Iz dječije perspektive

Feljton: Deveti krug - Analiza udžbenika za deveti razred, jednih i jedinih...

U potrazi za boljom prošlošću

Enes Kurtović

15.11.2012

Historija 9; Izdavač: Vrijeme Zenica/NAM Tuzla; Autori: Izet Šabotić i Mirza Ćehajić; Recenzenti: Nikola Čiča, Arna Daguda-Torlaković, Mumin Karić, Midhat Spahić i Adnan Velagić; Cijena: 8 KM

Svaka objektivna analiza školskih udžbenika za Istoriju / Historiju / Povijest, rađena od rata na ovamo, pokazala je da autori udžbenika slijepo slijede upute kreatora Nastavnih planova i programa iz resornih ministarstava u njihovim nastojanjima da se prošlost njihovog naroda predstavi djeci u što boljem i ljepšem svjetlu. Selektivna prezentacija činjenica, naglašavanje poželjnih momenta i prećutkivanje ili minimiziranje onih manje poželjnih, standardne su metode kojima autori pribjegavaju u pripremi takvih udžbenika. Po istoj liniji nastao je i odličan udžbenik bošnjačke historije za deveti razred autorskog dvojca Šabotić-Ćehajić. Drugo je pitanje da li ovoj zemlji i ovom sistemu obrazovanja trebaju odlični udžbenici bošnjačke historije, srpske istorije i hrvatske povijesti i šta u zbiru ti udžbenici donose budućnosti ove zemlje.

Dizajn za 5-

Ono čime se ovaj udžbenik izdvaja u poređenju sa drugima iz školske torbe devetaka svakako je veoma zanimljiv dizajn i struktura udžbenika. Svaka nastavna cjelina obrađena je kroz osnovni tekst, koji nije predug i pretrpan informacijama, a tu su i popratni tekstovi (citati iz knjiga i dokumenata), kao i mnoštvo fotografija i karikatura. Za bolje shvatanje sadržaja pojedinih lekcija autori daju i preporuke za filmove i internetske stranice, putem kojih bi učenici mogli dobiti jasniju i potpuniju sliku o događajima iz prošlosti. Značenje manje poznatih riječi dato je uz sami tekst, što će dodatno učenicima pomoći da razumiju pročitano. Fatima Zimić, dizajnerica ovog udžbenika, zaslužuje pohvalu za atraktivan izgled unutrašnjosti udžbenika. Jedina primjedba mogla bi biti upućena na raspored lekcija, po kojem su događaji u svijetu od početka XX vijeka do danas obrađeni do stranice 120, a zatim slijedi pregled događaja u BiH u istom periodu. Ovakvim razdvajanjem gubi se veza između lokalnih i globalnih događaja, što je za ovu nauku itekako bitno.

Bošnjaci vs Muslimani vs muslimani

Kako se radi o udžbeniku koji događaje iz XX vijeka posmatra iz rakursa bošnjačke strane, logično je da autori koriste termine „Bošnjak“ i „bošnjački“ i u objašnjenju događaja iz vremena kada se taj termin nije koristio, pa to dovodi do određenih nedoslijednosti. Tako je Eduard Wagnes komponirao marš „ Die Bosniaken kommen“, koji autori prevode sa „Bošnjaci dolaze“, a koja je napisana u čast „Bosanske regimente“. Takođe, „najjača bošnjačka stranka je „Jugoslovenska muslimanska organizacija (JMO)“, na 1. Zasjedanju ZAVNOBiH-a, bili su predstavnici „Srba, Bošnjaka i Hrvata“, koji su tom prilikom definisali da „BiH nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, već i srpska i muslimanska i hrvatska“, itd. Vrhunac ove konfuzije sa imenom naroda nalazimo pod naslovom „Nacionalno priznanje Muslimana/Bošnjaka i Ustav iz 1974. godine“, gdje piše „Bošnjaci su definitivno priznati kao nacija pod imenom Muslimani.“ Definitivno!?

Istina piše na zidu

Pitanja koja autori postavljaju učenicima uz fotogafije, često su sugestivna i navode na željene zaključke. U nekim slučajevima se traži da se posmatranjem lica osoba na fotografijama izvlače zaključci o događajima u kojima ta lica učestvuju, što je upitna naučna metoda. Autori su u pripremi udžbenika koristili obimnu literaturu, od djela poznatih historičara kao što su Enver Redžić, Mustafa Imamović, Dušan Bilandžija..., do naslova „Informbiro i sjeveroistočna Bosna“ Denisa Bećirevića. Rečenica sa stranice 155 „Uporedo sa zločinima ustaša nad srpskim življem započeli su i zločini četnika nad Bošnjacima i Hrvatima.“, neodoljivo podsjeća na rečenicu Zijada Šehića iz udžbenika Historije za 4. razred gimnazije: „Paralelno sa zločinima ustaša nad srpskim življem započeo je genocid četnika nad Muslimanima.“ Najbolji momenat u udžbeniku nalazi se na stranici 22, gdje autori daju zadatak učenicima da uporede tekstove sa sadašnje i predratne ploče koja obilježava mjesto Sarajevskog atentata. Od učenika se traži da razmisle i odgovore zašto se za isti istorijski događaj koriste različite formulacije. Ako neko učenicima pomogne da to shvate, onda će shvatiti i da je cijeli ovaj udžbenik, kao i svi udžbenici Istorije/ Historije/ Povijesti iz kojih uče djeca u BiH, isto tako samo ploča iz jednog vremena i u njemu aktuelnog političkog sistema.

Najnovije

Priča

Mjesto za svakog

Denis Suljaković, Zerina Hadžić

Priča

Kuraž

Almina Džunuzović

Priča

Carevo novo ruho

Zerina Hubjer

Bosanski, hrvatski, srpski

Jezik ne zovem, on sam dođe

Hana Huskić

Pitalice

Želim da me pitaš…

Anes Osmić