Metodika

Naučna istraživanja pomažu školama

Koje bakterije sjede u školskim klupama?

Armin Stefanović

29.03.2019

Na osnovu ovog istraživanja Druga gimnazija Sarajevo sanirala je sale i svlačionice i poboljšala higijenske uslove u školi.

Ilustracija: Choksawatdikorn / Shutterstock.com

S ciljem da istraži na kojim površinama i predmetima se nalazi najveći broj mikroorganizama u školama, profesorica biologije Sanela Isaković provela je istraživanje u Drugoj gimnaziji, koje će kasnije postati njena master teza. Željela je da identificira najčešće bakterije u školi, kako bi se znalo na koji način se može unaprijediti zdravlje učenica i učenika, nastavnika i nastavnica i osoblja škole.

Profesorica Isaković objašnjava da zatvorene prostorije nisu dovoljno provjetrene i da izostaje antimikrobno djelovanje ultravioletnog zračenja Sunca. Zbog toga se pojavljuje veliki broj mikroba na različitim predmetima i površinama u prostorijama. Među tim mikroorganizmima mogu se naći i potencijalni uzročnici zaraznih bolesti: Infektivni agensi mogu dospjeti na predmete i površine preko kontaminiranih ruku, kože, tjelesnih sekreta i tekućina, odjeće i obuće, te preko mikroorganizama suspendovanih u zraku i apsorbovanih na česticama prašine.

 

Gdje su pronađene bakterije?

Kada su u pitanju zarazne bolesti, dodaje Sanela Isaković, školska djeca i omladina predstavljaju najosjetljiviju kategoriju stanovništva. Druga istraživanja (Kuzman, 2006) govore o tome kako su u školskom okruženju đaci izloženi brojnim mikroorganizmima, među kojima najviše ima uzročnika bolesti organa za disanje. Ona tvrdi da je povećani rizik za infekciju direktno povezan sa prenapučenošću škola i savjetuje učenice i učenike da jačaju imunitet i duže peru ruke antibakterijskim sapunom. Njeno istraživanje u skladu je s podacima dr. Charlesa Greba s Univerziteta u Arizoni (Stanford, 2004), koji su pokazali da su školski prostor, oprema i učila boravište velikog broja mikroorganizama, gdje se na maloj površini mogu naći milioni bakterija. Ipak, na stolu u kantini Druge gimnazije nisu pronađeni mikroorganizmi. S. Isaković kaže da je to pokazatelj propisnog i redovnog održavanja higijene stolova i radnih površina. Kako god, najveći broj bakterija pronađen je na podu svlačionice i u kadi za disekciju, što se može tumačiti nedovoljnim održavanjem higijene i činjenicom da se tu od jutra do mraka presvlači veliki broj đaka. Podovi u učionicama i hodnicima čiste se sanitarnim sredstvima tri do četiri puta dnevno, za razliku od fiskulturne sale i svlačionica koje se čiste samo jednom dnevno u večernjim satima, što je dodatni razlog za prisustvo velikog broja mikroorganizama na tim površinama, objašnjava Sanela Isaković. Rezultati koje je dobila podudaraju se s podacima Reynoldsa i saradnika (2005), prema kojima toaleti nisu na vrhu liste po stepenu mikrobne kontaminacije, jer se obično njihovom čišćenju posvećuje najveća pažnja. Od tri temeljna medija bitna za egzistiranje i zdravstveno stanje populacije (zrak, voda, hrana), zrak je svakako najvažniji medij, tvrdi profesorica Isaković. Zrak u čitaonici ima najmanje mikroorganizama, a u svlačionici, gdje su prozori zakovani, najviše. To je zbog toga što u zraku ima više mikroorganizama ukoliko se prostorija nedovoljno provjetrava, a u njoj boravi veći broj učenika.

 

Koje su bakterije opasne?

