Obrazovna politika

PISA 2018 na licu mjesta

Da djeci koja dolaze bude bolje

Osman Zukić

18.05.2018

Kako se odvijao proces PISA 2018 testiranja u Mješovitoj mašinskoj školi u Tuzli

Mješovita mašinska škola u Tuzli jedna je od 236 škola u BiH koje učestvuju u Glavnom PISA istraživanju za 2018. godinu u BiH. Škola i njenih 46 đaka biće među prvima u BiH koji su ikada uradili ovo testiranje, čiji je cilj procjena znanja i vještina.

Učešćem u PISA testiranju prvi put dajemo podatke o našem obrazovanju nekome ko će od tih podataka sastaviti cjelokupnu sliku kvaliteta našeg obrazovanja. Prema tome ćemo se morati odrediti i od toga krenuti dalje, rekao je Emir Teskeredžić, direktor škole.

Dok me direktor provodio kroz školske hodnike do učionice gdje je počelo testiranje, saznao sam da je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH (APOSO BiH) u procesu pripreme testiranja kontaktirala školu, tražila podatke o učenicima i uposlenicima, te izabrala školskog saradnika koji će dalje koordinirati testiranje, učešće učenika i praćenje tog procesa sve do izrade rezultata.

Mi više nemamo šta izgubiti – ili ćemo tu sliku ignorisati ili zasukati rukave i početi raditi bolje i kvalitetnije. Moramo ući u utrku s drugima ili ćemo ostati u takvom zaostatku da će to biti nenadoknadivo. U toj utrci svi nas moraju podržati, od šire društvene zajednice do politike, nastavio je direktor svoju priču u hodu, dok je moj pogled prelazio preko oronulih zidova i plafona, stare stolarije, kompjutera na kojima se već odavno nije pokrenuo nijedan update, vrata koja su tek nekim čavlima prikovana pa se ne mogu više ni otvoriti, pokidanog linoleuma, prijeratnih panoa s rukom ispisanim uputama kako kovati i ravnati lim...

Mi više nemamo šta izgubiti – ili ćemo tu sliku ignorisati ili zasukati rukave i početi raditi bolje i kvalitetnije. Moramo ući u utrku s drugima ili ćemo ostati u takvom zaostatku da će to biti nenadoknadivo.

S druge strane, direktor mi je pokazao i ono što se u prolazu ne vidi: učionice s novim kompjuterima, savremene CNC-mašine, 3D printer koji je škola kupila učestvujući u nekom projektu, učionice s novom stolarijom i namještajem. Spomenuo mi je i kolegu koji se izvještio da piše projekte, pa su posljednjih godina i na tom planu imali uspjeha.

 

PISA 2018 i tržište rada

Kad smo najzad došli do učionice u kojoj počinje testiranje, našli smo djecu kako sjede ispred računara i nastavnike, koji imaju obavezu da prate njihov rad, kako hodaju između redova. Vode računa o tome da se proces odvija neometano, pa ne dozvoljavaju ni direktoru da prekida. Upućuju nas na stroga pravila testiranja i instrukcije kako da to provedu. Ne smijemo ni fotografisati, a ako hoćemo razgovarati s djecom – moramo sačekati ili pauzu ili kraj. Direktor je odgovorio na pitanja iz upitnika koja su mu namijenjena, a veli da se njime provjerava ima li u školi segregacije i diskriminacije, ugrožavaju li se nečija prava, te ima li nekih smetnji pri odvijanju nastavnog procesa.

Cilj je da se ispita šta je naučeno. Mene jako interesuju rezultati, iako se bojim da oni neće biti na nekom zadovoljavajućem nivou. Pogledao sam i neka pitanja i siguran sam da će mnoga od njih biti nejasna našim đacima. To je naprosto drugačiji oblik provjere znanja. Ispituje se funkcionalna pismenost, što kroz naše obrazovanje ne forsiramo mnogo. Mi još imamo nastavnice i nastavnike koji rade po metodama za koje mogu reći da nisu savremene, još rade po principu kreda-tabla, iako smo obezbijedili dosta informatičke opreme, kaže nam direktor Teskeredžić, utvrdivši da nisu optimistični ni drugi nastavnici koji su uključeni u proces testiranja.

Dobro je što se ovo testiranje događa i kod nas – nastavnici će vidjeti mane i nedostatke, a možda i neke dobre stvari. Tvrdim da od ovakvog vida testiranja ne trebamo i ne smijemo bježati i trebamo ga maksimalno forsirati.

