Medijska kultura

Pisanje strane štampe o obrazovanju

Šestosedmični program čitanja za đake s traumama

Merima Dervišić

28.06.2018

Cijene studiranja i života najbolje u Poljskoj, potom u Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji, Turskoj, Grčkoj, Portugalu, Njemačkoj, Litvaniji i Latviji

Ilustracija: Lightspring/Shutterstock.com

Selfi s diplomom – loša ideja

The Guardian

Studenti/ce koji/e nakon diplomiranja objave fotografije s diplomom u ruci mogu znatno olakšati krivotvorenje diploma visokog obrazovanja, upozoravaju iz Hedda, agencije za provjeru podataka visokog obrazovanja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tvrde da je praksa objavljivanja selfija nakon diplomiranja jako loša ideja.

Logo, grb, potpisi, pečati, hologrami i fraze koje nalazimo na diplomama na taj način izložene su lakšem falsificiranju, dodaju iz ove agencije.

Istraživanje koje je agencija provela navodi da 69 posto studenata koji će ove godine diplomirati planira dokumentirati svoj uspjeh tako što će na Facebooku ili Instagramu objaviti fotografiju s diplomom, dok 24 posto planira objaviti video. Procenat studentica s ovim namjerama iznosi otprilike 78 posto, dok je procenat studenata nešto manji – 60 posto. Ono što iznenađuje jeste da čak 74 posto britanskih studenata nije svjesno kako fotografije njihove diplome mogu biti iskorištene u svrhu falsifikacije.

Ne biste objavili fotografiju svog pasoša ili vozačke dozvole. Na isti način ne biste trebali objavljivati fotografije univerzitetske diplome jer se njihova falsifikacija tiče svih nas. Nakon što ste uložili toliko vremena i novca u diplomiranje, ne biste trebali riskirati uspjeh na tržištu rada i olakšati posao nekome ko je diplomu stekao na ovakav način, kazala je Jayne Rowley, direktorica organizacije Graduate Prospects koja je na čelu organizacije Hedd.

The Guardian: Graduation selfies could lead to degree fraud, say experts

 

Izrael i Mijanmar međusobno će ispravljati udžbenike historije

Time

Ove dvije države početkom juna potpisale su dogovor o obrazovanju, prema kojem su obje u stanju verificirati kako se u udžbenicima uči o historiji druge države.

Podsjetimo, i Izrael i Mijanmar na udaru su međunarodnih vlasti – Mijanmar zbog progona pripadnika/ca grupe Rohinja, a Izrael zbog nedavnih incidenata upotrebe otvorene vatre protiv palestinskog stanovništva na protestima duž granice s Gazom.

Ujedinjene nacije Mijanmar optužuju za etničko čišćenje, dok je od 30. marta ove godine izraelska vojska ubila preko 110 Palestinaca i Palestinki.

Dogovor dozvoljava objema zemljama da uzajamno verificiraju udžbenike, posebice dijelove koji se odnose na historiju druge države, i, gdje je potrebno, predlože korekcije.

Time: Israel and Myanmar Sign a Deal Allowing Them to Edit Each Other's History Textbooks

 

Mladi izloženi neželjenom online seksualnom sadržaju

Time

Početkom juna američki Žurnal za adolescentsko zdravlje objavio je rezultate studije prema kojima je jedna od pet mladih osoba izložena neželjenom seksualnom sadržaju na internetu, dok jedna od devet osoba prima neželjene zahtjeve za seksualni sadržaj, što od vršnjaka i vršnjakinja, što od odraslih osoba.

Studija je uključivala bilo kakvu izloženost seksualnom sadržaju, od fotografija ili videosadržaja koji se pojavljuju na principu reklama, spam e-mailova i linkova za internet-stranice koje primaju mladi.

Iako internet može biti nevjerovatno koristan kao izvor informacija ili zabave, moramo biti svjesne rizika korištenja interneta. To što ćemo informirati mlade ljude ključno je u borbi za njihovu sigurnost, kazala je Sheri Madigan, jedna od autorica studije, inače psihologinja.

