Universitas Studiorum Zagrabiensis

Rektor reaktor

05.05.2014

Biblijske vrijednosti i Univerzitet danas

Prof. dr Damir Boras će 1. oktobra ove godine stupiti na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Biće on 83. po redu rektor ustanove koja baštini tradiciju akademskog života i rada od davne 1699. godine, kada je diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznat status i povlastice univerzitetske ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Postizborna galama

Izbor novog rektora izvršen je u Senatu Sveučilišta koji broji 69 izabranih članova. Nakon prvog izbornog kruga, u kojem je učestvovalo četvero kandidata, u drugi je krug ušlo njih dvoje: prof. dr. sc. Blaženka Divjak sa ukupno 23 dobijena glasa i prof. dr sc. Damir Boras sa 19 dobijenih glasova. U drugom izbornom krugu prof. dr. sc. Damir Boras dobio je 35 glasova, njegova protukandidatkinja osvojila je 31 glas, dva su glasačka listića bila nevažeća, a jedan izabrani član Senata nije prisustvovao sjednici.

Nakon objavljivanja rezultata glasanja novoizabrani rektor obratio se novinarima kraćom izjavom u kojoj se kurtoazno zahvalio na izboru, ali i naglasio kako je dužnost rektora odgovorna i zahtjevna, te da će u svom mandatu nastojati „prije svega Sveučilište postaviti kao najznačajniju znanstvenu, obrazovnu i kulturnu organizaciju“. Dodao je kako od vlasti „očekuje partnerstvo i suradnju, ali prvenstveno uz zagovaranje interesa Sveučilišta“. Svoju kratku izjavu zaključio je riječima kako „se obrazovanje mora poticati, posebno kad je država u krizi, te da se moramo vratiti biblijskim vrijednostima koje su u Hrvatskoj zanemarene, a na kojima se temelji Europa“.

Različiti sistemi vrijednosti

Upravo ovaj dio izjave izazvao je najviše polemike u hrvatskoj javnosti. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta čestitali su novom rektoru na izboru i pozdravili njegovo zalaganje za komunikaciju sa Ministarstvom kao jednu od osnovnih premisa njegovog djelovanja, ali nisu propustili priliku da u svojoj izjavi naglase kako „u afirmaciji znanosti i visokog obrazovanja na principima međunarodne relevantnosti, kvalitete i kompetitivnosti uvažavajući svjetske kriterije i standarde, 'povratak na biblijske vrijednosti' ili zazivanje Boga neće puno pomoći, kao što to nisu mogle ni rašlje i viskovi".

Najoštriji u svom istupu bio je dr sc. Pavle Močilac, koji je u svom otvorenom pismu novom rektoru tražio od njega da mu objasni na koje je konkretno biblijske vrijednosti u svom govoru mislio. Dr Močilac navodi niz vjerovanja i preporuka iz Biblije koja teško mogu korespondirati sa sadašnjim vremenom (genocid nad Kanaancima, pogubljenja i kamenovanja preljubnika, progon homoseksualaca, bludnika, neposlušne djece, zabrana rada subotom i sl.). Dr Močilac se pita i da li rektorovo pozivanje na biblijske vrijednosti znači i da će biolozi poučavati studente kreacionizmu, fizičari teoriju velikog praska mijenjati učenjem o božijem stvaranju svemira, a studenti medicine ozbiljno izučavati mogućnosti bezgrešnog začeća.

Univerzalno, a naše

Kao odgovor na ovako oštre reakcije, od strane novog rektora stigla su saopštenja o tome kako se radi o pogrešnim i tendencioznim tumačenjma i da se u svakoj dobronamjernoj interpretaciji ne može izvući ništa loše iz njegove izjave.

Kada bi na nekim sljedećim izborima za rektora Univerziteta u Sarajevu pobjednički kandidat izjavio kako će se u svom rektorskom mandatu zalagati za vraćanje zanemarenim kur'anskim vrijednostima, bilo bi zanimljivo upitati rektora Borasa vidi li u tome išta loše. A slijedeći aktuelne trendove na bh. akademskoj sceni, moglo bi se to desiti već u ovom mandatu rektora Borasa.

Ilustracija E. Kurtović

E. Kurtović