Medijska kultura

Pregled pisanja svjetske štampe o obrazovanju

U SAD-u roboti ocjenjuju ispite

Merima Dervišić

10.07.2018

Povišene školarine i studentski dugovi, kao i strah od neuspjeha, često su razlogom korištenja 'pametnih droga'

Foto: wavebreakmedia/Shutterstock.com

Koje se droge konzumiraju na fakultetu i zašto

The Conversation

Anketa o krivičnim prekršajima u Engleskoj i Velsu je 2017. godine pokazala kako je jedna od pet osoba u dobi od 16 do 24 godine, tokom prethodne godine, konzumirala drogu. Prema podacima državnog studentskog sindikata – broj je bio dvoje od petero kada su studenti na univerzitetu odgovarali na isto pitanje.

Na fakultetu se uglavnom konzumiraju kanabis, kokain i ekstazi, ali se u posljednje vrijeme bilježi ogroman porast zloupotrebe lijekova koji se propisuju na recept. Zbog toga je univerzitet u Buckinghamu objavio kako će postati prvim univerzitetom u Ujedinjenom Kraljevstvu koji će od studenata i studentica tražiti da potpišu ugovor kako neće konzumirati drogu unutar univerziteta. Ukoliko utvrdimo da postoje studenti koji uporno krše ovo pravilo, zamolit ćemo ih da napuste naš univerzitet, kazao je potpredsjednik Sir Anthony Sheldon.

Zašto je ovakav pristup razumljiv, ali u isto vrijeme i pogrešan?

Problem je što studentice drogu ne konzumiraju tek na izlascima ili iz hedonističkih razloga, nego pribjegavaju samomedikaciji kako bi imale više uspjeha u obrazovanju.

Povišene školarine i studentski dugovi, kao i strah od neuspjeha (prema istraživanju YouGova 77 posto studenata i studentica navodi kako imaju ovaj strah) često su razlogom korištenja pametnih droga kao što su Modafinil, Ritalin ili Adderall koje se izdaju na recept, a koriste se za poboljšanje koncentracije, posebno u periodu ispita.

Druga strana medalje je samomedikacija zbog stresa, anksioznosti i depresije, i u tom segmentu zabilježen je porast konzumiranja benzodiazepina kao što je Xanax koji se najčešće kupuje ilegalno preko interneta. Čak jedna trećina studenata koji konzumiraju drogu kažu da je njihov cilj izaći na kraj sa stresom ili nekom drugom mentalnom poteškoćom.

Autori članka, troje predavača s univerziteta Manchester Metropolitan, predlažu da se, umjesto zabrana i osuđivanja, na univerzitetima radi na smanjenju stigmatiziranja problema mentalnog zdravlja i na ohrabrivanju traženja pomoći od zdravstvenih organizacija. Oni ukazuju kako je studiranje često period u kojem smo ranjivi, kako finansijski tako i emocionalno, i kako univerzitet treba da nas zaštiti, a ne kažnjava.

The Conversation: What drugs are students taking and why are they taking them?

 

 

Kad robot ocjenjuje esej

Mindshift

Nekoliko američkih država, među kojima su Utah i Ohio, koriste automatizirani sistem ocjenjivanja eseja na standardiziranim testovima. U državi Utah na početku ovog programa svaki esej koji je ocjenjivala mašina u isto vrijeme je pregledao profesor, ali kako se sistem pokazao ispravnim – danas je taj posao povjeren samo mašinama, odnosno robotima-ocjenjivačima. Logika je jednostavna: država štedi na novcu, a nastavnici štede vrijeme.

Peter Foltz, istraživač na univerzitetu u Coloradu, staje u odbranu korištenja robota.

Uvijek će biti ljudi koji neće vjerovati u ovakav sistem ocjenjivanja, ali potrebno je naglasiti da smo svjedoci ogromnog uspjeha koji se postigao na polju softvera za razumijevanje sadržaja – kaže Foltz. On objašnjava kako kompjuteri uče šta je dobar esej na osnovu ocjena koje daju nastavnici, te kako danas postoji između 50 i 100 karakteristika koje kompjuter može uzeti u obzir kada ocjenjuje esej. Neke od njih su povezanost s temom, koherentnost, slijed argumenata i kompleksnost izbora riječi i rečeničnih struktura.

Kako bi pokazao neslaganje s ovakvim potezom i besmislenost automatiziranog ocjenjivanja, istraživač na MIT univerzitetu Les Perelman dizajnirao je platformu za pisanje eseja koji nemaju nikakvog smisla, ali koji prema robotu-ocjenjivaču dobijaju najbolje ocjene. Kompjuteri mogu brojati, ali ne i razumjeti značenje, tvrdi on. Možete napisati da je rat 1812. počeo 1945. godine i to vam uopće neće oduzeti poene, štaviše, robot će vas možda i nagraditi dodatnim poenima jer ste naveli više detalja.

Đaci su već na najrazličitije načine pokušali nadmudriti robota. Jedan je đak cijelu stranicu ispisao slovom b i dobio sasvim dobru ocjenu. Neki su napisali pristojan paragraf koji su nakon toga prepisali četiri puta, a neki su kopirali originalni tekst kao odgovor.

Međutim, pitanje koje nastavnici u ovim državama sami sebi postavljaju jeste da li podučavati kako napisati smislen esej ili jednostavno kako primijeniti formulu koju će robot prepoznati kao validnu.

Mindshift: More States Opting To 'Robo-Grade' Student Essays By Computer

Najnovije

Strani mediji o obrazovanju

Šah kao kazna za maloljetne delikvente

Merima Dervišić

Pisanje strane štampe o obrazovanju

U Amsterdamu oko 8.000 djece nema dovoljno nastavnika i nastavnica

Merima Dervišić

Pisanje strane štampe o obrazovanju

Uticaj carskog reza na uspjeh u školi

Merima Dervišić

Pisanje strane štampe o obrazovanju

Izgubljena generacija bez šanse za obrazovanje

Merima Dervišić

Pregled pisanja strane štampe o obrazovanju

Zelenilom u školskim dvorištima protiv terorizma

Merima Dervišić