Odgojni aspekti

Skvot Blitz u Oslu

Podjele poslova na muške i ženske nemaju smisla

Saša Buljević

03.09.2018

Dok dječaci imaju otpor prema učenju ženskih vještina, djevojčice spremno uzimaju alat i brzo uče.

Foto: Sean Hayford O'Leary (Flickr: Blitzhuset) [CC BY 2.0], via Wikimedia Commons

Zanimljivi ljudi, unikatno uređeni prostori i jeftina hrana i piće razlog su da skvotovi postanu neizostavni dio mojih putovanja. Izuzetak nije bio ni Oslo, iako sam se u početku pitao je li uopšte moguće da u tako razvijenoj zemlji postoji skvot. Nasreću, postoji više njih, i vremenom je Blitz postao moja adresa prilikom odlazaka u Oslo.

Prvo što primijetite kada se približavate ovoj zgradi je ogromna šaka koja razbija svastiku. Na ulazu je natpis koji upozorava sve goste da to mjesto ne toleriše nacizam, homofobiju, transfobiju i seksizam. Ovaj skvot je inače poznat po ne tako mirnim protestima koji su spriječili izbacivanje skvotera iz zgrade i obezbijedili mu legalan status nagodbom s vlastima.

U kafiću u okviru skvota upoznao sam Timou koja je zadužena za organizaciju života i rada unutar ove zajednice. Ona je iz Osla i glavna okupacija joj je vođenje finansija. Pojašnjava mi da je većina hrane koju imaju odbačena iz supermarketa, lako ju je naći pored kontejnera, zapakovanu i potpuno sigurnu za upotrebu. Na taj način se hrane besplatno.

U ovoj zajednici ne postoji samo jedna osoba koja upravlja ili je domaćin, već su korisnici podijeljeni u radne grupe koje imaju različite zadatke i održavaju redovne sastanke kako bi odgovorili na njih.

Blitz se razlikuje od većine drugih skvotova zbog toga što u njemu niko ne živi. Okupirana zgrada iskorištena je za urede različitih radnih grupa. Kafić vode volonteri koji se prijavljuju da rade određene smjene. Blitz je karakterističan i po tome što se tamo ne služi alkohol. Pored kafića, dio prostora koristi se za koncerte, a koncertna sala služi za probe različitih umjetničkih grupa, kao i za edukativne radionice.

Timou vodi neformalne obrazovne grupe u koje su uključeni mladi što dolaze u taj skvot. Ona ističe da, iako je norveško društvo uradilo mnogo na pitanju ravnopravnosti žena, patrijarhalne predrasude su još uvijek ukorijenjene u društvu. Stoga pokušava da ohrabri dječake i djevojčice da izađu iz rodnih uloga i nauče vještine koje tradicionalno nisu povezane s njihovim spolom. Ideju za radionice dobila je iz ličnog odgoja jer, kako kaže, nju su i otac i majka učili različitim vještinama. Tako je imala priliku da, pored pletenja koje se tradicionalno povezuje sa ženama, nauči kako da popravlja razne predmete, rezbari i obrađuje drvo i slično. Odlučila je da to znanje prenese na mlade, ali na način da dječake uči vještinama koje su tradicionalno povezane sa ženama, kao što je pletenje, dok djevojčice uči kako da održavaju kućanske aparate i popravljaju kvarove u kući. Prema njenom mišljenju, to je jedan od načina da se razbiju predrasude o rodnim ulogama.

Dječaci imaju otpor prema učenju tradicionalno ženskih vještina, dok djevojčice spremno uzimaju alate i s interesovanjem slušaju instrukcije, te brzo postaju spremne da same vrše jednostavne popravke, priča Timou.

Tokom radionica ona pokušava razbiti rodne stereotipe razgovarajući s mladima o predrasudama koje se odnose na određeni spol. Smatra da je učenje tradicionalno muških vještina izuzetno iskustvo za djevojčice i da jasno pokazuje kako podjele poslova na muške i ženske nemaju smisla.

Ovo iskustvo ima potencijal da otvori perspektive mladih i sruši barijere koje društvo postavlja dječacima i djevojčicama na osnovu njihovog spola, kaže Timou.

Riječ skvot u Bosni i Hercegovini najčešće se povezuje s prostorima koje ilegalno nastanjuju beskućnici, ovisnici o drogama i drugi otpadnici društva. Međutim, većina ljudi ovdje za ovu riječ nema nikakvu asocijaciju – za njih je ova pojava potpuna nepoznanica. Iako pojedini skvotovi u svijetu zaista predstavljaju sakupljališta ovisnika o teškim drogama, oni su većinom mjesta okupljanja umjetnika, aktivista i svih onih koji se ne uklapaju u društvo kreirano na principima kapitalizma. Skvot, odnosno ilegalna okupacija prostora, jeste posljedica kapitalizma i nemogućnosti velikog broja stanovnika, u zemljama kao što su Holandija i Njemačka, da otplaćuju hipoteke na kuće i stanove. Posljedica je iseljenje i konfiskacija kuća i stanova koji ostaju nekorišteni, dok su u isto vrijeme njihovi bivši vlasnici na ulicama. Ova situacija je spontano stvorila pokret ilegalne okupacije nekorištenih prostora, kojem su se priključili mladi, najčešće studenti koji nisu mogli da priušte iznamljivanje stanova zbog visokih cijena. Skvotovi postaju male zajednice unutar društva i često oaze kreativnosti, gdje se njeguje umjetnost u raznim formama. U političkom smislu – skvotovi su tradicionalno lijevo orijentisani, izrazito antifašistički pokreti vođeni principima anarhizma, komunizma i socijalizma.

Naš razgovor prekida miris peciva koje lokalna pekara donira skvotu svakog petka nakon zatvaranja. Timou odlazi, a ja s interesovanjem prilazim gomili različitog peciva u kojoj ima i onog koje vidim prvi put u životu.

Najnovije

Roditelji za Školegijum

AntiOna

Neda Monti

Jedna priča iz Posušja

Djeca nisu boce

Zoran Ćatić

Intervju: Nikica Simić

Odgoj prije obrazovanja

Nenad Veličković

Kad Ministarstvo odlučuje

Pozorište protjerano iz škola u RS-u

Sandra Josović

Us and Them

Posljednja izbjeglica

Osman Zukić