Škole na Facebooku

Like i dislike

13.05.2014

Krilatica - ako nije bilo na TV-u nije se ni desilo - polako ustupa pred novijom: ako nisi na Facebooku, ne postojiš. Kako u sjeni te opasnosti (od nepostojanja) škole koriste Facebook za svoju promociju, i za promociju obrazovnih ciljeva i vrijednosti? Ili, drugačije: kako škole postoje u svijetu profila, lajkova, postova, frendova..?

< >

Ruđer Bošković Donja Mahala, na primjer, koristi aplikaciju Texas HoldEm Poker! Direktor Dragan Anđelić se pravda:

Nisam ni znao da se profil ažurira. Nastavnik informatike uređuje sadržaj svojevoljno. Uprava to ne kontrolira. Ali izgleda da bi trebalo.

Arnauti ima 834 prijatelja/korisnika (u trenutku pregleda). Na profilu se mogu naći fotografije i obavijesti o novostima iz škole, međutim, osnovnih podataka o školi nema (adresa, kontakt podaci škole, direktora, pedagoga...). Farm Heroes Saga je aplikacija (online igrica) koju koristi OŠ Arnauti, a C.ronaldo, Senzacija.ba te dvije nedostupne stranice sa golišavim naslovnicama nalaze se u kategoriji Sviđanja.

Pedagogica Fikreta Saliji-Fejzić kaže kako taj FB profil uređuje direktorica škole, ali i da učenici i osoblje učestvuje u prikupljanju sadržaja (fotografije i sl.). Njen komentar na naše čuđenje što se školi sviđa stranica koja objavljuje sočne showbizz tračeve, sexy teme... kratak je: I djeca se moraju zabaviti.

Prva osnovna škola Konjic ima 3622 prijatelja i redovno se ažurira a objavljeni sadržaj isključivo je vezan za školske aktivnosti. Na profilu je učitano 525 fotografija i sve su u direktnoj vezi sa školom, učenicima, školskim aktivnostima, takmičenjima i sl. Također, na profilu se objavljuju i pozivi na događaje koji su u vezi sa obrazovanjem djece, poput poziva s programom 12. Festivala srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH u Konjicu i sl. Također, postoji i nekoliko FB grupa koje okupljaju učenike ove škole (npr. VI razred Engleski jezik) i u kojima se razmjenjuje koristan sadržaj za učenike (online testovi, vježbe, zadaci i sl.).

U kategoriji O meni navedena je samo adresa škole i web stranica. Nema osnovnih podataka o nastavnom osoblju, broju učenika, historiji škole, kontakt telefonu, e-mailu... TV emisije koje su u kategoriji interesovanja ove škole su: ZMBT (show-program Zvijezda možeš biti ti), Ispuni mi želju (emisija humanitarnog karaktera) i TRT (Turska radio-televizija).

Sada Korić, voditeljica multimedijske sekcije, to objašnjava ovako: ZMBT je u kategoriji interesovanja jer su djeca iz škole išla na takmičenja a jedna od učesnica show programa je dolazila i pjevala besplatno na školskoj priredbi.

Profil je kreiran uz odobrenje direktora, ali nema neku posebnu kontrolu. Međutim, nakon naše primjedbe da u kategoriji Porodica stoji kako škola ima sina, imenom i prezimenom jednog učenika škole, kontrola se ipak javila. Sin je nestao.

Profil OŠ Sveti Sava Bijeljina otvorenog je tipa (FB stranica). Postoji od 2009. godine i bilježi 1.202 lajka. Pored telefonskog broja, adrese i broja učenika i nastavnika (za koji je, također, nemoguće znati da li se odnosi na trenutno stanje ili je postavljen u trenutku kreiranja stranice), administratori nisu naveli druge informacije. Nema učestalih ažuriranja niti postavljanja sadržaja. Primjera radi, u prva dva mjeseca postojanja postavljene su sve fotografije (Album Škola, radnici, događaji), a sljedeća informacija stavljena je dva mjeseca poslije. Za 2013. godinu postavljen je tako samo jedan post, a isti je slučaj i za tekuću godinu. Nema sadržaja koji bi bio u suprotnosti sa obrazovnim ciljevima, ali sama stranica bilježi vrlo malo aktivnosti: nema dodatnih informativnih materijala koji bi bili zanimljivi učenicima, roditeljima ili nastavnicima. Kontaktirali smo OŠ Sveti Sava Bijeljina ali ni nakon mnogobrojnih pokušaja niko nije odgovarao na pozive.

