Feljton: Deveti krug - Analiza udžbenika za deveti razred, jednih i jedinih...

Jesmo li napredovali? Nismo!

11.10.2012

Biologija 9; Izdavačka kuća Bosanska knjiga, Sarajevo; Autorice: Jasminka H Halilović i Amela Begić; Recenzenti: Midhad Cikotić, Mensura Hodžić, Muhamed Omerović, Seada Kuštrić, Irma Šarić Kadić; Cijena: 9 KM

Kao učenik osmog razreda u školskoj 1983/84 godini o građi ljudskog tijela učio sam iz udžbenika biologije, koji je bio jedinstven za sve učenike u BiH. Danas mi je u rukama udžbenik biologije za deveti razred, po kojem će prva generacija „devetaka“ učiti biologiju čovjeka. I ovaj udžbenik je jedini, ali samo za neke kantone u Federaciji BiH.

U udžbeniku ništa novo

Dok listam ovaj udžbenik, evociram uspomene na svoje osnovnoškolske dane i stičem utisak kao da se neke stvari i nakon 28 godina nisu puno promijenile. Naime, udžbenik koji danas držim u rukama ne razlikuje se puno od udžbenika iz kojeg sam učio tamo nekad, za vrijeme Olimpijade.

Znam da se ljudsko tijelo u tom periodu nije promijenilo, da su kosti još uvijek kosti, mišići su mišići, želudac i dalje vari hranu, a čula je još uvijek pet. Pa ipak, očekivao sam, ako ništa drugo, bitnu razliku u prezentaciji tih istih informacija. Sva ta digitalna tehnička čudesa valjda su mogla snimiti zanimljive detalje o unutrašnjosti naših tijela i korištenjem savremenih štamparskih tehnika predstaviti ih novim generacijam učenika na privlačan način. Nažalost, na takvo nešto će djeca u BiH morati čekati možda još 28 godina.

Slika je 1000 riječi

Prateći smjernice iz Nastavnog plana i programa, autorice su sadržaj udžbenika podijelile na cjeline, pa nakon Uvoda slijede: Genetika, Evolucija, Nauka o čovjeku, Čovjek i životna sredina i Biološko porijeklo i promjenljivost ljudske vrste. Posebno se cjelina o genetici ističe dominacijom teksta, lošim ilustracijama i objašnjenjima koja su ponekad za nivou za studente biologije kao kod objašnjenja dominantno-recesivnog tipa nasljeđivanja: „U jednoj vrsti interakcije gena alel „A“ je u potpunosti dominantan nad alelom „a“, pa alel „A“ nazivamo dominantni, a alel „a“ recesivni“. Dobra ilustracija ovog načina nasljeđivanja bila bi puno korisnija od opisa u 87 riječi: “Ukoliko je alel „A“ zadužen za stvaranje žute boje cvijeta kod neke biljke, a alel „a“ za bijelu, njihovim kombinovanjem dobijamo tri para gena „AA“, „Aa“ i „aa“ . U prvom paru gena „AA“, oba alela proizvode pigmente, pa će boja cvijeta biti žuta. U drugom genetskom paru, tj. heterozigotu („Aa“) samo alel „A“ proizvodi pigment, s obzirom na to da je alel „A“ dominantan, osobina heterozgota bit će žuta boja cvijeta. U trećem genetskom paru, „aa“, nalaze se neaktivni aleli pa će boja cvijeta biti bijela.“ Shvatili ste od prve?

Nedoslijednost/Nekonzistentnost

Za cijeli udžbenik je karakteristična nekonzistentnost u upotrebi jezika. Po pitanju pisma nije bilo dileme, jer nema ćiriličnih sadržaja. Ali za neke termine korišteni su paralelno bosanski i hrvatski izrazi, međutim – ne za sve i ne uvijek. Tako ponekad imamo „ćeliju/stanicu“, a imamo samo „ćelijsko jedro“ i nikad „staničnu jezgru“. U naslovu imamo „Sistem/Sustav“, a u podnaslovu samo „sistem“. Korištenje kose crte ponekad zbunjuje jer nisam siguran da li izraz „vezivno/potporno tkivo“ znači bosansko/hrvatske varijante istog značenja ili samo tkivo ima i vezivne i potporne osobine. Brojeći koliko puta su korišteni izrazi „nervi“, a koliko puta „živci“, izgubio sam i živce i nerve. Na istoj stranici u jednom redu piše „menarha ili mjesečnica“, a dvadeset redova niže „menarha ili menstruacija“.

Darwin, ipak

Inače, adolescentima su ti dijelovi biologije o polnim organima i ontogenetskom razvoju čovjeka najzanimljiviji, jer su im drugi izvori informacija o ovim temama ograničeni (izuzmemo li pornografiju na interentu). Nažalost, ni u ovom udžbeniku neće pronaći ono što im treba: teme o seksualnom vaspitanju su za neki drugi predmet. Za vjeronauku, možda? U biologiji postoji samo jedna rečenica o „reproduktivnom odnosu“ prilikom kojeg se „sjemena tekućina sa spermatozoidima izlijeva u rodnicu žene.“ O kontracepciji postoje čak tri rečenice i jedna slika. Od drugih, pozitivnih strana udžbenika izdvajam to što su autorice bezrezervno podržale teoriju evolucije u razvoju ljudske vrste i što su u uvodu ohrabrile učenike da o biologiji traže više informacija na internetu, televiziji, enciklopedijama i priručnicima. Nadam se da će ih učenici poslušati i tako zavoljeti biologiju.

E. Kurtović