Pohvala roditeljizaciji

20.06.2013

Iskustvo sarajevske osnovne škole “Skender Kulenović“ u prvom izboru direktora po novom Pravilniku[*]

Prolazeći kroz (reformisanu) nastavu sa sinom koji je upravo završio treći razred osnovne škole, ne mogu se ne sjetiti svog školovanja. A kad god ga se sjetim, odlučim o njemu na sav glas šutjeti.

Zaista, šta bi pomislilo moje dijete kada bih mu priznala da sam u drugom razredu Gimnazije na predmetu Nauka o odbrani cijelo jedno polugodište učestvovala u praktičnoj nastavi u sklapanju i rasklapanju poluautomatske puške? Puška u dijelovima na klupi, pod tablom, mi izlazimo jedno po jedno, a profesor, za katedrom, pali i gasi štopericu, gleda u tabelu, upoređuje vrijeme sa štoperice sa predviđenom ocjenom u tabeli. Jednom sastavljenu pušku dužni smo opet rastaviti da sljedećeg učenika opet dočeka u dijelovima. Profesor opominje djevojke da podrežu nokti – jer dugi nokti i poluautomatska puška nikako zajedno...

Sa svojih šesnaest i sedamnaest teško je biti u stanju uložiti prigovor savjesti i reći: Aman, ljudi, neću da sastavljam poluautomatsku pušku u kabinetu latinskog niti na bilo kojem drugom mjestu na planeti!

Ali sa trideset dvije, u ime svog djeteta, to se čini puno lakše. Sa trideset dvije znaš da to što se na katedri rastavlja i sastavlja ne mora biti puška, može biti i jezik, i istorija, i vjera, i tim je važnije aktivno učestvovati u radu škole i dati svojoj savjesti glas. Zato se novine u načinu izbora i imenovanja direktora/direktorica (u nastavku teksta će se radi preglednosti koristiti samo muški rod, koji uključuje i ženski) itekako tiču i roditelja.

Pravo glasa imaju svi roditelji i svi uposlenici škole!

Osnovna škola “Skender Kulenović“ prva je škola u Sarajevu koja je direktora, nakon niza problema, izabrala po novom Pravilniku u čijem se članu 4, stavka 1 kaže: Direktora osnovne škole kao javne ustanove čiji je osnivač Kanton, imenuje i razrješava Školski odbor, na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost Vlade.

Školski odbor, je, dakle, to tijelo koje donosi odluku o izboru, dok kantonalna vlada prima tu odluku i na sjednici odlučuje da li će je podržati (nakon čega slijedi i zvanično imenovanje direktora) ili neće.

A ko čini školski odbor i na koji način se glasa? U tom području spomenuti Pravilnik donosi dosta izmjena koje se naročito tiču roditelja, dajući im daleko veće ovlasti nego dosad.

U toj novoj strukturi školski odbor ima sedam članova, od kojih su čak tri predstavnika roditelja (uz njih su tu još i dva predstavnika uposlenika škole, te po jedan predstavnik općine i resornog ministarstva – ovaj posljednji obavlja i funkciju predsjedavajućeg).

Sve odluke Školskog odbora, pa i ova o izboru direktora, donose se dvotrećinskom većinom glasova. Da bi bila donesena bilo koja odluka potreban je omjer glasova 5:2.

Šta je još važno?

Izuzetno je važno naglasiti da glasovi predstavnika u školskom odboru nisu potekli iz njihovih vlastitih uvjerenja, već se od njih izričito traži da poštuju stavove struktura koje predstavljaju.

Pravo glasa, dakle, imaju svi roditelji i svi uposlenici škole. I jedni i drugi, glasaju na otvorenim školskim izborima.

Cijelu proceduru roditeljskih izbora dužni su sprovesti, organizirati i nadzirati predstavnici Vijeća roditelja, te rezultate izbora dostaviti Školskom odboru. To je velik posao kojeg gospodin Admir Katica, predsjedavajući Vijeća roditelja i član Školskog odbora OŠ “Skender Kulenović“ ocjenjuje savršeno odrađenim, pohvaljujući svoj tim:

Vijeće roditelja je svoje Izborne sastanke provelo na izvanredan način i potpuno u skladu sa propisima koji regulišu ovu oblast. Izuzetno sam zadovoljan obavljenim poslom s naše strane.

