Metodika

Naučna istraživanja pomažu školama

Koje bakterije sjede u školskim klupama?

Armin Stefanović

29.03.2019

Na osnovu ovog istraživanja Druga gimnazija Sarajevo sanirala je sale i svlačionice i poboljšala higijenske uslove u školi.

Ilustracija: Choksawatdikorn / Shutterstock.com

S ciljem da istraži na kojim površinama i predmetima se nalazi najveći broj mikroorganizama u školama, profesorica biologije Sanela Isaković provela je istraživanje u Drugoj gimnaziji, koje će kasnije postati njena master teza. Željela je da identificira najčešće bakterije u školi, kako bi se znalo na koji način se može unaprijediti zdravlje učenica i učenika, nastavnika i nastavnica i osoblja škole.

Profesorica Isaković objašnjava da zatvorene prostorije nisu dovoljno provjetrene i da izostaje antimikrobno djelovanje ultravioletnog zračenja Sunca. Zbog toga se pojavljuje veliki broj mikroba na različitim predmetima i površinama u prostorijama. Među tim mikroorganizmima mogu se naći i potencijalni uzročnici zaraznih bolesti: Infektivni agensi mogu dospjeti na predmete i površine preko kontaminiranih ruku, kože, tjelesnih sekreta i tekućina, odjeće i obuće, te preko mikroorganizama suspendovanih u zraku i apsorbovanih na česticama prašine.

 

Gdje su pronađene bakterije?

Kada su u pitanju zarazne bolesti, dodaje Sanela Isaković, školska djeca i omladina predstavljaju najosjetljiviju kategoriju stanovništva. Druga istraživanja (Kuzman, 2006) govore o tome kako su u školskom okruženju đaci izloženi brojnim mikroorganizmima, među kojima najviše ima uzročnika bolesti organa za disanje. Ona tvrdi da je povećani rizik za infekciju direktno povezan sa prenapučenošću škola i savjetuje učenice i učenike da jačaju imunitet i duže peru ruke antibakterijskim sapunom. Njeno istraživanje u skladu je s podacima dr. Charlesa Greba s Univerziteta u Arizoni (Stanford, 2004), koji su pokazali da su školski prostor, oprema i učila boravište velikog broja mikroorganizama, gdje se na maloj površini mogu naći milioni bakterija. Ipak, na stolu u kantini Druge gimnazije nisu pronađeni mikroorganizmi. S. Isaković kaže da je to pokazatelj propisnog i redovnog održavanja higijene stolova i radnih površina. Kako god, najveći broj bakterija pronađen je na podu svlačionice i u kadi za disekciju, što se može tumačiti nedovoljnim održavanjem higijene i činjenicom da se tu od jutra do mraka presvlači veliki broj đaka. Podovi u učionicama i hodnicima čiste se sanitarnim sredstvima tri do četiri puta dnevno, za razliku od fiskulturne sale i svlačionica koje se čiste samo jednom dnevno u večernjim satima, što je dodatni razlog za prisustvo velikog broja mikroorganizama na tim površinama, objašnjava Sanela Isaković. Rezultati koje je dobila podudaraju se s podacima Reynoldsa i saradnika (2005), prema kojima toaleti nisu na vrhu liste po stepenu mikrobne kontaminacije, jer se obično njihovom čišćenju posvećuje najveća pažnja. Od tri temeljna medija bitna za egzistiranje i zdravstveno stanje populacije (zrak, voda, hrana), zrak je svakako najvažniji medij, tvrdi profesorica Isaković. Zrak u čitaonici ima najmanje mikroorganizama, a u svlačionici, gdje su prozori zakovani, najviše. To je zbog toga što u zraku ima više mikroorganizama ukoliko se prostorija nedovoljno provjetrava, a u njoj boravi veći broj učenika.

 

Koje su bakterije opasne?