Prema našim podacima, tek 40 posto roditelja redovno razgovara s djecom o internet sigurnosti. Isto tako, uvidjeli smo da je nadzor roditelja pri korištenju interneta još uvijek jako ograničen, dodala je.

Dobra vijest jeste da, iako je studija u obzir uzela tek podatke između 2005. i 2016. godine, izloženost ovakvim sadržajima na internetu u padu je za oko jedan posto svake godine.

Time: Here's How Many Young People Are Seeing Unwanted Sexual Content Online

 

Gdje je najbolje studirati?

Euronews

Početkom ove godine portal study.eu, jedna od najvećih platformi koja prikuplja podatke o univerzitetima i programima studiranja širom Evrope, objavio je ranking za najbolje univerzitete u Evropi, i to u nekoliko kategorija.

Kvalitet obrazovanja formirao je 45 posto ocjene, troškovi studiranja i života 30 posto, a prilike za zapošljavanje i uspješnu karijeru činile su 25 posto ukupnog rezultata.

Prva na listi deset najpoželjnijih država za međunarodne student(ic)e je Njemačka, čiji procenat iznosi 80,7 posto. Slijede Velika Britanija (75,8), Francuska (68,6), Holandija (67,9) i Rusija (62,6). Tu su još i Švicarska, Švedska, Belgija, Italija i Poljska.

Kada su u pitanju obrazovni kriteriji, 40 posto ocjene činio je ranking univerziteta, 40 posto indikatori kvalitete podučavanja, a 20 posto broj bačelor i master programa na engleskom jeziku. Na vrhu liste u ovom segmentu našla se Velika Britanija (86,7 posto), a slijede je Njemačka, Holandija, Francuska, Rusija, Švicarska, Irska, Švedska, Italija i Španija.

Na prvom mjestu, kada je u pitanju cijena studiranja i života, našla se Poljska, gdje je prosječna godišnja cijena studiranja oko sedam hiljada eura. Slijede Srbija, Mađarska, Rumunija, Turska, Grčka, Portugal, Njemačka, Litvanija i Latvija.

Kvalitet života, zastupljenost na tržištu rada i sigurnost na prvo mjesto stavljaju Veliku Britaniju (88,0 posto), zatim Irsku, Island, Norvešku, Holandiju, Švedsku, Dansku, Njemačku i Austriju.

Euronews: Which is the best EU country to study in?

 

Biblioterapija i mentalno zdravlje

Mindshift

Anksioznost, depresija i posttraumatski stresni poremećaj mogu bitno utjecati na koncentraciju, formiranja prijateljstava i generalno uspjeh u školovanju.

Mindshift donosi zanimljivu priču o Aniti Celluci, bibliotekarki srednje škole Westborough u Massachusettsu, koja je sa savjetnicom Ceil Partaleno osmislila šestosedmični program čitanja namijenjen đacima koji su prošli traumatično iskustvo.

Njihova je ideja, naime, bila uz pomoć priča i književnosti pomoći djeci da razumiju i procesuiraju svoje emocije (ova vrsta pomoći naziva se biblioterapijom).

Prepoznavanje vlastitih razmišljanja i emocija u književnom djelu može ljudima biti od velike koristi ukoliko se bore s osjećajem usamljenosti, kaže Liz Brewster, istraživačica i predavačica na Medicinskom fakultetu Lancaster u Engleskoj.

Sesije počinju s aktivnošću poput joge ili mindfulness vježbe disanja. Nakon toga radi se na kognitivnim vježbama, kao što su testiranje stvarnosti ili promjena perspektive, koje pomažu kod pretjerane brige. Također se prakticiraju aktivnosti zasnovane na dijalektičko bihejvioralnoj terapiji kako bi se procesuirale intenzivne emocije.

