Obrazovna politika

APOSO BiH i Školegijum uoči PISA 2018 u BiH

Prirodno-naučna pismenost: Primjeri zadataka (2)

Školegijum redakcija

28.03.2018

PISA testira sposobnost opisivanja, objašnjavanja i predviđanja pojava iz prirodnih nauka, razumijevanje naučnog istraživanja, te tumačenje naučnih dokaza i zaključaka.

Ilustracija: Lady Montagu in Turkish dress by Jean-Étienne Liotard

Razumijevanje prirodnih znanosti i tehnologije je ključni element pripremljenosti mladih ljudi za budući život u modernom društvu u kojemu prirodne nauke i tehnologija imaju sve važniju ulogu, a njihovo shvatanje značajno doprinosi privatnom, društvenom i kulturnom životu svih ljudi.

Pismenost iz prirodnih nauka je definirana u PISA-i kao sposobnost da se znanje iz prirodnih nauka primijeni, da se objasne pojave i izvode zaključci utemeljeni na dokazima, sposobnost razumijevanja karakterističnih obilježja prirodnih nauka kao oblika ljudskog znanja i istraživanja, svijest pojedinca o tome na koji način prirodne nauke i tehnologija oblikuju našu materijalnu, intelektualnu i kulturalnu okolinu, te spremnost pojedinca kao promišljajućeg građanina za angažman u pitanjima vezanima uz prirodne nauke. 

 

Zadatak 4

Pročitaj novinski članak i odgovori na pitanja.

 

Istorijat vakcinacije

Mary Montagu je bila veoma lijepa žena. Godine 1715. oboljela je od velikih boginja koje je preživjela, ali su joj ostali ožiljci na licu. Tokom boravka u Turskoj 1717. godine, primijetila je da se tamo redovno praktikuje metoda zvana inokulacija. Liječenje je podrazumijevalo da se mladim i zdravim ljudima zasijecanjem kože prenese slabiji tip virusa boginja, nakon čega bi oni dobili bolest, ali u većini slučajeva samo u blažoj formi.

Mary Montagu je bila toliko ubjeđena u sigurnost metode inokulacije da je svom sinu i kćerki dozvolila da je primijene.

Godine 1796, Edward Jenner je koristio inokulaciju za jednu sličnu bolest, kravlje boginje, da bi dobio antitijela protiv velikih boginja. U poređenju sa inokulacijom, ovaj tretman je imao manje pratećih neželjenih pojava i osoba koja se liječi nije mogla da inficira druge. Tretman je poznat kao vakcinacija.

 

Pitanje br. 1

Protiv kojih vrsta bolesti se vakcinišemo?

  1. nasljednih bolesti, kao što je hemofilija
  2. bolesti koje izazivaju virusi, kao što je polio
  3. bolesti koje su prouzrokovane poremećajima u funkcionisanju organizma, kao što je šećerna bolest
  4. svih bolesti za koje ne postoji lijek
Odgovor: B – bolesti koje izazivaju virusi, kao što je polio
Komentar: Informacija potrebna za rješavanje ovog zadataka je data u tekstu. Međutim, ona se ne nalazi u obliku u kojem je data u odgovoru. Zato je potrebno da učenici uopšte podatak dat u tekstu, i da ga povežu sa još jednom zaraznom bolešću (polio).

 

Pitanje br. 2

Ako životinje ili ljudi obole od zarazne bolesti, a zatim ozdrave, obično ponovo ne obolijevaju od bolesti koje uzrokuju taj tip bakterija. Šta je uzrok tome?

  1. Tijelo je ubilo sve bakterije koje bi mogle izazvati istu vrstu bolesti.
  2. Tijelo je stvorilo antitijela koja ubijaju taj tip bakterije prije nego što se one počnu razmnožavati.
  3. Crvena krvna zrnca ubijaju sve bakterije koje mogu izazvati istu vrstu bolesti.
  4. Crvena krvna zrnca otkrivaju i otklanjaju taj tip bakterija iz tijela
Odgovor: B – Tijelo je stvorilo antitijela koja ubijaju taj tip bakterije prije nego što se one počnu razmnožavati.

 

Pitanje br. 3

Objasni, navodeći jedan razlog, zbog čega se posebno djeci i starijim osobama preporučuje da prime vakcinu protiv gripa.