U ovom istraživanju ustanovljeno je da u školi ima mnogo bakterija koje mogu biti potencijalno opasne, kao one iz reda Staphylococcus. U zavisnosti od predispozicije domaćina, težina infekcija ovom bakterijom varira od benignih kožnih do fatalnih sistemskih bolesti i drugih infekcija. Pronađene su i bakterije iz porodice Micrococcaceae, koje u rijetkim slučajevima izazivaju infekcije kod ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom. Prisustvo bakterija Escherichia coli, Enteroococcus faecalis i Proteus sp. ima epidemološki značaj, jer su te vrste indikatori zagađenja vode za piće i uzročnici različitih oboljenja. Pripadnici roda Enterobacter široko su rasprostranjeni u prirodi, a uzročnici su infekcija, naročito u bolničkim uslovima. Klebisiella pneumoniae nalazi se u vodi, tlu, respiratornom i gastro-intestinalnom sistemu. Može uzrokovati infekciju kod osoba koje primarno boluju od druge bolesti. Serratia marcescens također se nalazi u prirodi i u čovjeku, a može uzrokovati širok spektar infekcija.

 

Slika 1
Druga gimnazija Sarajevo / Foto: Almir Kljuno / Školegijum

 

Sve ove bakterije zastupljene su u prirodi, oko nas i u našem organizmu. Da bi ovi mikrobi zarazili đaka, moraju biti zastupljeni u velikom broju, a lakše zaraze one koji imaju slab imunitet. Kako ne bi došlo do njihovog nakupljanja i zaraze, potrebno je redovno održavati prostorije čistim. To u jednu ruku podrazumijeva čišćenje opreme, učila, namještaja, staklenih površina, cvijeća i zelenih površina, a u drugu ruku provjeru zdravstvenog stanja đaka redovnim sistematskim pregledom, te upućivanje bolesnih učenika i učenica da se liječe kod kuće kako ne bi druge đake izlagali opasnosti od infekcije, naročito u slučaju visokozaraznih bolesti.

 

Postupak uzimanja brisa

Sanela Isaković je uzorke uzela sa tastature, miša, kostura, radnog stola, ručki na prozoru, lopti, rukohvata, kvake, olovke, spužve, ormarića, krede, stola u kantini, table, pernice, sveske, poda u svlačionici, mikroskopa, grafoskopa, česme i kade za disekciju. Uzorke zraka uzela je iz učionice, hodnika, kantine, sale za sport, toaleta, svlačionice i čitaonice. Mikrobiološki uzorci prikupljaju se metodom mokrog brisa pomoću sterilnog štapića. Uzorkovanje se izvodi u hirurškim rukavicama, korištenjem sterilnih šablona od aluminijske folije. Nakon uzimanja brisa, štapić se vrati u epruvetu, koja je propisno zatvorena, te se transportuje u ručnom frižideru do mikrobiološke laboratorije Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i do laboratorije Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Uzimanje uzoraka zraka vrši se izlaganjem podloga zraku u Petrijevim šoljama. Ploče s hranjivim podlogama postavljene su na različitim mjestima i visinama u prostoriji gdje se u zraku želi odrediti broj klica. Postavljaju se horizontalno i otvorene su, tako da mikroorganizmi iz zraka mogu padati na površinu podloga. Tako postavljene, ploče stoje 3-6 sati. Da bi se omogućilo razmnožavanje bakterija za dalju analizu, svaki uzorak brisa zasijan je u tečnu hranjivu podlogu. Nakon inkubacije, bakterije su presijane na čvrstu hranjivu podlogu. Tako zasijane, hranjive podloge stoje u termostatu 24 sata pri temperaturi od 37°C. Pošto iz svake žive stanice poraste jedna kolonija mikroorganizama, nakon inkubacije porasle kolonije broje se ručno pomoću lupe.

Posmatranjem oblika, veličine, površine, ivice, uzdignutosti, boje, konzistencije itd. utvrđuje se o kojim je bakterijama riječ. Pored ovog makroskopskog posmatranja, da bi se identificirali mikroorganizmi radi se i mikroskopsko istraživanje, Cadness-Graves test, Koagulaza test, Katalaza test, Oksidaza test, Novobicin test, serološka metoda za određivanje grupne pripadnosti streptokoka, Bacitacinski test, zasijavanje u podlogu s diskom pencilina, zasijavanje u polučvrstu hranjivu podlogu u vidu dubokog agrara, zasijavanje u Sabouraund dextrouse agar, test blasteze, te biohemijsko ispitivanje bakterija.