PISA testiranjem provjerava se spremnost učenica i učenika da se uključe na svjetsko tržište rada i da u njemu budu konkurentni. Koliko su za to spremni djelimično će pokazati i rezultati koji će biti objavljeni krajem 2019. godine.

Dobro je što se ovo testiranje događa i kod nas – nastavnici će vidjeti mane i nedostatke, a možda i neke dobre stvari. Tvrdim da od ovakvog vida testiranja ne trebamo i ne smijemo bježati i trebamo ga maksimalno forsirati. Kasnije će menadžmenti i nastavnici u školama osmisliti rješenja kako da iskoriste dobijene rezultate, nastavio je naš sagovornik, govoreći da je ukupno 135 učenika iz njegove škole raspoređeno na praksama kod privrednih subjekata, a nekolicina njih svake godine dobije ateste za zavarivače koji se inače skupo plaćaju.

Nažalost, naša djeca često u tim preduzećima idu po bureke i jogurte. To je loša praksa. Čast onim preduzećima koja se posvete djeci i prepoznaju kvalitet u njima, pa zbog takvih naša djeca već s punoljetstvom dobiju posao. Ovo će testiranje pokazati koliko nismo u balansu s potrebama tržišta rada, dodaje Teskeredžić.

U ovoj mješovitoj školi, koju čine Mašinska tehnička i Mašinska stručna škola, ima 18 odjeljenja u kojima je raspoređeno 350 učenika. Mašinska tehnička škola obrazuje tri vrste stručnih zvanja: mašinski tehničar za kompjutersko projektovanje, mašinski tehničar/operator za CNC mašine i mašinski tehničar energetike. Mašinska stručna škola obrazuje zavarivače, automehaničare, dijagnostičare, instalatere centralnog grijanja, plinske vodoinstalatere, metalostrugare, bravare. Trend upisa u mašinsku školu porastao je u posljednje vrijeme, pa je ove godine školu upisalo 125 učenika, što je mnogo više u odnosu na prethodnu, kada je upisano 90 učenika.

Po završetku testiranja neki učenici kažu da su im pitanja bila logična, ali da se mnogo razlikuju od onih koje imaju u redovnoj nastavi. Kao i poslije svakog testa, misle kako su nešto uradili dobro, a nešto loše.

Na neka pitanja nisam imao odgovor jer su teška. Neka su logična i brzo sam odgovorio, priča nam jedan od učesnika u testiranju.

Rekli su nam i da će se od naših rezultata početi praviti bolje obrazovanje za djecu koja dolaze poslije nas.

Njegova drugarica kaže da joj je drago što učestvuje u ovom istraživanju i što će na osnovu njenog učešća neko moći procijeniti kakvo nam je obrazovanje.

Kad su nam pričali o ovom testu, rekli su da ćemo biti prvi u BiH koji će učestvovati u njemu. To je za mene veliko. Rekli su nam i da će se od naših rezultata početi praviti bolje obrazovanje za djecu koja dolaze poslije nas. Neobično mi je ovo testiranje na kompjuterima. Nismo s tim imali iskustva – kaže ona.

Učenici uglavnom nisu bili raspoloženi da mnogo govore o testiranju. Između sebe pričaju šta su i koliko uradili, komentiraju neke zadatke i odgovore. Ne vjeruju da rezultati nisu za ocjenu. Sveukupno su ostavili dojam da im je učešće u ovom procesu bilo više interesantno iskustvo, nego zbunjujuće. Neke njihove reakcije daju naslutiti da im ovaj vid testiranja i nije toliko neobičan, a jedan je učenik dobacio kako bi bilo dobro da sve testove rade na kompjuterima. Neobično im je što su prilikom ulaska u učionicu, gdje se odvija testiranje, morali kod dežurnog nastavnika ostaviti svoje mobilne telefone. Mogli su se koristiti olovkom i bilježnicom, dok su ispred učionica sjedili dežurni učenici koji su vodili računa da niko ne pravi buku i ne ometa rad.

 

Da djeci koja dolaze bude bolje

Profesorica elektrotehnike i informatike Amira Aščerić glavna je školska saradnica pri PISA istraživanju. Pratila je izradu testa u jednoj od učionica, a kad je dobila priliku ispričala nam je kako su djeca reagovala na informaciju da će učestvovati u istraživanju, te kako se odvijao cijeli proces.

