Bolonjska deklaracija

Forma il' reforma, pitanje je sad!

29.04.2013

BiH je potpisala Bolonjsku deklaraciju 18. 09. 2003. godine. Jedan od osnovnih ciljeva Deklaracije je promovisanje mobilnosti studenata i profesora kroz uspostavu Evropskog prostora visokog obrazovanja. Zašto je cilj tako teško dostižan?

U skladu sa administrativnom podjelom BiH, rad univerziteta je regulisan zakonima na entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta. Zbog složenosti ove podjele, samoinicijativnost univerziteta predstavlja ključni element za sprovođenje Bolonjske deklaracije. O samoj reformi visokog obrazovanja u skladu sa Deklaracijom u našem javnom prostoru malo se raspravljalo. Javnost je upoznata sa osnovnim postulatima a profesorima i studentima je prepušteno da se upuste u rad u tim okolnostima.  

Iskustva studenata

U anketi urađenoj za potrebe ovog teksta, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 59% ispitanih studenata reklo je da su donekle bili upoznati sa Bolonjskim procesom prije upisa dodiplomskih studija. Najčešće kroz studentske vodiče za brucoše i donekle putem medija. Na pitanje da li su zadovoljni primjenom savremenih pristupa u nastavi njih 70% reklo je “ne”. Studentica Aleksandra Tolj ističe da postoji određen broj profesora koji se trude predavanja obogatiti različitim sadržajima ali je to više izuzetak nego pravilo. “Najveći problema jesu predavanja koja se i dalje održavaju po sistemu “ex katedra” i koja traju predugo, profesori koji dolaze bez opreme i pripremljenih prezentacija” smatra ona. Aleksandra dodaje da je čest problema sadržaj udžbenika, posebno na predmetima koji se tiču praktične nastave. “Ako mi učimo na primjerima koji su van prakse već desetak godina i ostajemo bez novih saznanja kako onda možemo biti korisni poslodavcima?”

Studenti ističu da je veliki problema bodovanje kolokvijuma i seminarskih radova. Naime, kako kažu, dešava se da rade cijelog semestra i na završnom ispitu sve zavisi samo od trenutnih odgovora, bez obzira na zalaganja tokom semestra.

Docentica na FFUIS Biljana Milošević smatra da aktivno sprovođenje “Bolonje” najviše pogoduje studentima. “Diskusije, debate,seminarski radovi i različiti zadaci daju priliku studentima da iskažu svoje stavove i shvatanje određenih tema” naglašava ona i dodaje da ovaj vid nastave daje šansu studentima da iskažu svoj potencijal. “ Sa druge strane ključna je i uloga profesora koji će podržavati atmosferu kruga neistomišljenika kako bi se argumentima stekli detaljniji uvidi u određenu tematiku” ističe doc.dr Milošević. Pojašnjava nam da je važno da studenti imaju na umu koje su njihove obaveze propisane Deklaracijom:” kroz konituitet rada ne samo da lakše spremaju završni ispit nego i sami utiču na ukupno znanje koje ostvare u određenoj oblasti”. U vezi sa ulogom studenata u procesu nastave su i evaluacije profesora. Radi se o anketama koje se sprovode na kraju sementara.

76% anketiranih studenata sa Filizofskog fakulteta Pale kaže da učestvuju u studentskom vrednovanju kvaliteta studija. Međutim, nešto više od polovine anketiranih (52%) nije zadovoljno efektima pomenute evaluacije.

Ipak se kreće

Univerzitet u Istočnom Sarajevu nedavno je postao prvi univerzitet iz ovog dijela BiH sa akreditacijom u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja i Kriterijumima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Docentica Milošević pojašnjava kako je unapređenje kvaliteta nastave stalan proces sa ciljem prevencije određenih problema i nedostataka.“ Akreditacija predstavlja potvrdu našeg dosadašnjeg rada ali i obavezu da se ispune sve preporuke prije naredne akreditacije, koja je predviđena za 5 godina“.

Koordinator za osiguranje kvaliteta na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, Nenad Marković, pojašnjava da je određen kvalitet nastavnog procesa kao i drugih segmenata funckionisanja Univerziteta u cjelini uticao na pozitivnu ocjenu za akreditaciju. “Od nastavnika i saradnika Univerziteta se, nakon akreditacije, očekuje veća posvećenost i zalaganje za unapređenje kvaliteta ne samo svog rada nego i rada fakulteta na kome su angažovani.“

Pasivnost naša nasušna

Među anketiranim studentima njih 39% nije razmišljalo o mogućnosti odlaska na drugi/strani univerzitet u toku trajanja dodiplomskog studija. Kako ističu, najveći problem jesu finansije ali i nesigurnost kako će snaći u novoj okolini. Aleksandra Tolj kaže da planira master studije upisati u inostranstvu i primjećuje da većina njenih kolega ne razmatra takve opcije.“Vjerujem da je dosta njih tipično pasivno, kako to često ističu za većinu naše omladine. Mada, ne treba zanemariti nepoznavanje stranih jezika i neupućenost studenata kao odgovor zašto ih ne zanimaju međunarodne razmjene“ zaključuje ova studentica.

 

Mladen Lakić, student, Pale