Metodika

Umne mape u školama

Nastava fizike pokazala da je ova metoda učenja veoma korisna

Maksuda Muratović

23.11.2019

Pravljenje umnih mapa doprinijelo je uspjehu đaka, lakšem pamćenju formula i povezivanju fizičkih veličina.

Ilustracija: marekuliasz / Shutterstock.com

Slušam učenicu kako kaže: Oni na nas bacaju gradivo kao lopatom, ili učenika koji mi postavlja pitanje: Šta će mi to u životu?, i razmišljam kako pomoći đacima da savladaju ogromno gradivo, kako ih motivisati da zavole nauku? Pokušala sam s umnim mapama! Ispostavilo se korisnim.

Na jednom od seminara koje sam pohađala tema je bila – umne mape. Iskustvo pokazuje da su one vrijedno sredstvo usvajanja novih znanja kako za učenike s teškoćama u učenju tako i za one bez teškoća. Shvatila sam da ih možemo koristiti za sve predmete koje dijete teško savladava, posebno za matematiku i fiziku, od kojih većina đaka ima strah – još iz osnovne škole dolaze s predrasudama da je fizika bauk i da samo super pametna djeca mogu da je razumiju. Zbog takvog, pogrešnog pristupa gube motivaciju za učenjem, a moja želja je, otkad sam ušla u učionicu, da učenice aktiviram, motivišem, zainteresujem i da nastavu fizike učinim lakšom... Da bih to postigla, koristim razne metode, među kojima su i umne mape.

Umne mape su vizualna tehnika prikaza informacija, a izumio ih je britanski psiholog Tony Buzan. Imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za prezentaciju ideja, sumiranje znanja ili za lakše pamćenje kompleksnog sadržaja. Tokom njihove izrade učenice i učenici koriste i lijevu i desnu hemisferu mozga, razmišljajući o matematičkim operacijama, ali i o bojama, o umjetničkom dojmu te o logičkom slijedu događaja.

One su sredstvo koje nam pomaže da se kvalitetno organizujemo, potiču kreativnost, razmišljanje i maštu, a ujedno poboljšavaju koncentraciju. 

Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:

  • početi od sredine nekim crtežom koji karakteriše temu na kojoj se radi;
  • koristiti razne simbole i različite veličine slova u dijagramu;
  • odrediti i upisati ključne riječi;
  • svaka ključna riječ mora biti zapisana samostalno;
  • značenje na linijama koje izlaze iz ključne riječi mora se odnositi na ključnu riječ;
  • dužina linije iznad koje se pišu riječi treba biti jednaka dužini riječi;
  • koristiti različite boje;
  • razviti svoj stil izrade umnih mapa;
  • naglasiti najvažnije dijelove i koristiti asocijacije;
  • nacrt umne mape napraviti jasno u zrakastoj strukturi.

Profesori mogu izraditi godišnje planove rada za osnovne, srednje, gimnazije i stručne škole u obliku umne mape. Ona može pomoći đacima da nastavno gradivo fizike, odnosno fiziku kao nauku vide kao cjelinu.

Za svaku nastavnu jedinicu predviđen je određeni broj časova, koji su napisani u planu u zagradi pored nastavnih tema. Prvi broj u zagradi pored teme prikazuje planom predviđen broj časova za teorijski uvod, drugi predviđeni broj časova za računske zadatke, a treći broj za laboratorijske vježbe. Na umnim mapama ovi brojevi časova označeni su pored nastavnih jedinica. Glavne teme izdvojene su debljim linijama i većim slovima, nastavne jedinice manjim slovima, a linije kojima su označene su tanje. Ogledi navedeni u programu za demonstriranje označeni su slovom O i zaokruženi, a laboratorijske vježbe predviđene iz date nastavne teme označene su sa L.V.

 

 

Umne mape možemo crtati na tabli u razredu, u sveske, na plakat ili uz pomoć online aplikacija MindManagerFreeMind. Učenici ih rade i na engleskoj jezičkoj varijanti, pa tako uče jezik. Utvrđivanje gradiva pravljenjem umnih mapa doprinijelo je uspjehu đaka, lakšem pamćenju formula, povezivanju fizičkih veličina...

Nakon višegodišnje sistematizacije gradiva pomoću umnih mapa, napravila sam stalnu izložbu đačkih radova. Primjere panoa koje su napravili koristim kao ilustracije za ovaj tekst.

 

Slika 1 

Slika 2

Slika 3

Slika 4
Ilustracije: Maksuda Muratović

 

Kako bih provjerila koliko djeca zna nešto o ovoj metodi memorisanja, u Gimnaziji Živinice provela sam anketu među stotinu đaka od prvog do četvrtog razreda. Pokazalo se da samo 10% ispitanika zna šta je umna mapa. Naveli su da su se sa umnim mapama prvi put sreli na izbornoj nastavi fizike.

Oni koji su znali za tu metodu i kako je primijeniti davali su svojim drugaricama i drugovima savjete za učenje u slučajevima kada imaju previše gradiva ili kada neko nema volje za učenjem, odnosno kada je udžbenik konfuzan.

Na pitanje jesu li koristili umne mape tokom školovanja, 80% ispitanih napisalo je nikad ili skoro nikad, 15% rijetko, a 5% ponekad. Niko nije koristio ovu tehniku često ili stalno.

Svake školske godine na zimskom raspustu u školi organizujemo seminare za kolege, i ja sam kao temu uzela umne mape, odnosno njihovu primjenu u nastavi. U razgovoru s kolegicama saznala sam da uglavnom nisu čule za ovaj način učenja, ali i da su zainteresovane da se upoznaju s njim.

Nakon ovog iskustva shvatila sam da je glavni problem današnje nastave fizike tradicionalni pristup učenju. Djeca pamte samo informacije koje im se nametnu i tako ne znaju primijeniti naučeno u svakodnevnom životu. Kao profesorica fizike želim da im pokažem da je to primjenljiva nauka i da se s njom svakodnevno susrećemo. Umne mape su odlična metoda za povezivanje fizičkih veličina i procesa sa dešavanjima u našoj okolini. S obzirom na to da je provedeno istraživanje ukazalo na nedostatak primjene ovih mapa u nastavi fizike, te na nedostatak poznavanja ove metode kod kolega, svi zainteresovani mogu naći primjere na internetu i u ovom članku. Radi efikasnijeg učenja, profesorice trebaju ukazati učenicima na primjenu umnih mapa, dodatno ih motivisati i, pored memorisanja, razvijati njihovu samostalnost i kreativnost.

Najnovije

Fizika ili termodinamika u šoljici kafe

I Ajnštajn se zamislio oko paradoksa u šoljici

Maksuda Muratović

Rad sa teškim đacima

Najvažniji dio je klasifikacija

Amna Dervišagić

Eksperiment za čas fizike

Važnost mjerenja atmosferskog pritiska

Maksuda Muratović

Još jedan zanimljiv eksperiment za učionicu

Povodom dana osnivanja Mense: uloga pamćenja u nastavi fizike

Amna Dervišagić

Zapisi iz učionice

Inkluzivna nastava preko leđa nastavnika

Mirza Ahmetović