Odgojni aspekti

Kulturne institucije u obrazovnom procesu

Djecu zanima, ali ko ih pita

Adnan Pečković

16.11.2018

Pitanja koja djeca postavljaju pri posjeti Muzeju su fascinantna. Interesuje ih sve, priča Žigić.

Fotografije: Adnan Pečković / Školegijum

Škole u Brčko distriktu ne organizuju posjete lokalnim muzejima i galerijama, a na tome ne radi ni Odjel za obrazovanje Vlade Brčko distrikta.

Posjete uglavnom organizuju nastavnici koji osjete potrebu da odvedu učenike u Galeriju, i sve je to stihijski organizovano. Ustanove koje najčešće dovode djecu su Četvrta osnovna škola, Gimnazija, Poliglota institut i Obdanište Bambi, priča Sonja Đurović, kustosica Galerije Brčko distrikta.

Osim kulturnih institucija sa nacionalnim/etničkim/religijskim predznakom, kao što su Preporod, Prosvjeta i Napredak, u Brčko distriktu postoje institucije kulture poput Galerije Brčko distrikta, Muzeja Brčko distrikta i Fondacije/Legata Ekmečić. Iako sve ove institucije imaju svoj obrazovno-odgojni potencijal, Odjel za obrazovanje Vlade Brčko distrikta ne koristi taj potencijal na način da organizuje više školskih posjeta. S druge strane, Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta definiše da škole same organizuju vannastavne aktivnosti. Ipak, posjete ovim institucijama su organizovane stihijski i bez konkretnog plana.

Galerija Brčko distrikta, Muzej Brčko distrikta i Fondacija/Legat Ekmečić nude priliku posjetiocima da se upoznaju s raznim vidovima umjetnosti, samim umjetnicima, te s istorijom Brčkog i okoline, pritom promovišući univerzalne ljudske vrijednosti. Tako će posjetioci, naprimjer Legata Ekmečić, osim umjetničkih djela porodice Ekmečić (iz slikarstva i vajarstva), zateći i biblioteku koja obiluje filozofskom, istorijskom i umjetničkom literaturom. Između ostalog, tu je i literatura o NOB-u, koje u kulturnim institucijama s etno-religijskim predznakom nema. U Galeriji Brčko distrikta posjetioci mogu prisustvovati izložbama eminentnih umjetnika iz Bosne i Hercegovine, regiona, ali i inostranstva. Tako je u toku 2018. godine Galerija Brčko distrikta organizovala trinaest izložbi i četiri radionice s djecom.

 

Slika 1

 

Senad Osmanović, šef Odjela za obrazovanje Brčko distrikta, kaže da ne postoji nikakva kulturna politika koju bi Odjel pratio. Kulturna politika ne postoji niti na nivou Odjela, niti na bilo kojem drugom nivou u Brčkom.

Kada su u pitanju posjete škola nekoj od kulturnih institucija – one moraju biti ubačene u godišnji plan i program, kao i sve druge vannastavne aktivnosti. Odjel za obrazovanje to odobrava ili ne. Kada govorimo o posjetama, naprimjer, nekoj pozorišnoj predstavi – direktor mora da zna kakvog je sadržaja ta predstava. Posjeta se predlaže Odjelu, koji je odobrava ili ne, ističe Osmanović. Izražava određenu dozu sumnje kada je riječ o zainteresovanosti djece za autore i njihova djela.

Mislim da prije nego što nastavnici odvedu djecu u Galeriju, oni tu djecu i pripreme. Pripreme, u smislu da im otprilike kažu šta će pitati, tvrdi Osmanović.

Učiteljica Edina Alimanović-Karasuljić vodila je svoje učenike i učenice u Galeriju Brčko distrikta. To je đacima trećeg razreda bio prvi put da posjete neku galeriju.

Moji učenici nisu imali nikakvo predznanje o tome šta se krije iza vrata Galerije, a kada su ušli unutra bili su oduševljeni. Kustosica ih je odvela i u atelje i strpljivo odgovarala na sva njihova pitanja, kaže učiteljica Alimanović-Karasuljić. Dodaje da su đaci koje je vodila polaznici njene recitatorske sekcije.

