Obrazovna politika

APOSO BiH i Školegijum uoči PISA 2018 u BiH

Čitalačka pismenost: Primjeri zadataka (3)

Školegijum redakcija

29.03.2018

Testiranjem se će utvrditi ne samo u kojoj mjeri učenici mogu reproducirati znanje, nego i koliko dobro mogu uopćiti naučeno i da li mogu primijeniti to znanje u nepoznatom okruženju

Ilustracija: E. Cousinéry: Ruševine Amfipolisa: most preko Strume, gradske utvrde i akropolj

Čitalačka pismenost je glavno područje PISA testiranja u ovoj godini, pored matematičke i pismenosti iz prirodnih nauka.

ČITALAČKA PISMENOST se na kraju obaveznog obrazovanja definiše kao sposobnost RAZUMIJEVANJA, KORIŠTENJA, PROCJENJIVANJA, kao i sposobnost REFLEKSIJE na tekst i ANGAŽMANA u tekstu radi postizanja ličnih ciljeva, unapređenja vlastitog znanja i potencijala, te aktivnog učestvovanja u društvu. Ona uključuje širok spektar kognitivnih i lingvističkih kompetencija, od bazičnog dekodiranja teksta do znanja o riječima, gramatici i širim lingvističkim i tekstualnim strukturama, kao i integrisanje značenja sa vlastitim znanjem o svijetu.

 

Zadatak 5

Demokratija u Atini

Dio A

Tukidid je bio istoričar i ratnik, a živio je u petom vijeku p.n.e, u klasičnom periodu Grčke. Rođen je u Atini. Tokom Peloponeskog rata (431-404. p.n.e) između Atine i Sparte, komandovao je flotom koja je imala zadatak da zaštiti grad Amfipolis u Trakiji. Nije uspio da stigne do tog grada na vrijeme. Grad je pao u ruke spartanskog generala Braside, zbog čega je Tukidid protjeran u dvadesetogodišnje izgnanstvo. Tako je dobio priliku da prikupi detaljne podatke o dvije zaraćene strane i mogućnost da obavi istraživanja za svoje djelo „Istorija Peloponeskog rata“.

Tukidid se smatra jednim od najvećih istoričara antičkog doba. On se u objašnjavanju toka istorije usredsredio na prirodne uzroke i ponašanje svakog pojedinca umjesto na sudbinu ili posredovanje bogova. U njegovom djelu činjenice se ne predstavljaju kao obične anegdote, već se objašnjavaju u nastojanju da se nađu razlozi koji su naveli glavne ličnosti da urade to što su učinile. Važnost koju Tukidid daje ponašanju pojedinaca je razlog što on ponekad uvodi izmišljene govore: to mu pomaže da objasni motivaciju istorijskih ličnosti.

 

Dio B

Tukidid pripisuje atinskom vođi Periklu (peti vijek p.n.e) sljedeći govor u čast vojnika koji su pali u prvoj godini Peloponeskog rata:

Naš sistem vladavine ne podražava zakone susjednih država; mi smo prije model drugima nego sami imitatori. Naš sistem se naziva demokratija, pošto uprava zavisi od velikog broja osoba, ne od manjine. Naši zakoni daju ista prava svima u njihovim privatnim poslovima, dok ugled u javnom životu prije zavisi od zasluga nego od društvene klase.

Društvena klasa ne sprečava nekoga da dođe do bilo kojeg javnog položaja (...). A istovremeno, dok se ne miješamo u privatne poslove, mi ne kršimo zakon u pogledu javnih pitanja. Mi se pokoravamo onima koje postavimo na položaje u vlasti, pokoravamo se samim zakonima, naročito onima koji štite potlačene, i onim nepisanim zakonima za koje se zna da ih je sramota prekršiti.

Uz to, mi obezbjeđujemo mnogo načina za uzdizanje duha. Igre i žrtvovanja proslavljamo tokom cijele godine, a otmjenost naših privatnih domova predstavlja svakodnevni izvor zadovoljstva koji pomaže da se otkloni svaka briga; pošto mnogi stanovnici grada donose proizvode iz svijeta u Atinu, Atinjani poznaju plodove drugih zemalja kao svoje sopstvene.

Tukidid, Istorija Peloponeskog rata (adaptirano)

 

Na osnovu teksta „Demokratija u Atini” odgovori na sljedeća pitanja.

 

Pitanje br. 1:

Zašto je Tukidid protjeran u izgnanstvo?

  1. Nije uspio da donese pobjedu Atinjanima kod Amfipolisa.
  2. Preuzeo je flotu kod Amfipolisa.
  3. Prikupljao je podatke o dvije zaraćene strane.
  4. Napustio je Atinjane da bi se borio sa Spartancima.
Komentar: Svrha ovog pitanja je pronalaženje informacije koja je eksplicitno navedena u tekstu.
Odgovor:  A – Nije uspio da donese pobjedu Atinjanima kod Amfipolisa.

