Eksterna matura

Rođendan ministrovog siročeta

21.01.2015

Nakon godinu dana ne samo bez ministra čija je upornost uvela eksternu maturu u sarajevske osnovne škole nego i bez ministra uopšte, kantonalno ministarstvo ponavlja ishitreni eksperiment. Kojim će promjenama rezultirati prošlogodišnja iskustva?

 

Osnovci iz Kantona Sarajevo jedini u Bosni i Hercegovini polažu eksternu maturu uz nadgledanje nastavnika iz drugih škola. Devet godina su usvajali znanja i na kraju pokazuju koliko znaju polažući pet predmeta. U kantonalnom resornom ministarstvu ističu da žele biti primjer za druge dijelove BiH kako bi eksterna matura postala nešto sasvim normalno za sve đake završnih razreda osnovne škole.

Predsjednica udruženja Vijeće roditelja osnovnih škola Kantona Sarajevo Amela Penava zadovoljna je kako je eksterna matura dokinula nejednakosti pri upisu osnovaca u srednje škole, kada je svaka škola pojedinačno organizirala prijemne ispite i preko veze upisivala đake i time zauzimala mjesto onima koji su svojim osnovnoškolskim školovanjem zaslužili da se nađu na listi primljenih.

Zakona kao pijan plota

Eksterna matura je zakonska obaveza, ponavljaju svi s kojima smo razgovarali i treba je razvijati. Ozbiljne opozicije eksternoj provjeri znanja nema, ali ima zamjerki na prošlogodišnju organizaciju – od nejasno postavljenih zadataka iz matematike i netačnih rješenja do farsične zbrke vrednovanja pojedinih rješenja iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti kada su nastavnici dva puta morali ispravljati đačke testove, jer je sistem bodovanja promijenjen. Direktorica OŠ Džemaludin Čaušević Beba Šarkinović ističe još jedan važan nedostatak rezultata prošlogodišnje mature – nije urađena evaluacija učeničkih radova na osnovu koje bi se trebao mijenjati obrazovni sistem, niti je urađena analiza koja bi pokazala kojem nivou kritičkog mišljenja odabrana pitanja odgovaraju.

Dvije su bitne razlike za đake koji će ove godine pokazati šta su naučili završavajući osnovno obrazovanje – jedna je što nema kataloga s pitanjima (prošle godine iz svakog testiranog nastavnog predmeta ponuđeno je 200 pitanja i rješenja od kojih je deset bilo na maturskom ispitu), već samo vodiči koji sadrže predmetne ishode znanja, oblasti na koje bi trebalo da učenici obrate pažnju, kao i primjere testova.

Prošlogodišnja matura je bila eksperimentalna, testirali smo prvu generaciju novog devetogodišnjeg obrazovanja; nismo im htjeli otežavati, a i nama je bila pokazatelj u kom pravcu trebamo ići ove godine, kaže Lamija Husić, stručna savjetnica za predškolsko,osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS i predsjednica Komisije za izradu programa eksterne mature za učenike osnovnihškola na području KS.

Druga novina je novi izborni predmet. Podsjećamo da osnovci IX razreda polažu tri obavezna predmeta (bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku i prvi strani jezik) te biraju još dva iz dvije grupe (fizika, biologija, hemija su u jednoj, a historija i geografija u drugoj). Drugoj grupi je dodana informatika. Lamija Husić naglašava da je svjesna kako u drugoj grupi ne bi trebao bi ti ovakav sastav predmeta, ali dodaje da nisu uspjeli pronaći drugi model.

Ideja ministra Marjanovića je bila da se postupno u eksternu maturu uvode svi predmeti i da đaci biraju. Ove godine je uvedena informatika, da li će naredne godine biti uvedeni i drugi predmeti sada ne mogu reći.

Ove godine pitanja se neće odnositi na znanje stečeno u VIII i IX razredu, već i ono koje su usvajali dvije godine ranije.

