Nova čitanja

Donacija knjiga Semira Osmanagića osnovnim i srednjim školama

Kulturno blago, fenomen ili pseudonauka na policama školskih biblioteka

Saša Buljević

01.07.2019

Ozbiljan bibliotekar to nikada neće staviti u ponudu, odnosno ja bih ga stavio u fond na katedri za arheologiju, u rubriku pseudoarheologija.

Foto: Amra Pasic / Shutterstock.com

Stotinu pedeset osnovnih i srednjih škola u BiH je u školskoj 2018/19. godini od Fondacije Bosanska piramida Sunca dobilo paket od četiri knjige Semira Osmanagića, na bosanskom i engleskom jeziku. No, malo ko u školama koje smo kontaktirali i koje su odgovorile na naša pitanja zna kakve su to knjige i da li im je mjesto u školskim bibliotekama.

Prije dvije godine Fondacija je obrazovnim institucijama podijelila više od 1.000 knjiga autora Semira Osmanagića, osnivača Fondacije. U akciji su donirani kompleti od deset najznačajnijih knjiga o piramidama u BiH i svijetu na bosanskom, engleskom i francuskom jeziku. Učenice i učenici osnovnih i srednjih škola i fakulteta od tada imaju priliku u bibliotekarskim naslovima svojih škola pronaći ovu literaturu i informisati se o interesantnim lokacijama širom svijeta, o kojima konvencionalna historija i arheologija ne govore, kao i o revolucionarnim otkrićima u Bosanskoj dolini piramida, pojašnjavaju iz Fondacije, uz obrazloženje da donaciju knjiga realizuju u nekoliko faza, a cilj je konstantno nadograđivanje bibliotečkog fonda škola.

Kriterija za dodjelu knjiga nema, pa u Fondaciji planiraju proširiti donacije i na druge institucije.

Nema nikakvih uslova. Obilazimo sve školske ustanove, javne i privatne, i dajemo donaciju. Donacija će se proširiti i na fakultetske ustanove, te javne gradske biblioteke, domove za djecu, stara i iznemogla lica i druge javne i obrazovne institucije, izjavio je koordinator vodičke službe Ajdin Ahmetspahić. Pojasnio je da ni način primopredaje nije posebno definisan, te su u nekim školama donacije primili direktori, a u drugim bibliotekari.

Knjige su dobile škole u Zenici, Kaknju, Visokom i Sarajevu, a fakulteti i specijalizirani jezički odsjeci u srednjim školama su, uz osnovni paket, dobili dodatne knjige na engleskom i francuskom jeziku, saopšteno je iz Fondacije.

Među školama koje su dobile donacije su: u Visokom OŠ Safvet-beg Bašagić, OŠ Kulin ban, Mješovita srednja škola Hazim Šabanović, OŠ Alija Nametak, Gimnazija Visoko, OŠ Mula Mustafa Bašeskija, Moštre, te u Zenici OŠ Skender Kulenović, OŠ Aleksa Šantić, OŠ Arnauti, Zenica, Srednja mješovita škola Mladost, Međunarodna osnovna i srednja škola Zenica, OŠ Hamza Humo, OŠ Hasan Kikić, Tetovo. Ukupnu listu nam Ahmetspahić nije mogao dati jer je u vrijeme našeg razgovora nije imao.

U ove škole smo poslali upit o doniranim knjigama, i dok su neke potvrdile da su primile donacije, većina nije odgovorila.

Direktor Osnovne škole Aleksa Šantić iz Zenice Džemal Pepić kaže da je odluku o prihvatanju donacije donio uz saglasnost bibliotekara i nastavnika.