Rješenje: Odgovori koji ukazuju na to da djeca i/ili starije osobe imaju slabiji imunološki sistem

 

Zadatak 5

Pročitaj novinski članak i dodatne informacije iz istraživanja i odgovori na pitanja:

 

Genetski modifikovani usjevi - kukuruz treba zabraniti

Udruženja za zaštitu životne sredine traže da se zabrani proizvodnja nove vrste genetski modifikovanog (GM) kukuruza.

Ova, genetski modifikovana, vrsta kukuruza je otporna na novi, veoma jak herbicid, koji uništava tradicionalne biljke kukuruza. Taj novi herbicid uništava najveći dio korova koji raste na poljima kukuruza.

Borci za očuvanje životne sredine kažu da će, budući da je korov hrana sitnih životinja, a naročito insekata, upotreba novog herbicida kod GM kukuruza loše uticati na prirodno okruženje. Pobornici upotrebe ovog kukuruza kažu da je naučno ispitivanje dokazalo da se to neće dogoditi.

 

Evo još nekih detalja iz naučnog istraživanja koje se pominje u ovom članku:

  • Kukuruz je zasađen na 200 njiva širom zemlje.
  • Svaka njiva je podijeljena na dva dijela. Na jednoj polovini uzgajan je genetski modifikovan (GM) kukuruz, koji je tretiran novim jakim herbicidom, a na drugoj tradicionalni kukuruz, tretiran tradicionalnim herbicidom.
  • Broj insekata nađenih u GM kukuruzu, tretiranom novim herbicidom, bio je približno isti kao broj insekata nađenih u tradicionalnom kukuruzu, koji je tretiran tradicionalnim herbicidom.

 

Pitanje br. 1:

Kukuruz je posijan na 200 polja širom zemlje. Zašto su naučnici upotrijebili više lokacija?

  1. Da bi mnogi poljoprivrednici mogli isprobati novi GM kukuruz.
  2. Da bi vidjeli koliko GM kukuruza mogu uzgojiti
  3. Da bi što veće područje pokrili GM usjevima
  4. Da bi mogli da prate rast kukuruza koji je uzgajan u različitim uslovima
Odgovor: D – Da bi mogli da prate rast kukuruza koji je uzgajan u različitim uslovima
Komentar: Za rješenje ovog jednostavnog zadatka (nivo 2 iz PISA skale) je potrebno da učenici imaju razvijena elementarna znanja iz metodologije koju koriste prirodne nauke. U ovom slučaju, od njih se očekuje da razumiju logiku eksperimenta, odnosno da razumiju zašto bi trebali varirati uslove i koje uslove je potrebno varirati. Učenici treba da razumiju da efekat tretmana (upotreba herbicida) na ishod (broj insekata) može zavisiti od faktora sredine. Ukoliko se test ponovi na 200 lokacija, različite ishode možemo pripisati uticaju različitih uslova.

 

Pitanje br. 2

Genetski modifikovani kukuruz, tretiran novim jakim herbicidom, posijan je na jednoj polovini svake njive, dok je na drugoj polovini posijan običan kukuruz tretiran običnim herbicidom. Zašto korištenje svake njive na ovaj način čini studiju objektivnijom?

Komentar: Kao i u prethodnom pitanju, i u ovom je neophodno da učenici budu svjesni uticaja faktora sredine na ishod tretmana. U ovom zadatku je dodatno potrebno da pokažu da shvataju važnost kontrole faktora, kao i da identifikuju faktore koji bi mogli da budu relevantni u ovom slučaju, kao što su klima, drenaža, zemljište, itd. Kontrolom faktora se osigurava da različiti uslovi budu jednako zastupljeni i za GM i za obični kukuruz.
Primjeri mogućih odgovora:
-     Jer obje vrste kukuruza rastu na istom zemljištu u istim vremenskim prilikama
-     Tako da obje vrste kukuruza imaju iste uslove za uzgajanje
-     Tako imaju kontrolnu grupu
-     Jer im tako obezbijeđuju isti prostor i poziciju

 

 

(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)

Najnovije

Očuvanje i kontrola sjećanja

Djecu vam neću oprostiti

Saša Buljević

Gradnja novih škola u Sarajevu

Otvaranje škole na Aneksu i dalje neizvjesno

Merima Ražanica

Analiza

Koeficijent 50

Nenad Veličković

Svakodnevno ponižavanje struke

Nenad Veličković

Prva škola u BiH kojoj ne treba novac

Kad fiskalni račun stane na put odličnoj ideji

Hana Huskić