Odgojni aspekti

Filozofija na baušteli / 5

Čas peti: Odnos filozofije i znanosti

Ferhat beg Vuković

02.04.2019

Tu smo otkrili koliko je blizina mrtvih korisna kod kopanja drenažnih obruča – tri puta brža i lakša, i ćuskija više nam nije potrebna

Foto: Školegijum

Šta je znanost?

Znanost je skup svih metodički stečenih i sistematski sređenih znanja, a ujedno i djelatnosti kojima stječemo takva znanja. U užem smislu, pod znanošću se misli na znanja o određenom području ili aspektu zbilje. (Takvo određenje znanosti dato je u Filozofijskom rječniku, Matica hrvatska, 1989, a ovdje ga ne citiram doslovno. Slična određenja naći ćemo i u drugim enciklopedijskim priručnicima.) Znanost je racionalno utemeljena cjelina znanja o nekom predmetu koja se koristi definiranim pojmovnim okvirima i razrađenim metodama istraživanja. Znanost je sistematizirano znanje, odnosno cjelina spoznaja organiziranih u području istraživanja i izvedenih prema racionalno utemeljenim metodama na osnovu opažanja pojava i procesa u prirodi i društvu radi njihova objašnjenja i ovladavanja njima – piše u Općoj enciklopediji JLZ, I svezak, 1977–1988.

Znanost je sistematizirano znanje o pojavama i aspektima stvarnosti stečeno na osnovu dosledno metodički provedenih istraživanja, uz potvrdu empirijskih i logičkih dokaza, stoji u Pedagoškoj enciklopediji Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, IRO Školska knjiga, 1989, Beograd (Boris Kalin, Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, XXII izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1998, str. 17).

 

Kuća na kojoj radimo je iz perioda između dva svjetska rata i materijal od kojeg je sagrađena je takozvani ćerpić ili, drugim riječima – blokovi od obične zemlje u kombinaciji s drvenim gredama kao konstrukcijom. Navedeni materijal je, bez obzira na dugi vremenski period, veoma izdržljiv, a najveću opasnost koja može da se pojavi za tu vrstu objekata predstavlja pretjerano prisustvo vlage. U praksi to znači da drenažni obruč oko kuće mora biti adekvatan i kvalitetno postavljen. Poseban segment u građevinskim radovima čine takozvani restauratorski radovi, koji se uglavnom svode na to da nekoj ruševnoj ili poluruševnoj građevini pokušavate vratiti stari sjaj. U konkretnom slučaju, pokazalo se da je dotadašnji drenažni kanal postao neprimjeren usljed dugogodišnjeg slijeganja tla i izgradnje niza objekata u prenatrpanom mahalskom okruženju. Dodatnu poteškoću za obavljanje radova predstavljaju dvorišta kuća u starom dijelu grada koja su uglavnom prekrivena slojem kaldrme. Ručno kopanje kanala na takvim mjestima otežano je jer je sve prekriveno tepihom utabanih oblutaka koji su zbog decenijske upotrebe postali kompaktni i čvrsti poput neke armirane betonske podloge.

Zadatak je sljedeći: cijelom dužinom dvorišta treba iskopati kanal širine 80 cm, a dubine početnih 100 cm, pa do krajnje dubine na kraju dvorišta, otprilike 180 cm. Kuća je, kao što je to uglavnom i slučaj u starim mahalama tog tipa, sa svoje istočne strane graničila sa starim džamijskim haremom. S te strane također se treba cijelom dužinom kuće iskopati drenažni kanal u koji će biti postavljena odvojena drenažna cijev. Uobičajeni pribor za rad, lopata i krampa, nemaju toliko učinka zbog prirode terena, te se uz njih koristi i ćuskija kojom se moraju odvajati zabetonirani komadi kamena. Vrlo često svaki udar ćuskije proizvodi varničenje i prosto kopanje kanala postaje poprilično tegobno i iritirajuće sporo.

Murto formuliše ovaj rad sljedećim riječima: Vredniji je jedan metar kanala kroz kaldrmu, nego tri metra kroz običnu ilovaču. Ova definicija će se posebno potvrditi kada pređemo na kopanje kanala između kuće i džamijskog harema. Tu smo otkrili koliko je blizina mrtvih korisna kod kopanja drenažnih obruča – tri puta brža i lakša, i ćuskija nam više nije potrebna.

Koliko je lakše kopati gdje su mrtvi, pokušavam da budem na našem uobičajenom crnohumornom nivou.

Omekšali su je ko da su znali, dodaje Murto zamahujući krampom.

Svaka im čast i na ovom i na onom svijetu, zaključuje on.

 

Pitanja za vježbu:

Kojom znanstvenom metodom je Murto došao do zaključka o većoj vrijednosti kanala kroz kaldrmu?

Da li bi rezultati Murtinog istraživanja došli do nas da je u zoni rada s ćuskijom curio plin?

Pod kojim bi naslovom Murto mogao prijaviti doktorat na svoju temu i na kojem fakultetu?

Najnovije

Zapisi iz učionice

Neko je gurnuo ruku u nastavnikovu torbu

Mirza Ahmetović

Mračni školski kutak

Šta nam je važnije – popljuvana vrata učionice ili zdravlje djeteta

Damir Dvorniković

Iz nastavnikovog dnevnika

Čega se škola stidi, tome se djeca raduju

Anes Osmić

Filozofija na baušteli / 7

Sedmi čas: Filozofsko preispitivanje znanosti

Ferhat beg Vuković

U školi ne rade samo učiteljice

Spremačica i gluhoprde

Anes Osmić