U ovom istraživanju ustanovljeno je da u školi ima mnogo bakterija koje mogu biti potencijalno opasne, kao one iz reda Staphylococcus. U zavisnosti od predispozicije domaćina, težina infekcija ovom bakterijom varira od benignih kožnih do fatalnih sistemskih bolesti i drugih infekcija. Pronađene su i bakterije iz porodice Micrococcaceae, koje u rijetkim slučajevima izazivaju infekcije kod ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom. Prisustvo bakterija Escherichia coli, Enteroococcus faecalis i Proteus sp. ima epidemološki značaj, jer su te vrste indikatori zagađenja vode za piće i uzročnici različitih oboljenja. Pripadnici roda Enterobacter široko su rasprostranjeni u prirodi, a uzročnici su infekcija, naročito u bolničkim uslovima. Klebisiella pneumoniae nalazi se u vodi, tlu, respiratornom i gastro-intestinalnom sistemu. Može uzrokovati infekciju kod osoba koje primarno boluju od druge bolesti. Serratia marcescens također se nalazi u prirodi i u čovjeku, a može uzrokovati širok spektar infekcija.

 

Slika 1
Druga gimnazija Sarajevo / Foto: Almir Kljuno / Školegijum

 

Sve ove bakterije zastupljene su u prirodi, oko nas i u našem organizmu. Da bi ovi mikrobi zarazili đaka, moraju biti zastupljeni u velikom broju, a lakše zaraze one koji imaju slab imunitet. Kako ne bi došlo do njihovog nakupljanja i zaraze, potrebno je redovno održavati prostorije čistim. To u jednu ruku podrazumijeva čišćenje opreme, učila, namještaja, staklenih površina, cvijeća i zelenih površina, a u drugu ruku provjeru zdravstvenog stanja đaka redovnim sistematskim pregledom, te upućivanje bolesnih učenika i učenica da se liječe kod kuće kako ne bi druge đake izlagali opasnosti od infekcije, naročito u slučaju visokozaraznih bolesti.

 

Postupak uzimanja brisa

Sanela Isaković je uzorke uzela sa tastature, miša, kostura, radnog stola, ručki na prozoru, lopti, rukohvata, kvake, olovke, spužve, ormarića, krede, stola u kantini, table, pernice, sveske, poda u svlačionici, mikroskopa, grafoskopa, česme i kade za disekciju. Uzorke zraka uzela je iz učionice, hodnika, kantine, sale za sport, toaleta, svlačionice i čitaonice. Mikrobiološki uzorci prikupljaju se metodom mokrog brisa pomoću sterilnog štapića. Uzorkovanje se izvodi u hirurškim rukavicama, korištenjem sterilnih šablona od aluminijske folije. Nakon uzimanja brisa, štapić se vrati u epruvetu, koja je propisno zatvorena, te se transportuje u ručnom frižideru do mikrobiološke laboratorije Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i do laboratorije Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Uzimanje uzoraka zraka vrši se izlaganjem podloga zraku u Petrijevim šoljama. Ploče s hranjivim podlogama postavljene su na različitim mjestima i visinama u prostoriji gdje se u zraku želi odrediti broj klica. Postavljaju se horizontalno i otvorene su, tako da mikroorganizmi iz zraka mogu padati na površinu podloga. Tako postavljene, ploče stoje 3-6 sati. Da bi se omogućilo razmnožavanje bakterija za dalju analizu, svaki uzorak brisa zasijan je u tečnu hranjivu podlogu. Nakon inkubacije, bakterije su presijane na čvrstu hranjivu podlogu. Tako zasijane, hranjive podloge stoje u termostatu 24 sata pri temperaturi od 37°C. Pošto iz svake žive stanice poraste jedna kolonija mikroorganizama, nakon inkubacije porasle kolonije broje se ručno pomoću lupe.

Posmatranjem oblika, veličine, površine, ivice, uzdignutosti, boje, konzistencije itd. utvrđuje se o kojim je bakterijama riječ. Pored ovog makroskopskog posmatranja, da bi se identificirali mikroorganizmi radi se i mikroskopsko istraživanje, Cadness-Graves test, Koagulaza test, Katalaza test, Oksidaza test, Novobicin test, serološka metoda za određivanje grupne pripadnosti streptokoka, Bacitacinski test, zasijavanje u podlogu s diskom pencilina, zasijavanje u polučvrstu hranjivu podlogu u vidu dubokog agrara, zasijavanje u Sabouraund dextrouse agar, test blasteze, te biohemijsko ispitivanje bakterija.