Ovo je prva godina u kojoj se direktor bira na navedeni način. Izlaznost roditelja na Izborni sastanak možda nije zadovoljavajuća (izašla je jedna šestina ukupnog broja roditelja), ali kada se uzme u obzir da je to prvi put i da još ne postoji potpuno izgrađena svijest o važnosti navedenog pitanja, mogu reći da sam i tim segmentom zadovoljan. Možda jedna od prioritetnih aktivnosti Vijeća roditelja u budućnosti treba biti jačanje svijesti roditelja o njihovim mogućnostima i ulozi u radu škole.

Na isti način kao i roditelji, i svi uposlenici škole imaju pravo glasa, oni također glasaju na javnim izborima, a njihove izbore kontrolira izborna komisija uposlenika. Njihovu odluku Školskom odboru dostavlja sindikalni predstavnik škole.

Kada predstavnik u Školskom odboru ne poštuje stavove onih koje predstavlja...

Odluke onih koje predstavljaju, dužni su, napokon, sprovoditi i predstavnici Ministarstva i Općine.  No, čini se da je baš tu došlo do problema koji su doveli do poništenja prvog konkursa u navedenoj školi o čemu govori gdin Katica:  

Na prvom izbornom sastanku Školskog odbora predstavnici roditelja glasali su za kandidata Esata Erovića, predstavnici zaposlenika za kandidatkinju Aidu Musić (dotadašnju direktoricu škole), jer je tako odlučeno na Izbornim sastancima glasovima roditelja odnosno zaposlenika.

S druge strane nisu mi izvorno poznate upute i instrukcije Ministarstva i Općine svojim predstavnicima u Školskom odboru, ali je činjenica da su ova dva člana glasala za kandidata koji je podržan od strane roditelja te je na taj način donesena Odluka o izboru kandidata Esata Erovića dvotrećinskom većinom 5:2 i takva odluka je u skladu sa Pravilnikom o izboru i imenovanju direktora osnovnih škola u kantonu Sarajevo, putem Ministarstva dostavljena Vladi kantona na saglasnost.

Međutim, kasnije će mi biti poznate okolnosti da Općina Novi Grad nije dala upute svom članu Školskog odbora dok je od strane Ministarstva dostavljena instrukcija o podršci kandidatkinji Aidi Musić. Ministarstvo je u ovome, ali i nekim drugim činjenicama (poput toga da javni oglas nije objavljen na web stranici) pronašlo razloge da se Odluka o izboru direktora poništi i raspiše novi Konkurs za izbor direktora škole.

Na istom sastanku imenovanja je i nova v. d. direktorica, budući da se dotadašnja našla u sukobu interesa.  

Mada nezadovoljno poništenjem konkursa, navodi Katica, u toj novoj realnosti i nametnutoj situaciji, Vijeće roditelja je ponovno organizovalo izborni sastanak i ponovno dalo podršku Esatu Eroviću,  a istom kandidatu, ovaj su put dali podršku i zaposlenici škole. Time je ostvaren zakonski minimum za donošenje Odluke o izboru direktora od strane Školskog odbora, što je i učinjeno te je na sastanku Školskog odbora 17.6.2013. godine donesena Odluka o izboru gdina Erovića za direktora škole koja će biti dostavljena putem nadležnog Ministarstva Vladi Kantona Sarajevo. Po dobijanju saglasnosti Vlade, biće konačno okončana ova, za nas roditelje, izborna farsa.

Pakt roditelja i nastavnika

Slučaj “Skender Kulenović“ pokazao je da je novi način koncipiranja Školskog odbora, zapravo otvorio vrata roditeljima i zaposlenicima da direktno odlučuju o vlastitim uvjetima rada i uvjetima u kojima im rade i borave djeca.

Da roditelji mogu puno uraditi u školi, kroz dejstvo u Školskom odboru, a posebno puno u saradnji sa zaposlenicima (ukupno je to tih 5 glasova koji osiguravaju dvotrećinsku većinu) stav je i nekih roditelja sa kojima smo razgovarali.

No, šta sa onim dijelom koji kaže kako odluka Školskog odbora Vladi nije obavezujuća? 

