Moja prva slikovnica

Pinokijo je bijo ne pismen

12.01.2012

Slikovnica nije nešto sa šarenim slikama i eventualno slovima, što ima nisku nabavnu cijenu i ne blijedi na suncu kad dugo stoji u izlogu.

Slikovnice imaju važnu ulogu u razvoju djeteta. Obično su to prve knjige koje djeca uzmu u ruke s namjerom da saznaju njihov sadržaj. Dakle, one tatine i mamine knjige koje su slučajno dopale do dječijih šaka i koje su završile sa poderotinama, ugrizima i zgužvanim listovima se ne broje. To su bile igračke. A slikovnice su ozbiljna stvar.

Ulaz u svijet knjiga

Na autorima slikovnica velika je obaveza: oni, skupa sa roditeljima, trebaju uvesti djecu u svijet knjiga, u kulturu čitanja. Prva otvorena slikovnica za djecu predstavlja ulaz u najčudnije kraljevstvo ikad zamišljeno, fantastični svijet koji slike i slova sa papira u mašti malih čitaoca pretvara u priče, pjesme, likove i događaje. Slikovnice trebaju prenijeti malo te magije na najmlađe, trebaju ih zainteresovati da se raduju otvaranju svake nove sklikovnce, a sutra svake nove knjige, bez obzira koliko ona imala stranica, da li je u obaveznoj lektiri ili ne, ima li u njoj slika i da li je po toj knjizi snimljen film, koji se može pogledati na DVD-u. Dakle, autori se moraju potruditi da prilagode priču, sliku, boju, kvalitet štampe, kako bi djeca uživala u svojoj prvoj knjizi.

Kupi me, prodaj me

U manjim bh gradovima (svi osim Sarajeva, Banja Luke, Mostara i Tuzle), na policama knjižara većinu asortimana „knjiga“ čine slikovnice i knjige za djecu. Statistika o prodaji knjiga jasno pokazuje da roditelji nisu zainteresovani za kupovinu štiva za sebe, ali su za svoje najmlađe spremni izdvojiti koju marku. Prateći ovu tržišnu logiku i prodavači u knjižarama koriste situaciju, pa nisu rijetki slučajevi da su slikovnice skuplje od ostalih knjiga. Za trgovce je slikovnica ipak samo roba, proizvod koji mora zadovoljiti nekoliko osnovnih kriterija: da se zove slikovnica, da je nešto sa šarenim slikama i eventualno slovima, da ima nisku nabavnu cijenu, da ne mijenja boju na suncu, ako dugo stoji u izlogu. Zato nas ne treba iznenaditi kada djetetu u ruke dođu skupo plaćene slikovnice sa nesuvislim pričama, ponekad i bez završetka i sa krupnim gramatičkim greškama. Baš kao ovaj „Pinokio“ Planeta-printa iz Beograda, čije četvrto izdanje se može naći po cijeloj BiH, a čiji prevod potpisuje Branka Raišić.

Magija prve slikovnice u trenutku se rasprsne kao balon od sapunice.

E. Kurtović