Odvela sam učenike u Galeriju jer sam htjela doprinijeti podizanju svijesti o kulturi, o važnosti kulturnih institucija kod djece nižih razreda. Kultura propagira drugačije vrijednosti od onih s kojima se djeca inače susreću. Htjela sam da posjetimo neku pozorišnu predstavu, ali kako mi nemamo pozorište u Brčkom, odlučila sam da posjetimo Galeriju, ističe Edina Alimanović-Karasuljić.

Galerija Brčko distrikta je od juna 2017. godine u novim prostorijama i bila je domaćin mnogim eminentnim fotografima i slikarima iz zemlje i regiona, ali škole nisu pokazale interes za tim. Osnovana je 1975. godine, a tada je nosila naziv po prvom brčanskom akademskom slikaru Rizahu Štetiću. Sve do 2017. godine bila je smještena u brčanskoj vijećnici, a dom je arhivske građe originalnih crteža sa izgradnje pruge Brčko-Banovići i druge arhivske građe važne za grad Brčko.

Umjetnost propagira kulturu, lijepo ponašanje, multietničnost, drugo i drugačije, ali sve navedeno je u suprotnosti s vrijednostima koje propagira obrazovanje što ga danas imamo u Bosni i Hercegovini, koje je puno primjera segregacije, isticanja svog u superlativima i jezika mržnje prema drugom ili drugačijem. Saradnja s Odjelom za obrazovanje ne postoji. Ipak, povremeno imamo posjete učenika i njihovih nastavnika. Čak smo imali i jednu radionicu s djecom iz obdaništa Bambi, kaže Sonja Đurović. Priča da su djeca jako zainteresovana za ono što Galerija nudi.

Najčešće postavljaju pitanja o samom autoru, odnosno autorici. Kako bira teme? Kako slika? Veoma su radoznali. Iznenađena sam kako zrela pitanja postavljaju. Osim toga, djeca vuku i svoje roditelje u Galeriju, ističe kustosica Đurović. Smatra da Odjel za obrazovanje nema kulturnu politiku koja bi stvorila okvir i način saradnje osnovnih i srednjih škola s kulturnim institucijama u Brčko distriktu.

 

Slika 2

 

Muzej Brčko distrikta otvoren je 13. 9. 2018. godine, a posjetioci u njemu trenutno mogu vidjeti etnološku postavku pod nazivom Od sjemena do platna, u kojoj svaki izloženi predmet predstavlja jedan dio procesa izrade tekstila. Vanja Žigić, rukovoditeljica Etno-arheološke zbirke Muzeja Brčko distrikta, ima slična iskustva kao i Sonja Đurović kada je u pitanju saradnja s Odjelom za obrazovanje.

Saradnja s Odjelom za obrazovanje na nivou institucija ne postoji. Imali smo posjete iz Poliglota instituta i obdaništa Bambi. Posebno je lijepo bilo kada smo imali radionice s djecom koje su vodili srednjoškolci iz Asocijacije srednjoškolaca Brčko distrikta, kaže Vanja Žigić. Tvrdi da zainteresovanosti djece za muzej ne manjka.

Znalo je doći i po tridesetero djece. Tada je jako teško raditi. Pitanja koja postavljaju pri posjeti Muzeju su fascinantna. Interesuje ih sve, od načina izrade različitih predmeta, preko načina bojenja tkanine, do načina izrade mašina za tkanje, priča Vanja Žigić. Kaže da Muzej planira poslati dopis Odjelu za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta i zvanično ih pozvati na saradnju.

Saradnja muzeja i škola je jako bitna kako bi se učenici upoznali s istorijom svoje okoline. Na taj način će i građani steći naviku dolaska u Muzej, možda i donijeti neke predmete koje pronađu u svojim domovima, a interesantni su Muzeju, ističe Žigić.

Uloga Fondacije/Legata Ekmečić je da održi sjećanje na istaknute pojedince porodice Ekmečić koji su u kulturnom i umjetničkom životu Brčkog i regije ostavili značajan trag, kao i promocija i poticaj daljeg razvoja kulture i umjetnosti grada. Fondacija/Legat Ekmečić planira, pored izlaganja porodične zbirke, raditi na aktiviranju društvenih i kulturnih događaja, kao što su moguće gostujuće izložbe umjetnika iz regije, na promociji mladih umjetnika, književnih i naučnih radova iz oblasti kulture, umjetnosti i istorije, te svih drugih aktivnosti koje će imati uticaj na kulturnu klimu grada i regije. Kustosica Legata Ekmečić Emina Osmić-Hajdarević kaže da ni oni nemaju saradnju s Odjelom za obrazovanje.