Roditelji ZA

Od prošle godine ostala nam je obimna organizacija, razmjena nastavnika po školama, šifriranje đaka, zapisnici sa svih sastanaka i predmetnih komisija, arhiviranje urađenih testova i printanje formulara za sve đake. Naši sagovornici nemaju zamjerke na taj dio posla, nije došlo do većih pogrešaka, a mali broj ljudi je uradio obiman posao. Maturu ne polažu samo đaci Kantona Sarajevo već i svi drugi koji žele nastaviti obrazovanje u sarajevskim srednjim školama i njih će ove godine biti znatno više nego prošle, najavljuje savjetnica Husić.

Eksternu maturu podržavaju i roditelji. Amela Penava kaže da treba eksterno provjeriti znanja djece, vidjeti kako se u školama radi, ali dodaje da je još dalek put do eksterne mature koja bi ispunila svoju pravu svrhu. Posebne primjedbe roditelji imaju na matematiku – najniža je prolaznost i na prošlogodišnjoj i na ovogodišnjoj probnoj maturi iz marta.

Rekli smo na sastanku u Ministarstvu da nešto nije uredu: ili neprilagođeni nastavni plan i program ili pitanja koja su preteška i nisu u skladu s onim što se radi u školama. Dobili smo obećanja da će ove godine biti jednostavnije, da se neće insistirati da sve bude doslovno kako su autori zadatka tražili, nego da se svaki put do tačnog rješenja vrednuje.

Eksterna provjera znanja uobičajena je u obrazovnim sistemima širom svijeta; nakon završetka jednog nivoa školovanja potrebno je provjeriti šta su to nastavnici poučili djecu a šta nisu; rezultati testova trebali bi znatno utjecati na promjene nastavnog sadržaja i metode poučavanja, ali samo ako je eksterna matura urađena na pravi način. Postoje i međunarodne provjere znanja osnovaca (najpoznatije su TIMSS i PISA testovi), ali vlasti ne maju volje da odvoje potrebne novce kako bi se i bh. obrazovanje mjerilo u svjetskim okvirima. Naprimjer, PISA testiranje sposobnosti čitanja nudi tekst koji ne mora biti isključivo vezan za književnost (može biti i novinski ili naučni članak) i traži od četrnaestogodišnjaka da razmišljaju o sadržaju teksta, da procjenjuju njegov stil, da pokažu da li znaju u potpunosti razumjeti šta piše u njemu, dok takvog ili sličnih pitanja u eksternoj maturi KS iz Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti nema – kod nas se traži da đaci pokažu da su usvojili gramatička i pravopisna pravila i književnoteorijske pojmove.

Da bismo dostigli takav stepen provjere znanja, potrebno je i da se promijeni kurikulum i da djecu obrazujemo malo drugačije nego što smo navikli, a to podrazumijeva edukaciju nastavnika, bitne promjene na nastavničkim fakultetima i mnogo toga. Lakše je reći da je eksterna matura zakonska odredba te da se zakon mora poštovati. I zaista je lako riješiti dilemu da li pripremati pitanja po uzoru na svjetske standarde ili na sarajevske nastavnike.

Treba li djeci pokazati šta su trebala naučiti a nisu, ili provjeriti da li su naučila ono što je bitno u jednom kantonu. Svjesni su u Ministarstvu kao i u Vijeću roditelja da treba mijenjati NPP (nastavni plan i program), ali niko ne zna kad bi se to moglo desiti i odakle krenuti.

Pitanja i ciljevi šireg smisla

Lamija Husić tvrdi da pitanja iz eksterne mature u širem smislu obuhvataju sve ciljeve obrazovanja iz Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. No, i pored najbolje volje, teško je u pitanjima iz, recimo, ovogodišnje probne mature pronaći tu vezu. Naprimjer, osmo pitanje iz historije glasi:

U navedenim tvrdnjama iz historije fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj zaokruži TAČNO ili NETAČNO: a) Programske ciljeve nacista Hitler je izložio u svojoj knjizi Moj rat (Mein Krieg); b) Musolinijevi fašisti su 1925. godine izvršili “pohod na Napulj”, nakon čega su preuzeli vlast u zemlji.

Kako ovo pitanje može ispuniti postavljene ciljeve osnovnog odgoja i obrazovanja: razvijati kod djece osjećaj identiteta i integriteta, poštovanja za civilizacijske i kulturne tekovine kao i univerzalne ljudske vrijednosti? Zar je važnije provjeriti da li su djeca zapamtila kako se zove Hitlerova knjiga od toga šta su posljedice fašizma?