OŠ Glavatičevo ima 426 prijatelja, a u kategoriji O meni navedeni su osnovni podaci: telefon, adresa, e-mail, datum osnivanja škole te Google Maps lokacija. Profil se redovno ažurira i vezan je za školske aktivnosti (priredbe, takmičenja, posjete škole i sl.).

Direktorica Munira Šurković zna da profil uređuje nastavnik bosanskog jezika Ismet Pozder, ali ga ne nadzire i ne zna kakav se sadržaj objavljuje. Naš poziv je shvatila kao dobronamjeran i obećala je da će tome posvetiti malo više pažnje. Nekoliko dana kasnije na stranici nema online igrica niti sviđanja koja nisu povezana s obrazovanjem.

Međutim, još nekoliko dana poslije, na profilu škole zatičemo reakciju:

Ne rastužujte nas. Cobra 11 je samo jedan običan akcijski, policijski film. Proizveden je u Njemačkoj i prikazivan u epizodama na RTL televiziji. Samo da se zna...

Post lajka s privatnog profila Ismet Pozder, nastavnik bosanskog jezika, i komentariše: Od mudrosti do gluposti samo je jedan korak...

Kako stoji u opisu, stranica OŠ Branko Radičević Bratunac posvećena je bivšim i sadašnjim učenicima i radnicima. U svom trogodišnjem postojanju, stranica ne bilježi aktivnost veću od jednog posta u dva mjeseca (prosječno), a i broj lajkova je relativno nizak u poređenju sa ostalim analiziranim školama (422). Dok fotogalerije sa različitih školskih dešavanja – ekskurzije, priredbe, izložbe – trenutno čine veći broj postova (26 različitih albuma), ostali su sadržaji relativno malo zastupljeni. Tako je samo jedan post informativnog tipa (obavještenje o raspustu); dva su video prilozi iz emisije u kojoj se škola spominje; tri su prijenosi pjesama sa YouTube-a, od kojih su dvije religijskog karaktera. Također, administratori su prenijeli i link na bilješku FB grupe Porodica – krst i snaga Pravoslavlja (Stefan Rajčić), odnosno biografiju Vladike Nikolaja Velimirovića. Zbog čega je ovaj link relevantan za stranicu ovog tipa, nigdje nije pojašnjeno. Iako su u opisu stranice kao ciljevi pokretanja stavljeni druženje, informisanje, edukacija, nisu vidljivi nikakvi edukativni sadržaji, osim jedne zanimljivosti zabavnog tipa. Jedina stranica koju su administratori obilježili sa Sviđa mi se je ona Novaka Đokovića. Naš poziv su sa centrale spojili na nekog iz uprave, i dobili smo kratak komentar da nisu upućeni ko uređuje stranicu. Veza je prekinuta prije nego što smo uspjeli pitati s kim smo iz uprave razgovarali.

Profil OŠ Hasan Kaimija Sarajevo administriraju članovi novinarske sekcije, ali sve nadgleda odgovorna učiteljica. Pedagogica Amra Đip pamti određene zloupotrebe (u vidu neprimjerenih komentara, od korisnika izvan škole), ali smatra da je korist od FB ipak veća nego šteta. Osnovni podaci, poput godine osnivanja, telefona, e-mail adrese, web stranice, kao i imena direktora dostupni su. Objave su kontinuirane još od godine osnivanja, a kroz pregled aktivnosti posljednjih nekoliko mjeseci može se zaključiti da se novi postovi pojavljuju u prosjeku svakih 24-48 sati.

Administratori prate i druge stranice koje se mogu smatrati značajnim i edukativnim, ali i važnim u smislu saznanja o stipendijama, takmičenjima, konkursima, različitim kreativnim aktivnostima itd. (Civitas BiH, Zemaljski muzej BiH, stipendije.ba, Kreativni centar, National Geographic i druge).

