijum redakcija

Stambeno zbrinjavanje Roma u Zenici

Cijena gradnje sa ugradnjom

Školegijum redakcija

Analiza sadržaja platforme Osnovna.ba

Netačni odgovori, nema slušanja

Školegijum redakcija

Obrazovanje i inovacije - Platforma Osnovna.ba

Zagrebi i uči

Rubina Čengić