Imali smo posjetu iz Četvrte osnovne škole, Poliglota instituta, čak i iz osnovne škole Safvet-beg Bašagić iz Gradačca, ali sve su to stihijske posjete nastavnog osoblja s đacima, ništa što je organizovao sam Odjel, kaže kustosica Osmić-Hajdarević. Naglašava da razumije kako je procedura organizacije školske posjete muzeju ili galeriji komplikovana.

Škole zahtijevaju da se ovakve posjete uvrste u plan i program unaprijed, a to sigurno nije lako planirati. Osim toga, čini mi se da Legat izbjegavaju zbog nacionalnog predznaka, ali nisam sigurna, ističe.

Zaposleni i u Legatu i u Muzeju i u Galeriji kažu da učenice i učenici, kada dođu, pokazuju veliku zainteresovanost, da postavljaju pametna pitanja i da ih interesuju i autori i djela koja vide.

S obzirom na to da su u Legatu izloženi vajarski radovi s motivima golih osoba, djeca obično budu fascinirana. Primijetila sam da vrlo malo znaju o tome šta je muzej, šta je galerija, a šta legat, priča Emina Osmić-Hajdarević.

 

Slika 3

 

Vesna Mijatović, jedna od osnivačica Poliglota instituta u Brčkom, tvrdi da djeca uživaju u posjetama kulturnim institucijama, a najviše se raduju učešću u različitim radionicama.

Mi u Poliglota institutu počeli smo s časovima engleskog jezika i brzo smo proširili djelatnost na razne sekcije, kao što su dramska, likovna i druge, jer smo primijetili da djeca to žele. Iznenađena sam pitanjima koja đaci postavljaju kada posjetimo galeriju. Neka od njih ni ja ne bih postavila, ističe Vesna Mijatović. Kaže da su i roditelji zadovoljni radom Instituta i posjetama kulturnim institucijama Brčko distrikta.

Direktorica obdaništa Bambi iz Brčkog Amra Ristić i vaspitačica Maja Đurović imaju slična iskustva kad su u pitanju posjete djece kulturnim institucijama u Brčkom.

Nikada ne znate da li se među djecom krije neki budući umjetnik ili  umjetnica, tako da se trudimo da upotpunimo njihovo znanje kulturnom i umjetničkom tradicijom Brčkog, kaže direktorica Ristić i naglašava kako njihov vrtić, iako privatni, ima zakonsku obavezu da dostavi godišnji plan i program Odjelu za obrazovanje na odobrenje.

Moram istaći da se do sada nikada nije desilo da odbiju naš plan i program, kaže Amra Ristić.

Vaspitačica iz obdaništa Bambi Maja Đurović naglašava da su posjete djece uvijek planske.

Osim kulturnih, organizovali smo posjete i drugim institucijama, kao što su vatrogasna služba ili policija. Na taj način želimo djecu upoznati sa što više zanimanja. Kada govorimo o pedagoškom uticaju posjeta kulturnim institucijama na djecu, smatram da ona tada počinju shvatati svrhu umjetnosti u društvu, a, osim toga, djeca se uopšte ne stide pitati uposlenike i uposlenice institucija ono što ih interesuje, ističe Maja Đurović.

Direktorica Amra Ristić dodaje da je obdanište organizovalo posjete pozorištima u Beogradu, te da je to za većinu djece bio prvi susret s pozorištem.

Najnovije

Roditelji za Školegijum

AntiOna

Neda Monti

Jedna priča iz Posušja

Djeca nisu boce

Zoran Ćatić

Skvot Blitz u Oslu

Podjele poslova na muške i ženske nemaju smisla

Saša Buljević

Intervju: Nikica Simić

Odgoj prije obrazovanja

Nenad Veličković

Kad Ministarstvo odlučuje

Pozorište protjerano iz škola u RS-u

Sandra Josović