Sadržaj postavljenih postova je u potpunosti orijentiran prema školskim aktivnostima, kao i povremenim objavama koje se mogu smatrati općenito korisnim, iako se izravno ne tiču tematskog okvira stranice, poput vremenskih prognoza za narednih nekoliko dana, određenih obavještenja prenesenih sa ovdašnjih medijskih portala (informacije o mogućnosti besplatnih posjeta određenim kulturnim ustanovama, npr.), različitih napisa o ekološkim akcijama u svijetu itd. Vijesti iz škole se redovno postavljaju. Stranica ima 710 lajkova.

OŠ Gornja Koprivna Cazin u sekciji O meni sadrži osnovne podatke o školi (adresa, radno vrijeme, telefon, e-mail adrese).Informacija o upravi i školskom kolektivu, ili o eventualnoj web stranici, nema.

Broj mjesečnih postova varira od tri do šest, ali su ipak dovoljno frekventni da se mogu pratiti aktivnosti škole. Sadržaj je u potpunosti orijentiran na školske aktivnosti. Oko 30% postova tiče se informacija o školskim i drugim takmičenjima, organizaciji izleta/kampova/seminara, datuma školskih predstava i upisa itd. Veliki je broj fotogalerija sa različitih manifestacija i takmičenja, te maturskih svečanosti. Također, stranica prenosi i sve informacije vezane za školstvo na gradskom, kantonalnom i državnom nivou (sa lokalnog informativnog portala cazin.net).

Sekretarka Razija Ljubijankić informiše nas da škola nema zvaničnu web-stranicu, a facebook smatra dobrim načinom komunikacije i prezentacije škole, naročito zbog učenika. Stranicu koja ima 1338 lajkova uređuje nastavnik informatike.

Na stranici Javne ustanove Prva osnovna škola Zavidovići korisnik tek detaljnijim pregledom može doći do bilješke gdje je dosta iscrpno ali nepregledno izložen cjelokupan historijat škole od njenog nastanka 1958. godine. Na kraju su navedena i imena direktora i njegovog zamjenika. Profil je otvoren početkom ove godine, što znači da relativno kratko postoji. Informacije o aktivnostima uglavnom se redovno ažuriraju – u prosjeku svakih 3-4 dana. Svi su u direktnoj ili indirektnoj vezi sa školskim aktivnostima i uglavnom se sastoje od obavještenja za učenike glede konkursa, školskih i drugih takmičenja, datuma upisa prvih razreda; veliki broj postavljenih objava odnosi se i na fotogalerije koje prikazuju izmjene školskog enterijera i eksterijera, kao i razne školske svečanosti i takmičenja.

Pedagogica Selma Islamović misli da bi klasična web stranica bila mnogo bolje rješenje, ali su u školi svjesni da moraju izaći u susret mlađim generacijama koje masovno koriste društvene mreže. Iako to nije najsretniji način, zbog svih silnih slučajeva zloupotrebe fotografija, i slično.

Stranica OŠ Ilija Jakovljević Mostar kreirana je u petom mjesecu prošle godine, što znači da je aktivna oko godinu dana. Broj objavljenih postova varira u svakom mjesecu (od pet do deset u prosjeku). Svi postavljeni sadržaji su direktno vezani za školske aktivnosti. Najveći broj objava (oko 80%) odnosi se na fotogalerije sa različitih dešavanja (školska takmičenja, provođenje školskih projekata, radovi na školskoj zgradi itd.), sa popratnim objašnjenjima. Novitet u odnosu na druge stranice ovakvog tipa jeste dostupnost školskog časopisa na Facebook stranici. Stranica ima 452 lajkova.

Misija OŠ „Aleksa Šantić“ Ugljevik je Dobrodošli J. U kategoriji O meni to je pored broja telefona i osnivanja stranice jedini podatak o školi. Stranica postoji od oktobra 2013. i u momentu pregleda imala je 214 sviđanja. Ono što razlikuje prezentaciju ove škole od drugih analiziranih na Facebooku je muzikalnost. Naši mali folkloristi (fotografija od 08. februara), Školska slava – Sveti Sava (album fotografija od 09. februara), Harmonikaši, prvaciiii!!! :))))))) (status od 23. aprila), Osnovci dočekali harmonikaše OŠ Aleksa Šantić!!!... (fotografija od 23. aprila)... Drugih informacija iz škole skoro da i nema na stranici (ukupno desetak od osnivanja). Prema riječima direktora škole, Sretena Lukića, iako u nazivu stoji Osnovna škola Aleksa Šantić Ugljevik, stranica je namijenjena harmonikaškom orekstru, a nastavnik muzičkog uređuje sadržaj. Riječ je o vannastavnim aktivnostima i na stranici se promovišu uspjesi naših harmonikaša, kaže Lukić.