Nastranu lukavost kojom sastavljači nastoje zavesti i prevariti djecu, kao da je matura igra vuka s jarićima.

L. Husić, inače profesorica historije po zanimanju, ne vidi ništa sporno u ovom pitanju, smatra da je legitimno provjeriti da li su đaci zapamtili kako se zove knjiga koja je programirala zlo iz prve polovine XX stoljeća. Sastavljači probnog maturskog testa iz historije tražili su da đaci znaju i kojim redoslijedom se dodjeljuju Nobelove nagrade. Profesorica Husić ukazuje na drugi problem u rezultatima probnog testa iz historije – najmanji broj tačnih odgovora vezan je za pitanje o najvažnijem bh. arheološkom nalazištu iz metalnog doba. To, po njoj, pokazuje kako đaci slabo poznaju nacionalnu historiju. U Ministarstvu smatraju da je bilo pogrešaka u pitanjima, koje će biti ispravljene do polovine juna kada će ova generacija maturanata ispunjavati testove, ali da su te pogreške neznatne i da ih ne treba potencirati odnosno isticati.

Paradoks je da znanje iz informatike đaci također pokazuju tako što odgovaraju na papiru. Opravdanje: nema svaka škola dovoljan broj računara da bi se organizirao ispit. Novca u budžetu nema, nemoguće je osigurati sve potrebne tehničke preduvjete.

Da se kompletna matura polaže elektronski nerealno je očekivati u skorije vrijeme, kažu u Ministarstvu. No, pogled na probni maturski test iz informatike ukazuje na još jedan problem i mature i obrazovanja u cjelini – naime, dva pitanja se odnose na korištenje programa iz Microsoft Office paketa, komercijalnog programa, iako postoje brojni drugi besplatni office paketi gdje bi đaci savladali osnove iz obrade teksta, traženja statističkih podataka kao i uvježbali kreirati prezentacije a da ne moraju za to plaćati.

Kako poboljšati

Pitanja iz probne eksterne mature za biologiju najpribližnija su obrazovnom idealu da se znanja stečena u školi primjenjuju u svakodnevnom životu (npr. koje bolesti su posljedice nedostatka vitamina?). Takva pitanja, iako sporadična, pokazuju da se i u okviru trenutnih NPP-ova ispit može postaviti tako da ispita kako učenici povezuju stečena znanja, koriste naučeno u životnim situacijama i primjenjuju znanja iz jednih predmeta da bi došli do tačnog odgovora u drugim; ukratko: da premoste većinu slabosti trenutnog NPP-a.

Direktorica Šarkinović smatra da ni učenici ni roditelji nisu upoznati sa ciljevima eksterne mature i da na tome škole trebaju raditi u narednom periodu, a potcrtava da eksterna matura nema svrhu ako njeni rezultati neće mijenjati obrazovanje. Stručna savjetnica Husić hvali organizaciju i izvedbu prošlogodišnje mature i traži da mediji više ističu pozitivne strane eksterne mature, umjesto što naglašavaju propuste. Amela Penava očekuje da se eksterna matura organizira i za srednje škole čime će se dobiti pouzdan instrument za procjenu kvaliteta bh. obrazovnog sistema.

Njena očekivanja su opravdana, ali su operisana od stvarnosti. Ovakva kakva je sada, matura nema veze s kvalitetom ničega, pa ni znanja. Ali problem nije u njoj, nego u neslaganjima oko toga šta je u obrazovanju uopće kvalitet. Kompromis sa konformizmom to svakako ne bi trebao biti, ali praksa ga je ustoličila da određuje sve ostalo. 

(Tekst je prvobitno objavljen u štampanom Školegijumu broj 8. Potražite Školegijum na trafikama.) 

Pročitali ste ovaj tekst i želite još? Prelistajte i druge iz Školegijuma br. 8:

Čuvar izgubljenih stvari

Dvije mature pod jednim krovom

Mali, a nasilni

... i mnoge druge.

N. Ibrahimović