Medijska kultura

Svjetski mediji o obrazovanju

Obrazovanje o lažnim vijestima već u osnovnoj školi

Merima Dervišić

10.02.2020

Djeca ne čitaju novine niti gledaju vijesti, ali su im vijesti servirane na društvenim mrežama preko algoritama odabranih baš za njih.

Foto: Satu Rakkolainen-Sossa

Lari Kivinen, nastavnik u srednjoj školi u Finskoj, kaže da se o lažnim vijestima može razgovarati s djecom od malih nogu.

Odličan primjer su bajke, recimo. Imamo slatkorječivu, lukavu lisicu, koja uvijek pokušava prevariti druge životinje. Složit ćete se da je ona odlična metafora za određenu vrstu političara, kaže Kivinen.

Finska je nedavno proglašena najotpornijom državom na lažne vijesti, pa ne čudi što se već u osnovnoj školi razgovara o njima. Tu su 2016. godine u srednje škole uveli informacijsku pismenost i razvijanje vještina kritičkog razmišljanja kao osnovne kompetencije zajedničke svim predmetima. Na časovima matematike priča se o manipulaciji statističkim podacima, dok se na sesijama posvećenim umjetnosti govori o različitim oblicima manipulacije fotografija. U okviru plana i programa za historiju izučavaju se političke kampanje i propaganda, a na časovima jezika redovno se obrađuje jezik zbunjivanja, pogrešnog navođenja i prevare.

Cilj su nam građanke koje su aktivne, odnosno glasači koji su odgovorni. Želimo da svi znaju da je od osnovnog značaja razmišljati na kritički način, provjeravati podatke, odnosno interpretirati i znati ocijeniti informacije koje im se serviraju, odakle god one dolazile. Upravo su ove vještine srž onoga što podučavamo u svim školskim predmetima, dodaje Kivinen.

Nastavnici upozoravaju da u Finskoj postoji more kampanja koje podržavaju ekstremnu desnicu, odnosno novinske agencije koje se bave kritikovanjem Evropske unije naglašavajući problem imigracije i lobirajući u debati o tome da li Finska treba postati punopravnom članicom NATO-a.

U ovoj zemlji postoji jedna vrsta online rata koji se pogoršao prije pet godina, nakon što su ruske vlasi donijele odluku o pripajanju Krima i podržavanju pobunjenika u istočnoj Ukrajini, a mi smo mala zemlja, nemamo previše resursa i moramo se oslanjati na naše građane kako bismo civilno odbranili društvo, kaže Jussi Toivanen, koji je odgovoran za medijsku politiku premijerke Finske.

U tu svrhu vlada je organizirala program u kojem učestvuje 30 osoba na visokim državnim pozicijama – različitim ministarstvima, odnosno u policiji i obavještajnim i sigurnosnim službama – koji su u protekle tri godine radili na obrazovanju državnih službenica, novinara, učiteljica i bibliotekara, kako bi se u finskom društvu podigla svijest o štetnosti lažnih informacija.

Istina je da djeca ne čitaju novine niti gledaju vijesti, i to je OK. Međutim, iako oni ne potražuju taj sadržaj, vijesti im se serviraju na društvenim mrežama preko algoritama odabranih baš za njih. Zbog toga im moramo pokazati kako o vijestima razmišljati na kritički način, bez cinizma, jer ne želimo da misle kako danas svi lažu, ističe Kivinen.

On priznaje da termin lažne vijesti možda i nije najprikladniji za djecu. Smatra da je bolje problem predstaviti u tri kategorije: pogrešne informacije kao greške, dezinformacije kao laži ili obmane – one su pogrešne i šire se s namjerom da prevare čitateljice, i treće – informacije koje su predstavljene u vidu tračeva i koje mogu biti istinite, ali čiji je cilj nekome nauditi.

Mislim da čak i djeca mogu razumjeti ove pojmove. U njihovoj prirodi je igrati se detektiva, a kada im date zadatak da preispitaju ono što govore novinarke i političari o pitanjima koja ih se tiču, onda će cijela priča i za njih dobiti na važnosti, pa ćete moći organizirati debate, školske izbore, pisati istinite, odnosno lažne vijesti o njima i tako dalje, pojašnjava Kivinen i dodaje da su pitanja koja djeci pomažu u ovim zadacima: Ko je objavio ovu informaciju i zašto; Gdje se pojavila; Šta se njome zapravo želi reći; Za koga je objavljena; Na čemu se temelji; Da li za nju postoje dokazi ili se radi o nečijem mišljenju; Da li se ona može provjeriti na nekom drugom mjestu...

To što je nivo povjerenja u državne institucije, medije i društvo veći u skandinavskim zemljama znači da moramo biti spremniji na promjene koje vrijeme donosi, dodao je Mikko Salo, član stručne nezavisne grupe Evropske unije za lažne vijesti.

Izvor: The Guardian: How Finland starts its fight against fake news in primary schools

Najnovije

Svjetski mediji o obrazovanju

Adolescenti/ce i kafa

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Kako je sjedenje povezano s depresijom

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Nauka o pričanju na času

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Kako obrazovati dječake da ne postanu nasilnici?

Merima Dervišić

Svjetski mediji o obrazovanju

Psihijatrice od društvenih mreža traže podatke i novac za istraživanje

Merima Dervišić