OŠ Tušanj Tuzla u rubrici O meni ima samo adresu, e-mail i broj telefona. Stranica je kreirana početkom decembra prošle godine, što znači da je aktivna svega pet mjeseci. Ažurirane su samo fotografije, putem albuma sa odgovarajućim nazivima i pojašnjenjima, dok drugih rubrika (npr. Bilješke, ili Događaji nema, a ne postoji ni lista stranica/organizacija/grupa koje bi škola mogla pratiti i čije bi sadržaje mogla prenositi na vlastitu stranicu.

Svi postavljeni sadržaji uglavnom su direktno vezani za školske aktivnosti i nema sadržaja u suprotnosti sa obrazovnim ciljevima. U školi su na pitanje ko se brine za stranicu (koja ima 853 lajka) odgovorili nema nikog i prekinuli vezu.

Dakle?

Ovaj ad-hoc uvid u nekoliko školskih profila generiše pitanje: Da li je Facebook kao medij poželjan vid komunikacije škola s javnošću?

Doc. dr. Lejla Turčilo sa Odsjeka komunikologije FPN-a u Sarajevu misli da jeste:

Facebook može doprinijeti unapređenju komunikacije između škole, učenika i roditelja. Ali se o nekoliko bitnih elemenata, u ovom kontekstu, mora voditi računa:

Prvo, kome se škola obraća FB profilom: Sadašnjim učenicima? Budućim učenicima? Roditeljima? Određenje ciljne skupine direktno utiče na to kakav će sadržaj škola postavljati na profil (da li samo “servisne” informacije: termine roditeljskih sastanaka, obavijesti o održavanju nastave ili i neke nastavne sadržaje).

Drugo, koja je svrha/cilj FB profila? On ne smije postati zamjena za face to face komunikaciju s učenicima i roditeljima. U tom smislu količina informacija koje se plasiraju treba biti precizno određena.

Treće, kakav standard/nivo komunikacije će profil održavati? Škole ne bi smjele pristati na “pojednostavljenu” i “uproštenu” neformalnu komunikaciju sa učenicima i roditeljima, jer su kao odgojno-obrazovne ustanove između ostalog odgovorne i za podučavanje učenika principima javne komunikacije i formalnog komuniciranja. To ne znači da moraju stvarati vještačku distancu između učenika i škole, ali znači da norme i standardi komuniciranja moraju biti isti i online i offline.

Četvrto, ko održava profil škole? I da li on služi kao sredstvo za dobar PR ili kao kanal komunikacije sa učenicima (u tom slučaju možda je FB grupa bolja opcija).

Školske uprave i nastavnici koji ne žele ignorisati društvene mreže i koji se slažu s docenticom Turčilo da Facebook treba koristiti u obrazovanju, trebalo bi da se odlučuju prije za stranice nego za zatvorene profile (koje u većoj mjeri koriste privatni korisnici ili lični profili) ili zatvorene grupe, kojima je automatski otežan pristup. Tu administratori lakše mogu regulisati i pregledati postove te, po potrebi, brisati neumjesne ili neprilične sadržaje postavljene od strane drugih korisnika.

Prezentacija škola na Facebooku bi se mogla smatrati velikim iskorakom jer, prije svega, nema naplate hostinga i domene, što obećava rasterećenje ionako malih školskih budžeta. Opet, druga prednost je jednako i mana: nema potrebe za web administratorima – svako može postavljati sadržaj, od učenika do nastavnika. Kroz analizirane profile pokazalo se da je kontrola sadržaja obično prepuštena pojedincu (nekad i učenicima) po sistemu povjerenja. Baš je stoga i moguće da se na stranici jedne obrazovne institucije pojavljuju pored linka na članak National Geographica i stranice žute štampe. Iz pokazanih primjera, veoma mali broj škola svoju stranicu shvata kao ličnu kartu – online prezentaciju same škole. A lična karta, u ovom slučaju, predstavlja podjednako i školski kolektiv i sve učenike, a ne muzički ukus ili omiljene sportaše administratora stranice – bila ona na Facebooku ili ne. 

J. Bajramović
Ajdin Tinjak