 

Pitanje br. 2:

Pretpostavimo da je Periklov govor istorijski događaj. Koje godine je, najvjerovatnije, održan taj govor?

  1. 404. godine p.n.e.
  2. 430. godine p.n.e.
  3. 500. godine p.n.e.
  4. 5. godine p.n.e.
Komentar: Svrha ovog pitanja je pronalaženje informacije povezivanjem elemenata u nekom izlaganju.
Odgovor:  B – 430. godine p.n.e.

 

Pitanje br. 3:

Jedan cilj govora u dijelu B bila je počast vojnicima koji su poginuli u prvoj godini Peloponeskog rata.

Šta je bio DRUGI cilj ovog govora?

Komentar: Svrha ovog pitanja je integracija i interpretacija: pronalaženje argumenata u tekstu i njihovo povezivanje sa kontekstom.
Odgovor: Odgovori mogu da se odnose na jedan ili više motiva ovog govora, uključujući: uvjeravanje vojnika da se bore; utjeha porodicama mrtvih; poticanje osjećaja ponosa kod građana Atine; ili naglašavanje prednosti Atine u poređenju sa Spartom ili drugim gradovima.
Mogući odgovori:
-     Da narod bude ponosan na Atinu
-     Da promoviše demokratiju
-     Da objasni dobrobit Atinske demokratije
-     Da ojača pozitivno razmišljanje i pozitivan stav
-     Pa podstiče patriotizam
-     I slični.

 

Pitanje br. 4:

Ko je napisao govor u dijelu B? Pozovi se na tekst da objasniš svoj odgovor.

Komentar: Svrha ovog pitanja je prepoznavanje odnosa između dva teksta kroz povezivanje informacije koja ja data u oba teksta.
Odgovor:  U odgovoru se treba jasno identificirati Tukidida kao autora govora, kao i to da Tukidid pripisuje govor Periklu.

 

Pitanje br. 5:

Prema tekstu, po čemu se Tukidid razlikovao od drugih istoričara svog vremena?

  1. Pisao je o običnim ljudima, ne o herojima.
  2. Koristio je anegdote umjesto pukih činjenica.
  3. Objašnjavao je istorijske događaje pozivajući se na njihove natprirodne uzroke.
  4. Usmjerio se na to šta je ljude navelo da urade to što su uradili.
Komentar: Svrha ovog pitanja je pronalaženje informacije koja je eksplicitno navedena u tekstu.
Odgovor: D – Usmjerio se na to šta je ljude navelo da urade to što su uradili.

 

Pitanje br. 6:

Pročitaj ovaj dio teksta, pred kraj dijela B:

„Uz to, mi obezbjeđujemo mnogo načina za uzdizanje duha. Igre i žrtvovanja proslavljamo tokom cijele godine, a otmjenost naših privatnih domova predstavlja svakodnevni izvor zadovoljstva koji pomaže da se otkloni svaka briga.”

Koja od sljedećih rečenica najbolje rezimira ovaj dio teksta?

  1. Sistem vladavine u Atini dopušta svakome da stvara zakone.
  2. Zabava i ljepota su dio udobnog života koji možete da imate u Atini.
  3. Atinjani žive u prevelikom luksuzu i ne mogu ozbiljno da shvate život.
  4. Javni i privatni život se shvataju kao isto.
Komentar: Svrha ovog pitanja je pravilno tumačenje rečenice koja se odnosi na tekst sa izlaganjem.
Odgovor: B – Zabava i ljepota su dio udobnog života koji možete imati u Atini.

 

 

(PISA istraživanje 2018 u BiH počinje 02. aprila. Ovo je prvi put da naša zemlja učestvuje u jednom ovako važnom međunarodnom istraživanju. Magazin Školegijum i Agencija za predškolsko, osnovno, srednje obrazovanje u BiH, u suradnji sa stručnjacima za obrazovanje u BiH, objavljuju svaki dan primjere zadataka iz PISA testa s komentarima. To je prilika da se učenici, kao i njihovi nastavnici i roditelji, bliže upoznaju s vrstom zadataka i dobiju uvid u značajke koje će biti u fokusu testa.)

Najnovije

Nacrt zakona o studentskom standardu u Kantonu Sarajevo

Organizacioni nered

Irhad Suljić

Pripravnički staž za nastavnička zanimanja u Kantonu Sarajevo

Volontiranje i plaćanje mentora

Merima Ražanica

Osnovne škole u Republici Srpskoj

Što bliže SNSD-u to bliže donacijama

Saša Buljević

Reforma obrazovanja preko leđa čistačica

Čudesni svijet privatluka u brčanskim školama

Adnan Pečković

Škola planinarenja za učenike sedmih razreda osnovnih škola u KS

I može i ne mora, a utiče na ocjenu

Merima Ražanica