Dio roditelja smatra da čak ni to nije problem i posmatraju to ovako: logično je da onaj ko daje novac za plate, daje prostor i objekat, te pare za režije određuje ko će biti menadžer. Zaposlenici i korisnici / roditelji, mogu se dogovoriti da stolice ili šalter ne bude na ulazu, nego u sredini, da radno vrijeme bude dvokratno i slično, ako će to sve biti po zakonu i donijeti dobrobit, zašto ne. Zaposlenici i roditelji se mogu dogovoriti da nastava bude bolja, da se nastavnici obuče, da se kabineti opreme i da škola bude super, ali jasno je da Vlada neće nikada finansirati ništa iznad ili malo iznad minimuma kojeg zakonski mora.

Za nešto više ili puno više u školstvu moraju se dogovoriti roditelji i zaposlenici i solidarno učestvovati da se stanje popravi. Roditelji moraju ''donirati'' školi svojim radom i lobiranjem kod lokalnih firmi, općine ili svojim donacijama sredstva za poboljšanje nastave. Oni to mogu i kontrolisati putem predstavnika u Školskom odboru. To im je i obaveza.

I uposlenici škole prepoznali su dobre strane ovog načina izbora, no, dio njih ipak smatra da bi odluka Školskog odbora morala biti obavezujuća i da Vlada ne bi smjela “gaziti“ preko već donesene odluke, već je samo sprovesti u djelo.

Može li bolje, mora li bolje?

Uz pohvale novom načinu izbora direktora, i roditelji nude neka bolja rješenja, poput toga da se Školski odbori i direktori u svim osnovnim školama imenuju u kratkom periodu od maksimalno mjesec dana. Na taj način bi menadžeri, obučeni i sposobni ljudi, iz različitih škola mogli da se prijave na mjesta u druge, njima povoljnije ili njima interesantnije škole, a po isteku njihovog mandata. Time bi se povećala konkurencija i broj kandidata, nesposobni bi otpadali, sposobni ostajali i novi imali šansu da probaju bez straha za svoje radno mjesto. Kada bi, recimo, prvog maja, isticao mandat svim direktorima Osnovnih škola u Kantonu, tada bi se oni mogli kandidirati i na druga mjesta i škole, pa i u dvije-tri škole istovremeno. Uz njih bi došli i novi kandidati i povećala bi se konkurencija, a ne bi imali slučaj da se na konkurs javi jedan do dva kandidata, i to iz lokalne škole. U istom periodu, ili sa nekim vremenskim odmakom,  imenovali bi se i Školski odbori. Time bi se rasteretila i vlada koja ne bi imala u četiri godine mnoštvo  tačaka imenovanja direktora i isto toliko tačaka imenovanja školskih odbora, nego bi imala dvije tematske tačke: izbor direktora i školskih odbora u određenom broju škola. Logično, jasno, efikasno, kažu.

A koji su, na kraju, prijedlozi predsjedavajućeg Vijeća roditelja Admira Katice:

Propisi o većinskoj uključenosti roditelja u Školski odbor kao organ rukovođenja školom, te dvotrećinsko odlučivanje u radu Školskog odbora, pokazuju da je uloga roditelja od donošenja ovih propisa mnogo značajnija nego što je bila prije. Na ovoj načelnoj ravni, sve pohvale donosiocu ovih propisa i doprinosu u demokratizaciji ili bolje rečeno roditeljizaciji rada naših osnovnih škola.

Svakako postoje određeni normativni nedostaci i praznine. Dobro bi bilo otupiti oštricu mogućeg politikanstva u izboru direktora te skratiti rokove i ubrzati usporenu administraciju po ovom pitanju.

Izlazak iz sjene 

Izabran voljom većine, roditeljske, nastavničke, općinske, vladine – direktor bi trebao biti pred očima – manje u udobnoj kancelarijskoj stolici, a više u biblioteci, učionici, na izletu, na školi u prirodi, u zbornici i u školskom dvorištu.

No, to je već tema za neki naredni tekst. 


[*] Pravilnik o izboru i imenovanju direktora osnovnih škola u Kantonu Sarajevo, Službene novine Kantona Sarajevo, br. 38, 22. august 2012.

Lamija Begagić