Učenici  imaju tremu, malo su ukočeni, zbunjeni i prestrašeni. Koliko su god bili vragolasti na hodniku, jutros su se uplašili kao da su na nekom takmičenju.

Moj zadatak bio je da pripremim PISA testiranje u školi tako što ću razgovarati  s osobljem. I neki drugi nastavnici i nastavnice pristale su da sarađuju. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje mene je odredila za koordinatoricu, a u procesu su bili i direktor i pedagogica. Trebali smo pripremiti kabinete, upoznati učenike s protokolom testiranja. Sve to nije bio težak posao. No, pošto je prvi put, bilo je dosta stresno.

Testiranje se odvija u dvije sesije po 60 minuta. Između sesija predviđene su kratke pauze, a na kraju učenici imaju još 35 minuta za završni upitnik.

Očekujem da će analiza ovih rezultata pomoći djeci koja dolaze da im bude bolje. Učenici  imaju tremu, malo su ukočeni, zbunjeni i prestrašeni. Koliko su god bili vragolasti na hodniku, jutros su se uplašili kao da su na nekom takmičenju. Sugerišem im da rade polako i da ne budu brzopleti, rekla nam je nastavnica Aščerić, potvrdivši da očekuje kakve-takve smjernice kako da se analiza rezultata PISA testiranja iskoristi u našem obrazovanju.

Nadam da ćemo dobiti instrukcije kako da rezultate iskoristimo nabolje. Voljela bih da Agencija školama posebno pošalje neko mišljenje pa da razmislimo o tome kako bismo pokrenuli stvari, kaže nastavnica.

Prava slika stanja dobija se iz škola kao što je ova, ne iz nekih koje su na dobrom glasu, a nama treba realna slika stanja. Nećemo ništa postići ako se ne suočimo s problemima i ne počnemo ih rješavati.

Pedagogica Ivana Marić pričala nam je o svojoj ulozi u procesu PISA testiranja. Rekla je kako ne očekuje dobre rezultate, ali se nada da će država biti spremna da ih iskoristi, kakvi god bili.

Moj posao bio je da upoznam razrednike i roditelje sa studijom. Rekla sam učenicima da se ne trebaju pripremati, nego da pokažu šta su naučili i kako to koriste u situacijama koje su realne i svakodnevne. Dobićemo povratnu informaciju o tome kakvo nam je obrazovanje. Prava slika stanja dobija se iz škola kao što je ova, ne iz nekih koje su na dobrom glasu, a nama treba realna slika stanja. Nećemo ništa postići ako se ne suočimo s problemima i ne počnemo ih rješavati. Valjda će država nakon ovoga izvući pouke i u budućnosti biti stalna učesnica ove studije, rekla nam je pedagogica, dodavši da su u školi svi prihvatili instrukcije u vezi s PISA testiranjem.

Svi smo ovo prihvatili sto posto. Moje kolegice i kolege aktivno pomažu u ovom procesu. Rijetko šta smo shvatili ovako ozbiljno. Očekujem da se učenici ne pogube u tekstu jer čitaju s malo pažnje. Možda će ih ovo natjerati da razmisle o svojoj pismenosti, kazala je pedagogica.

Odlazeći iz škole mislio sam kako negdje u Singapuru ili Sidneju na isti dan djeca odgovaraju na ista pitanja u nekim ultramodernim učionicama, koristeći najsavremeniju računarsku opremu. Veterani su PISA testiranja, a njima ono dođe kao platforma za ravnanje računa s propustima koji su se desili u nekim pređašnjim ciklusima. Mislio sam i o državi u kojoj živimo, koja bi najzad trebala iskoristiti trenutak, pa nekim novim generacijama omogućiti obrazovanje u kojem propuh neće biti jedini vjetar koji duva.

Najnovije

Očima roditelja

Kratki mandat za jednog ministra obrazovanja, cijela vječnost za pokusne kuniće njegove reforme

Roditeljka

Visoko školstvo u Brčko distriktu između razvoja i političkih interesa

Do kraja godine biće osnovan brčanski univerzitet

Adnan Pečković

Privatno istraživanje

Poštenje se u pravu ne isplati

Ines Haskić

Za prst na čelu pred izbore

Matematika i računica

Nenad Veličković

Povodom otkrivanja spomen-obilježja u Istočnom Sarajevu

Zloupotreba poginule djece u predizborne svrhe

Saša Buljević