Nastavnička pitanja

Programiranje praznika

Školski kalendar nema logike

Nastavnica na raspustu

28.07.2018

Četiri godišnja doba i tri raspusta... Kako ih raspodijeliti?

Foto: PeJo/Shutterstock.com

Školski kalendar nema logike, a nije je imao ni prošle godine kada je uveden proljetni raspust i kada su neki praznici loše programirani, tvrde nastavnici.

Proljetni raspust je potreban, ali je u tom slučaju nepotrebno da zimski raspust traje četiri sedmice. Zbog toga nastava ili školska godina traje do 22. juna, pa posljednje dvije sedmice bude zaista teško voditi nastavu jer su djeca umorna i prevruće je u školama koje su namjerno građene na osunčanim mjestima, a nemaju klime, pojašnjava jedna nastavnica. Napominje kako je zimski raspust programiran na četiri sedmice da bi bile napravljene uštede na grijanju, ali da je sada većina škola priključena na gradsko grijanje koje radi i tokom raspusta.

Zimski raspust treba skratiti na tri sedmice, ali je to nemoguće dok ne bude izmijenjen zakon u dijelu koji definiše da on traje četiri sedmice. Neki dan je na jednom portalu vođena velika rasprava nastavnika i bilo je 50 lajkova za ideju da zimski raspust završava 21. januara, kaže nastavnica i naglašava da ni nastavnicima ne odgovaraju četiri sedmice jer učenici odu na raspust, a oni svaki dan dolaze na posao.

Prve dvije sedmice zaista ima dosta posla oko administracije i papirologije, završimo sve izvještaje i podijelimo knjižice, ali već treće i četvrte sedmice počinje dangubljenje i guranje po školi: ljudi se svađaju, razvija se loša atmosfera, ne rade kafe-kuhinje i nemate gdje ni kafu popiti... Raspust treba skratiti na tri sedmice i nastavnicima treću sedmicu dati slobodno, s tim da tokom tih dana moraju otići na jednu edukaciju. To bi bilo veoma korisno i svrsishodno. Mi i sada idemo na edukaciju tokom zimskog raspusta, ali se moramo javiti u školu, pa otići na edukaciju, pa se vratiti u školu, što nekada može biti izuzetno zahtjevno, a nepotrebno, kaže nastavnica, no ne krije zabrinutost što proljetni raspust dodatno cjepka školsku godinu i otežava održavanje discipline i radnih navika školaraca.

 

Slika 1
Školski kalendar za školsku 2018/2019. godinu

 

Stari ljudi su govorili da dijete treba uobročiti s hranom, ali i s obavezama – djeca vole red, ustaljene obaveze i pravila. Stoga treba razmisliti o tom proljetnom raspustu... jer počnemo da radimo poslije zimskog raspusta i taman djeca uhvate red nakon pauze – mi ih šaljemo na proljetni raspust. Ako nakon toga još odu na ekskurziju – ništa od discipline i fokusiranosti na nastavu, izgubljeno je praktično cijelo polugodište jer je djecu teško vratiti u radni kolosijek, upozorava nastavnica.

Uz raspuste, tokom godine ima i nekoliko praznika koji su loše programirani zbog nelogičnih spajanja, usljed čega škole ne rade dva dana, pa rade u petak i onda idu na vikend. Logično rješenje bilo bi da spojimo i taj petak i da se ne radi pet dana, pa da to kasnije nadoknadimo. U školskom kalendaru svakako piše da se nastava završava kada budemo imali isti broj petaka, utoraka, ponedjeljaka... Dakle, nebitno je hoćemo li neki petak raditi u petak, smatra nastavnica i upozorava da školski kalendar treba napraviti neko ko to zna uraditi tako da bude logičan.

Podsjećanja radi, i prošle školske godine u kalendaru je bilo nekoliko loše programiranih praznika, što je zbunjivalo i nastavnike i učenike.

Najnovije

Nastavnici i znanje

Kairo i kairo nije isto

Dino Šiljak

Obrazovanje u Unsko-sanskom kantonu iz ugla sindikata

Nastavnicama i nastavnicima je najteže

Dino Šiljak

Inovacije u nastavi

Monetarna politika Zubotehničke škole

Amer Tikveša

Intervju: Biti nastavnik u Norveškoj

Malo bazirani na činjenice, ali moraju kritički razmišljati

Saša Buljević

Recenzija

Genocid u nastavi – opasnosti po pedagoške i obrazovne ciljeve

Saša Buljević