Celluci navodi da su reakcije đaka jako pozitivne, te kako većina njih nakon završetka programa razvije afinitet prema čitanju i često dolazi u biblioteku.

Za one koji bi željeli uvesti sličan projekt u svoje škole, ona daje nekoliko savjeta. Potrebno je kreirati sadržaje koji su vidljivi u školi i koji promoviraju svjesnost, kulturalnu različitost i važnost uključivanja đaka u ove aktivnosti. Treba organizirati događaje na nivou škole koji promoviraju pismenost kroz različitost, ali i odbacivanje stigme povezane s mentalnim zdravljem. Bitno je đake uključiti u ove aktivnosti i dati im priliku da iznesu svoje mišljenje. Ona predlaže projekte savjetovanja zamišljene na principu takmičenja u pisanju poezije, proze ili bilo koje vrste umjetnosti. Sa savjetničkim osobljem u školi predlaže formiranje biblioterapijskih kurseva, ali i konstantnu edukaciju o mentalnom zdravlju, bilo da se radi o državnim zdravstvenim kampanjama ili onim iz nevladinog sektora. Na oficijelnoj stranici škole objavila je i listu književnih djela koje koristi na ovim sesijama.

Mindshift: 

How Bibliotherapy Can Help Students Open Up About Their Mental Health

 

Seksualno uznemiravanje – iz nastavničke perspektive

The Guardian

Prema podacima jednog od vodećih sindikata obrazovanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, bar jedna od deset osoba u nastavničkoj profesiji bila je žrtvom seksualnog uznemiravanja od  strane đaka. Podaci drugog sindikata navode kako je bar jedna od pet osoba u ovoj profesiji žrtvom seksualnog uznemiravanja, da li od strane đaka, koleg(ic)a ili direktor(ic)a.

Kada je u pitanju đačko uznemiravanje, nastavnici/e prijavljuju verbalno uznemiravanje, insinuacije, dodirivanje ili fotografisanje.

Članovi i članice našeg sindikata s većinom đaka imaju pozitivan i profesionalan odnos, te su maksimalno posvećeni/e pružanju podrške đacima, kaže Kate Leonard, članica GMB sindikata. Međutim, moramo prijaviti slučajeve koji ukazuju na to kako je korištenje neprikladnog jezika u učionici – među đacima, ali i prema nastavničkom osoblju, postalo sve učestalije, i to ne možemo dopustiti. Niko ne bi trebao tolerirati seksualno uznemiravanje na poslu, pa ni naši/e nastavnici/e.

Iz ovog sindikata navode kako je veliki broj slučajeva uznemiravanja olakšan upotrebom tehnologije, posebice mobilnih telefona koji se često koriste kako bi se nastavnice fotografisale u neprikladnim situacijama.

Ne treba nas čuditi kada nastavnice kažu kako su pod stresom, uplašene ili kako ovakvi slučajevi ostavljaju negativne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Škole moraju usvojiti prikladne propise, smjernice i principe kada se dese ovakvi incidenti, kazala je Kate Leonard.

Prva mjera koja se recimo u Škotskoj predlaže jeste slijediti primjer Francuske i zabraniti upotrebu mobitela u školama.

The Guardian: Tenth of school staff suffer in ‘epidemic of abuse’ by pupils

Najnovije

Strani mediji o obrazovanju

Djeca iz imućnijih porodica imaju lakši pristup internetu

Merima Dervišić

Strani mediji o obrazovanju

Vlada mora učiniti mnogo više kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti

Merima Dervišić

Pisanje stranih medija o obrazovanju

CEU tvrdi da mađarska vlada kažnjava programe studiranja za izbjeglice

Merima Dervišić

Izvještavanje stranih medija o obrazovanju

Čemu nas uči videoigrica Fortnite

Merima Dervišić

Izvještavanje stranih medija o obrazovanju

Korisno je đake pozdraviti na ulazu u učionicu

Merima Dervišić