Za ovakvo istraživanje potrebno je posjedovati opremu pomoću koje se mogu uraditi testovi. Obično ova i slična istraživanja rade sanitarni inspektori, kako bi utvrdili da li su higijenski uslovi na zadovoljavajućem nivou.

 

Rezultati analize

Dobijeni rezultati govore o ukupnom broju nađenih bakterija u uzorcima briseva školske opreme i učila u Drugoj gimnaziji, te o tome koji su sve mikroorganizmi identificirani: Enterobacter, Serratia, Proteus, Escherichia i Klebisella, Enterococcus, Staphylococcus i Micrococcus. Mikroorganizmi prema procentualnoj zastupljenosti prikazani su u sljedećem grafiku:

 

Slika 2

 

Kada je riječ o mikroorganizmima u zraku, najveći broj njih registrovan je u zraku svlačionice, dok je najmanji broj bakterija utvrđen u zraku čitaonice i kantine. Rezultati su prikazani u sljedećem grafiku:

 

Slika 3

 

Rezultati koje je provela Sanela Isaković u Drugoj gimnaziji Sarajevo pokazuju da je stanje u većini prostorija, osim u svlačionicama, relativno zadovoljavajuće. Ovakva istraživanja u školama jasno upućuju na područja kojima treba dodatno provjetravanje i čišćenje i mogu znatno poboljšati uslove u kojima učenici borave. Ona bi trebala biti provedena i u ostalim školama, kako bi se stekla cjelokupna slika i mogle odrediti mjere koje će sve škole učiniti sigurnijim mjestom za boravak učenika, nastavnica i osoblja koje tu provede većinu svoga dana. Na osnovu ovog istraživanja Druga gimnazija Sarajevo sanirala je sale i svlačionice i poboljšala higijenske uslove u školi. Higijeničarkama su data dodatna uputstva i smjernice za detaljnije čišćenje školske opreme i učila. Za sprečavanje oboljenja nastalih djelovanjem mikroorganizama najbitnije je voditi računa o čistoći, higijeni i zdravlju. To znači da učenice moraju poboljšavati imunitet jedenjem zdrave hrane, moraju što češće prati ruke i pritom koristiti antibakterijski sapun. Sve prostorije moraju se provjetravati što češće, a površine, predmete i podove potrebno je čistiti nekoliko puta na dan. Većina smatra da se u toaletima može pronaći najveći dio bakterija. Međutim, istraživanje pokazuje da to nije tačno, upravo zato što se toaleti najredovnije čiste.

Više informacija o istraživanju možete pronaći u završnom (magistarskom) radu II ciklusa studija Sanele Isaković pod nazivom Mikrobiološka kontaminacija školskog prostora i opreme, koji je dostupan u biblioteci Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ovo je još jedan u nizu magistarskih radova koji se bave aktuelnim problemima našeg društva i na osnovu kojih možemo poboljšati uslove u školama.

 

Možete li i vi predložiti temu naučnog rada iz oblasti koja bi bila korisna određenom segmentu društva u kojem živite? Možda upravo vaša tema posluži kao inspiracija nekoj naučnici!

Najnovije

Nema znanja bez praktičnog saznanja

Kabineti fizike nemaju opremu za eksperimente

Maksuda Muratović

Klasifikacija nauke kao prepreka kvalitetnijem obrazovanju

Podijeli ako se slažeš

Samir Lemeš

Kako izgleda polaganje ispita u doba korone? (Satira)

Ništa vas ne čujem

Anes Osmić

Kad je online – nek je online

Dan planete Zemlje u online učionici

Maksuda Muratović

Zapis iz učionice

Online nastava u očima nastavnika

Mirza Ahmetović