Metodika

Kada nastavnice traže način da oplemene nastavu

Origami u službi učenja fizike

Amna Dervišagić

03.02.2021

Manipulacija papirom i oblici koje stvaraju pomažu im u primjeni matematičkih i drugih naučnih koncepata, a i duže zadržavaju informacije.

Foto: Amna Dervišagić / Školegijum

Nedavno sam čas fizike o deformacijama čvrstih tijela kreirala na način da đaci donesu i prezentiraju svoje kreativno savijene salvete ili origami modele.

Origami kao aktivnost angažuje učenike i poboljšava njihovu prostornu percepciju i logično razmišljanje. Kao odgajatelji i prosvjetne radnice, uvijek razmišljamo kako podučiti i poboljšati osnovne vještine đaka, pomoći im da nauče rješavati probleme, poticati saradnju i socijalizaciju, ali i upoznati ih s različitim kulturama. Idealna lekcija mogla bi težiti postizanju svih ovih ciljeva i poprimiti oblik koji je toliko privlačan da djeca svih dobnih skupina žele učiti.

Šta je zajedničko kutijama za pizzu, papirnim vrećicama i otmjeno presavijenim salvetama? Origami! A šta je origami? Deformacija čvrstih tijela!

Deformacija čvrstih tijela lekcija je koja se obrađuje u drugom razredu gimnazije i tada obično đacima objasnimo da sile koje djeluju na neko tijelo mogu proizvesti promjenu oblika ili dimenzija tijela, a promjena se naziva deformacija. Nastavnica tada najčešće polomi kredu, zgužva papir, pocijepa komad tkanine, razvuče oprugu ili stisne gumenu lopticu. Objasni da deformacije mogu biti elastične i plastične. Onda đaci pretpostavljaju kakve su to elastične, a kakve plastične deformacije tijela. Izdiktiramo im i definicije: Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile vrati u prvobitni oblik naziva se elastičnost ili Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile ne vrati u prvobitni oblik naziva se plastičnost. Nakon toga, nastavnica fizike fokusira se na linearno istezanje npr. žice i tačke do koje se žica kida, a onda spomene i Hookov zakon: potrebna je sila da se opruga (žica) izduži ili sabije na neku udaljenost proporcionalnu toj udaljenosti. Zakon je dobio ime po fizičaru iz 17. stoljeća (Robert Hooke), koji je želio pokazati odnos između sila primijenjenih na oprugu i njene elastičnosti. Brojne grane nauke i tehnike dužne su mu zbog donošenja ovog zakona, pa i seizmologija, molekularna mehanika ili akustika, i zbog toga je važno da učenici i učenice dobro razumiju ovu lekciju.

Origami je umjetnost presavijanja papira za izradu trodimenzionalnih struktura – tačnije, iz 2 D materijala i primjena transformacija dobijemo 3 D objekat. Nema tačan datum nastanka, ali je duboko utemeljena u japanskoj i kineskoj kulturi. Ova vrsta preklapanja čini predmete sklopivima, pa su lakše prenosivi, i tako presavijeni postali su važni u tehnologiji, posebno u astronautičkom inženjerstvu. Prva istraživačka letjelica opremljena solarnim nizom lansirana je 1995. godine. Kako izgleda i kako se pravi možete vidjeti na linku.

Praktični ručni rad zadržava pažnju, jer se djeca bilo koje dobi prirodno žele igrati i istraživati ​​predmete. Manipulacija papirom, te oblici koje stvaraju njegovim presavijanjem pomažu im u primjeni matematičkih i drugih naučnih koncepata, duže zadržavaju informacije. Origami jača strpljenje, ustrajnost i preciznost djece, ali i odraslih. Presavijanje papira dopire do dječijih srca i umova. Kada ovladaju umijećem presavijanja papira dovršavajući neki model, preplavi ih osjećaj zadovoljstva, a uspjeh i samopouzdanje prenijet će na druga područja učenja.

 

Slika 1

 

Da je umjetnost origami postala i terapijska tehnika u prevladavanju traumatskih iskustava, potvrđuje japanska umjetnica Toshiko Kobayashi.

Pristup Izražajna origami terapija (EOT) prakticiram u mnogim postavkama, uključujući pojedinačne i grupne sesije za ljude kojima je potrebna pomoć, naprimjer osobe s mentalnim bolestima, mlade i starije s problemima u ponašanju... Komponente EOT-a temelje se na zapadnjačkoj teoriji psihologije i umjetničkoj terapiji, kaže umjetnica Kobayashi

Kada sam djeci na času saopštila šta ćemo raditi, nisu bila baš sigurna kako će to napraviti. Nekoliko učenika nije znalo ni da se tehnika zove origami. Nekoliko ih je izjavilo da znaju praviti papirni avion i kapu, i to je sve. O savijanju salveta ili pravljenju ždralova, žaba, kutija, cvijeća od papira – nikad nisu razmišljali.

Ali su na sljedeći čas učenice donijele presavijene salvete i cvjetove. Jedna od njih napravila je cvijet od novinskog papira, nije imala papir u boji.

Surfajući po internetu da im pronađem tutorijale, ali i da sama više naučim o historiji i primjeni origami tehnike, naiđem na japansku legendu o 1000 ždralova, koja otprilike kaže da se želja ispuni osobi koja uspije napraviti 1000 malih papirnih ždralova. I kao nekim čudom, naletim na projekat koji se već nekoliko godina provodi u svijetu.

Čas fizike prerastao je u uključenje u svjetski projekt Ždralova mira koji poziva učenike i učenice iz cijelog svijeta da naprave origami ždral, da na njegova krila napišu poruku mira, a zatim ga razmijene s drugom djecom u svijetu. Projekt gradi prijateljstva, jača koordinaciju ruku i očiju i vještine pisanja, podučava geografiju, uči đake novim jezicima i kulturama i osnažuje ih da naprave promjenu u svojoj zajednici, zemlji i svijetu. Učešće je besplatno i možete se pridružiti svakog dana u godini. Od pokretanja ovog projekta, krajem 2012. godine, u njemu su učestvovali milioni djece iz 154 zemlje.

Odjeljenje II-1 Gimnazije Bosanska Krupa ove godine uključilo se u projekat i jedna učenica na čas je donijela lijepu zelenu kutiju sa desetak ždralova i podijelila ih svojim drugovima i drugaricama. Na njih su ispisali svoje poruke mira, i evo nekih od njih: Oko za oko samo će oslijepiti cijeli svijet (Mahatma Gandhi); Mir počinje osmijehom (Majka Tereza); Mir se ne može održati silom, on se može postići samo razumijevanjem (Albert Einstein).

Iz ovog časa izrodila se ideja da pošalju poruku protiv gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori – napravit će 1.000 ždralova i pustiti ih niz Unu, a kako se jedna učenica sjetila da bi nas mogli optužiti da bacanjem ždralova zagađujemo Unu, uokvirili smo ih u školi. Svi su dobili certifikate za učešće, ali najvažnije je da se lekcija o deformaciji tijela pretvorila u kreativnu silu, u prvi mali korak velikih promjena u svijetu.

Najnovije

Nove metode podučavanja

Podcasting u službi učenja

Amna Dervišagić

Iskustva online nastave

Realno vrijeme je nerealno

Arifa Isaković

Udžbenici i nastavni plan i program

Ništa nije isto kao prije 20 godina, osim udžbenika

Maksuda Muratović

Istraživačka nastava

Zakon spojenih posuda

Maksuda Muratović

Novi pristup u nastavi

Tehnika Šest šešira

Maksuda Muratović