Kriteriji koje mora ispuniti donator je da će donacija biti od koristi za učenike i nastavnike škole i da se protiv njega ne vodi krivični postupak ili da nije pravomoćno osuđivan, ali i preporuke Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona. Odluku donosimo zajedno, na preporuku bibliotekara i nastavnika kojima knjige mogu biti od koristi. Fondacija je kontaktirala direktora e-mailom i telefonskim pozivom. O donaciji odlučuje direktor, uz saglasnost nastavnika i bibliotekara. Donirane knjige su autorska djela Semira Osmanagića, i to: Sve piramide svijeta i bosanska dolina piramida, Svijet Maja, Nova arheologija i megaliti i energija planete, Neočekivane arheološke lokacije Izraela i Palestine, Energetske tačke planete, Meditacija na svetim mjestima planete. Dostupne su nastavnicima, prvenstveno onima koji predaju historiju, geografiju, razrednu nastavu i likovnu kulturu, a i učenicima, uz preporuku predmetnih nastavnika, rekao je Pepić.

U Gimnaziji Visoko o prihvatanju donacija odlučuje bibliotekarka Nezira Lopo i uprava škole. Kaže da ne postoje kriteriji koje donator mora ispunjavati da bi primili donaciju.

Odluka da li su knjige primjerene za školsku biblioteku prepuštena je meni kao bibliotekarki škole i stručnoj osobi u toj oblasti. Uobičajeno je da mi apliciramo za donaciju i ispunjavamo uvjete koji se traže. Fondacija je kontaktirala našu školu preko svojih predstavnika, prvo telefonski, a onda lično. Uprava škole odlučuje da li će donacija biti prihvaćena. Donirane su knjige čiji je autor Semir Osmanagić i uručene su u dva navrata. Knjige su na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, izjavila je bibliotekarka Lopo.

 

Slika 1
Foto: Damanhur / Flickr (CC BY-ND 2.0)

 

Niko od naših sagovornika nije rekao je li pročitao poklonjene knjige prije nego ih je stavio na bibliotečke police, a profesor na Univerzitetu u Sarajevu i ekspert za bibliotekarstvo Saša Madacki upozorava kako je potrebno da svaka biblioteka, pa i školska, ima politiku nabavke i da je ključno da se svaka donacija procijeni jer održavanje bibliotekarskog fonda zahtijeva resurse.

To je vrlo kompleksno pitanje. Čitava Bosna i Hercegovina se susretala s tim problemom ranije, pogotovo iza rata, kada su svi poklanjali knjige Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci koja je spaljena 1992. bombardovanjem, a zapravo su čistili svoje podrume. U principu, svaka biblioteka mora imati politiku nabavke, a to uključuje pravila – na koji način knjige mogu ući u biblioteku. Jedini ispravni načini su kupovinom, donacijom, zamjenom, s tim da niste dužni prihvatiti svaki poklon. Ozbiljna biblioteka će uvijek zahtijevati spisak naslova koje želite donirati, jer u biblioteci važi pravilo da se poklonu u zube gleda. Ono što ljudi malo razumiju je da je knjiga jako skupa u biblioteci, odnosno ako ta knjiga ne izlazi vani, vi za nju plaćate kiriju, grijanje, struju, vodu i drugo. Biblioteke su odgovorne ako prime šund. Ta priča sa Semirovim knjigama je pitanje dobrog ukusa. Ozbiljan bibliotekar to nikada neće staviti u ponudu, odnosno ja bih ga stavio u fond na katedri za arheologiju, u rubriku pseudoarheologija, jer kad se govori o pseudonaukama, mora se i to znati. Dakle, pitanje je gdje te knjige stoje. Ako ih stavite u kategoriju nauke – vi obmanjujete javnost, naglasio je Madacki.

Direktor Pepić smatra da su bosanske piramide dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i predstavlja ih svojim učenicima i učenicama kao historijsku znamenitost.

Korisnost učenicima je prvenstveno za sticanje i proširivanje znanja o bosanskohercegovačkim i svjetskim historijskim znamenitostima, kao i posjete koje se odvijaju prema mogućnostima, a s ciljem upoznavanja kulturnohistorijskih spomenika, kaže Pepić.

Bibliotekarka Lopo je nešto opreznija, te je visočke piramide svrstala među fenomene o kojima đaci mogu više naučiti kroz knjige Semira Osmanagića.

