Potreba za znanjem

Pitanja prije odgovora: kako do idealnog časa?

02.02.2015

Naš um radi na taj način da nam odgovori nisu bitni ukoliko nemamo pitanje. Što je pitanje važnije, to nam je bitnije da odgovor na njega dobijemo i utoliko više odgovor želimo.

Nedavno sam tražio neku knjigu i otkrio da imam cijelu jednu policu punu priručnika koje sam dobio zajedno sa programima koje sam nekad prije kupio. Istina je, nekad su se programi i softver kupovali u prodavnicama, nisu se preuzimali s interneta.  Kad sam ih pažljivije pogledao, shvatio sam da više ne koristim niti posjedujem programe i kompjutere za koje sam ih kupovao. Nisu čak bili ni otpakovani; štaviše, sjećam se da bih nakon kupovine uzimao samo CD, a na knjižicu bih totalno zaboravljao.

Onda sam shvatio da mi se isto dešavalo i sa automobilima, osim u jednom slučaju. Nikad nisam čitao priručnik koji dođe u pretincu, samo bih upalio auto i nastavio voziti. Znao sam voziti i nije mi trebala nikakva knjiga. Izuzetak je bio kad sam probao namjestiti vrijeme: nisam mogao dokučiti kako to uraditi te sam otvarao pretinac da pogledam priručnik.

Obrazac je isti, koji god uređaj da kupim. Ne čitam brošure koje dođu sa tosterom, iPodom ili sokovnikom, osim ako nemam neku nedoumicu. Neki ljudi zaista čitaju brošure/priručnike prije nego što počnu koristiti neki uređaj. Uz dužno poštovanje, vrlo malo je ovakvih ljudi. Naš um radi na taj način da nam odgovori nisu bitni ukoliko nemamo pitanje. Što je pitanje važnije, to nam je bitnije da odgovor na njega dobijemo i utoliko više odgovor želimo. Najbolje učimo kada pitanja prethode odgovorima.

Potreba za znanjem

U previše se učionica ignorira osnovni model učenja. U učionici najčešće pružamo informacije a tek onda postavljamo pitanja u vidu kviza, testa ili diskusije.  To je obrnuto, ali i nazadno. Previše učenika i učenica mora učiti na ovakav način, koji je, jednostavno, teži. Teže nam je razumjeti, organizirati, interpretirati ili razabrati informacije koje nam, ukoliko nisu odgovor na neko od pitanja koje imamo, najčešće nisu ni bitne.

Lekcije, jedinice i teme zanimljivije su kada počinju pitanjem čiji je odgovor zanimljiv učenicima i učenicama. Dobra pitanja ne samo da bude interes, nego daju odgovor na pitanje koje učenici/e često znaju postavljati:  Zašto ja ovo moram učiti? Dobra pitanja povećavaju sposobnost kognitivnog organiziranja sadržaja tako što ga uokviruju u smislen odgovor pitanju koje je postavljeno na samom početku.

Ali moramo biti oprezni kada postavljamo pitanje na početku časa: to pitanje mora biti povezano sa sadržajem časa. Jedino nas tako aktivnosti vezane za usvajanje znanja mogu osposobiti da odgovorimo na pitanje. Ono također mora odgovarati dobi, sposobnostima i iskustvu naših učenika/ca. Mora tjerati na razmišljanje i buditi znatiželju, motivirati i biti neodoljivo kako bi oni jednostavno osjećali da moraju pronaći odgovor na njega.

Je li vam se ikad desilo da zaboravite kako se zvala neka pjesma i da satima nemate mira jer vam ne pada na pamet njeno ime? Da vam se to pitanje toliko uvuklo pod kožu da više ne želite pronaći odgovor nego ga MORATE pronaći. Takvo treba da bude pitanje koje ćemo postaviti na početku časa: ono ne da će pobuditi znatiželju, nego potrebu za informacijama koje će uslijediti. Tako sam se ja osjećao kada sam napokon htio da pročitam brošuru koja je došla sa automobilom jer sam htio da namjestim sat.

10 pitanja koje će motivirati učenike i učenice

Jasno je da je do ovakvih pitanja teško doći. Moj je prijedlog da ih skupljate (5 do 10 godišnje, recimo), da ih onda isprobavate i izbacujete ona koja se nisu pokazala uspješnim. Siguran sam da ćete skupiti cijelu zbirku – ja ih već godinama skupljam uz pomoć kolega i kolegica. U prilogu vam ostavljam nekoliko odličnih pitanja koja su se pokazala uspješnim jer su uspjela dovoljno motivirati učenike i učenice tokom cijelog časa.

  • Matematika, od 5. do 9. razreda: Šta je zajedničko Martinu Luteru Kingu i algebri? (Odgovor: jednakost, uspostavljanje ravnoteže u jednačini)
  • Priroda, prvi razred osnovne škole, lekcija o česticama: Koja je najmanja stvar koju ste držali u rukama? (Upozorenje: ovo pitanje ne postavljati učenicima i učenicama u srednjoj školi)
  • Historija, lekcija o Pilgrimima – prvim evropskim doseljenicima, srednja škola: Da li bi vas nešto što bi vaši roditelji mogli uraditi moglo natjerati da pobjegnete od kuće?
  • Likovna kultura/umjetnost, osnovna škola: Kada bi ljudi mogli biti nekih drugih boja (a ne ovih kojih su sada), koje bi to boje bile? Zašto baš te boje? Nacrtaj ljude koji su tih boja.
  • Engleski, srednja škola: Da je Hamlet neka humoristička serija, kako bi se zvao?
  • Engleski, osnovna škola: Koje bi bilo najbolje ime za knjigu koja bi govorila o tvom životu?
  • Geografija: Zašto Izrael ima više plodnog tla nego druge zemlje Bliskog istoka u čiji sastav ulazi ista pustinja? (Odgovor: Ima više drveća koje zadržava vlagu)
  • Engleski, drugi razred: Trebate ponovo osmisliti alfabet. Koja tri slova možete izostaviti? (Odgovor: C, Q, X)
  • Tjelesni odgoj, osmi razred osnovne škole: Zašto je teže kontrolirati fudbalsku loptu u dvorani nego vani? (Odgovor: zbog trenja)
  • Engleski, od 5. do 9. razreda: Zašto se riječi good i food ne rimuju? Koja je definicija riječi best

i da li se može imati više od jednog ili jedne best friend?

Svako od ovih pitanja je iskorišteno kako bi se počela lekcija za koju se pokazalo da je uspjela motivirati cijeli razred. Da li imate svoju listu ovakvih pitanja?

Originalni tekst Questions Before Answers: What Drives a Great Lesson? dostupan na: http://www.edutopia.org/blog/questions-answers-drive-great-lesson-richard-curwin

Foto: Enes Kurtović

Autor: Richard Curwin

Pročitajte i Škola u doba Minecrafta.

Školegijum redakcija