Za ovakvo istraživanje potrebno je posjedovati opremu pomoću koje se mogu uraditi testovi. Obično ova i slična istraživanja rade sanitarni inspektori, kako bi utvrdili da li su higijenski uslovi na zadovoljavajućem nivou.

 

Rezultati analize

Dobijeni rezultati govore o ukupnom broju nađenih bakterija u uzorcima briseva školske opreme i učila u Drugoj gimnaziji, te o tome koji su sve mikroorganizmi identificirani: Enterobacter, Serratia, Proteus, Escherichia i Klebisella, Enterococcus, Staphylococcus i Micrococcus. Mikroorganizmi prema procentualnoj zastupljenosti prikazani su u sljedećem grafiku:

 

Slika 2

 

Kada je riječ o mikroorganizmima u zraku, najveći broj njih registrovan je u zraku svlačionice, dok je najmanji broj bakterija utvrđen u zraku čitaonice i kantine. Rezultati su prikazani u sljedećem grafiku:

 

Slika 3

 

Rezultati koje je provela Sanela Isaković u Drugoj gimnaziji Sarajevo pokazuju da je stanje u većini prostorija, osim u svlačionicama, relativno zadovoljavajuće. Ovakva istraživanja u školama jasno upućuju na područja kojima treba dodatno provjetravanje i čišćenje i mogu znatno poboljšati uslove u kojima učenici borave. Ona bi trebala biti provedena i u ostalim školama, kako bi se stekla cjelokupna slika i mogle odrediti mjere koje će sve škole učiniti sigurnijim mjestom za boravak učenika, nastavnica i osoblja koje tu provede većinu svoga dana. Na osnovu ovog istraživanja Druga gimnazija Sarajevo sanirala je sale i svlačionice i poboljšala higijenske uslove u školi. Higijeničarkama su data dodatna uputstva i smjernice za detaljnije čišćenje školske opreme i učila. Za sprečavanje oboljenja nastalih djelovanjem mikroorganizama najbitnije je voditi računa o čistoći, higijeni i zdravlju. To znači da učenice moraju poboljšavati imunitet jedenjem zdrave hrane, moraju što češće prati ruke i pritom koristiti antibakterijski sapun. Sve prostorije moraju se provjetravati što češće, a površine, predmete i podove potrebno je čistiti nekoliko puta na dan. Većina smatra da se u toaletima može pronaći najveći dio bakterija. Međutim, istraživanje pokazuje da to nije tačno, upravo zato što se toaleti najredovnije čiste.

Više informacija o istraživanju možete pronaći u završnom (magistarskom) radu II ciklusa studija Sanele Isaković pod nazivom Mikrobiološka kontaminacija školskog prostora i opreme, koji je dostupan u biblioteci Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ovo je još jedan u nizu magistarskih radova koji se bave aktuelnim problemima našeg društva i na osnovu kojih možemo poboljšati uslove u školama.

 

Možete li i vi predložiti temu naučnog rada iz oblasti koja bi bila korisna određenom segmentu društva u kojem živite? Možda upravo vaša tema posluži kao inspiracija nekoj naučnici!

Najnovije

Zapisi iz učionice

Jedan čas – jedan kviz – ponovljeno gradivo iz cijelog polugodišta

Mirza Ahmetović

Popularna nauka u redovnom obrazovanju

Treba je ugraditi u obaveznu nastavu, bar za djecu koju to interesuje

Adnan Bajrović

Pozitivne nastavničke prakse

Jedna od 60 kockica u svemir ide iz BiH

Amna Dervišagić

Filozofija na baušteli / 8

Osmi čas – Klasifikacija znanosti

Ferhat beg Vuković

2 + 1 gratis

Matematika u raskoraku

Nenad Veličković