Donirane knjige se mogu iskoristiti na više načina: kao literatura iz koje će učenici više naučiti o fenomenu zvanom visočke piramide, u izradi maturskih i seminarskih radova, za učenje o turizmu i poduzetništvu..., naglasila je Nezira Lopo.

Madacki smatra da školska biblioteka nije primjereno mjesto za ovakvu vrstu literature, bar ne za iznajmljivanje bez jasnog obrazovnog cilja, a u ovom slučaju to bi mogao biti razvoj kritičkog razmišljanja.

Ni mrtav to ne bih stavio u školsku biblioteku. Bih eventualno ponudio seminarski rad nekom od djece: Evo ti ova knjiga, uporedi stvari o kojima govori Osmanagić sa naučnim radovima, pa sam donesi zaključak i objasni mi šta si tu vidio. Mi ne trebamo osuđivati ljude koji pišu gluposti, mi moramo obrazovni sistem potaknuti da radi na način da su djeca u stanju prepoznati šund, a ne zabraniti Semiru knjige u biblioteci, pojašnjava Medacki i naglašava da cenzura nije rješenje, već postavljanje kompetentnih ljudi na ključne pozicije u obrazovnom sistemu.

Niko ne radi kontrolu nad bibliotekama zato što postoji sloboda informisanja i prosto nijedan sadržaj nije zabranjen. Dakle, nemamo cenzuru, ne postoji nijedno tijelo koje radi kontrolu, i to je dobro. Ministarstvo kulture je nadležno za biblioteke, a bibliotekar je taj koji treba da odabere dobru knjigu. Problem je kada imamo biblioteke gdje su za direktore postavljene lopate ili istaknuti kulturni radnici koji ni sami nisu nogom kročili u biblioteku, a ne radili u njoj. Kod nas je problem izbor kadrova, jer ako za direktora biblioteke stavite tu lopatu koja u životu nije ušla u biblioteku – ta osoba ne razumje šta znači povući knjigu iz fonda ili staviti knjigu u fond. Poenta je da kvalifikovani ljudi moraju biti na radnim mjestima za koje je potrebna određena kvalifikacija. Mi ne smijemo dopustiti da diletanti odlučuju o obrazovanju naše djece. Dakle, do nas je, nije do Semira. On živi od turizma, to je isto kao Gospa u Međugorju. Drago mi je da ljudi zarade pare, prodaju ćevape i tako, ali to sa naukom nikakve veze nema. Volio bih da ima – onda bismo imali pravi turistički bum, kaže Madacki.

Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor kantonalnog Ministarstva obrazovanja o tome na koji način se obnavljaju školske biblioteke i postoje li pravila koja definišu odnos prema doniranim knjigama.

No, Zakon o bibliotečkoj djelatnosti Zeničko-dobojskog kantona, koji je donesen 1999. godine, kaže da ustrojstvo i upravljanje bibliotekom treba da bude uređeno pravilima i drugim općim aktima biblioteke, odnosno pravnih lica u čijem su sastavu, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju... Bibliotečka građa stručno se obrađuje primjenom jedinstvenog načina obrade bibliotečke građe, zasnovanog na međunarodnom standardima.

Istorodni zakon u Kantonu Sarajevo gotovo je identičan ovom, osim što zaposleni u bibliotekama u sastavu ne moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i stručno zvanje, ukoliko je to naznačeno u statutu osnivača biblioteka. Podsjećanja radi, školske biblioteke mogu biti osnovane kao biblioteke u sastavu.

Najnovije

Izvještaj žirija nakon konkursa Šta je tebi AI

Ni žiriju nije bilo lako

Školegijum redakcija

Objavljujemo pobjednike konkursa Šta je tebi AI?

Školegijum redakcija

Razglednice iz Jajca

Nikad kasno za učenje i zabavu

Josipa Kulenović

Razglednice iz Tešnja, Doboja, Maglaja 3

Od čilanja do ćutanja

Mirela Buljubašić

Poznata imena autora/ica pet najboljih radova

23. februara tri prvoplasirana

Školegijum redakcija