Koje su to dobre prakse uspješnih obrazovnih sistema?

Finsko državno vijeće za obrazovanje: U Finskoj se neće ukinuti predmetna nastava

19.04.2015

Iz finskog državog vijeća objašnjavaju promjene najavljene za august 2016.

Vijest  o tome kako se u Finskoj ukida predmetna nastava objavljena je na naslovnim stranicama širom svijeta. Ukidanje predmetne nastave neće se desiti, iako će novi plan i program za obavezno obrazovanje donijeti neke promjene počev od 2016. godine.

Predmeti koji su zajednički svim đacima određeni su Zakonom o obaveznom obrazovanju, a broj časova reguliran je Odredbom koju je donijela vlada Finske. Međutim, oni koji to obrazovanje pružaju već 20 godina imaju velik stepen slobode u provođenju seta ciljeva koji su utvrđeni na nivou države. Oni imaju pravo da osmisle vlastite inovativne metode koje se mogu razlikovati od općine do općine.

Novi plan i program za obavezno obrazovanje koji će se implementirati u augustu 2016. godine sadrži određene promjene koje vjerovatno nisu pravilno interpretirane. Cilj nam je osposobiti đake za izazove koje donosi budućnost, i stoga ćemo se fokusirati na transverzalne (generičke) vještine i rad u školskim predmetima. Naglasak ćemo staviti na praksu zajedničkog rada u učionici, gdje će đaci imati priliku učiti sa nekoliko nastavnika/ca u isto vrijeme tokom perioda u kojima će se učenje odvijati na osnovu projekata zasnovanim na određenim fenomenima.

Predviđeno je da đaci bar jednom godišnje učestvuju u ovakvim multidisciplinarnim modulima, koji su dizajnirani i provedeni na lokalnom nivou, a u čijem kreiranju treba da učestvuju i oni sami.

 

Šta se dešava u Finskoj? Reforma plana i programa od 2016. godine

Finska je u decembru 2014. godine završila plan reforme državnog jezgra planova i programa za predškolsko i obavezno obrazovanje. Lokalne obrazovne institucije trenutno rade na vlastitim planovima i programima koji će pratiti državni. Škole će početi raditi po novom programu u jesen 2016. godine.

Kreiranje državnog jezgra planova i programa rezultat je saradnje Finskog državnog vijeća za obrazovanje, općinskih vlasti, škola i nastavnika/ca, kao i instruktora i instruktorica, istraživača/ica i drugih učesnika/ca. Proces reforme kao i novi plan i program naišao je na pozitivne kritike širom Finske, uz potporu cijelog sistema obrazovanja. Za ovu promjenu nije planiran probni period, međutim, lokalne vlasti imaju potpunu autonomiju u provođenju reforme, pa se očekuje da svaka od općina pristupi reformi na vlastiti, inovativan način, koji će se vjerovatno razlikovati od općine do općine.

Neki od ključnih ciljeva ove reforme su razvijanje škola kao zajednica za učenje, fokusiranje na radost koju donosi učenje, kao i na atmosferu u kojoj se potiče saradnja te promoviranje učeničke samostalnosti, kako u procesu učenja tako i u kompletnom školskom iskustvu đaka. Koncentrirat ćemo se na transverzalne (generičke) vještine i rad u svakom od školskih predmeta, kako bismo osposobili đake da se uhvate u koštac sa izazovima koje nosi budućnost. Predmetna nastava ostat će bitnim dijelom podučavanja i učenja u školama. Predmeti koji su zajednički svim đacima određeni su Zakonom o obaveznom obrazovanju, a broj časova za svaki od predmeta reguliran je odredbom koju je donijela vlada Finske 2012. godine.

Obrazovni ciljevi transverzalnih vještina definirani su kao sedam područja vještina, a lokalne vlasti, kao i škole, bit će ohrabrene da promoviraju razvoj ovih vještina kao i da pronađu vlastiti način da te ciljeve ostvare. Jezgro planova i programa za sve predmete napravljeno je tako da obrazovni ciljevi obuhvate usvajanje vještina koje su najbitnije u svakom od predmeta, te će njihovo usvajanje biti dijelom finalne ocjene. Tako će svaki od školskih predmeta pružiti priliku za poboljšavanje vještina u svih sedam područja. Vjerujemo da je ovaj način novina u kombiniranju podučavanja i učenja koji su zasnovani na vještinama kao i podučavanja/učenja zasnovanog na predmetima. U svakom slučaju, nastavit ćemo sa predmetnom nastavom, s tim da će granice između predmeta biti manje jasne, dok će njihovo kombiniranje biti učestalije, posebno u praktičnoj nastavi.

Naglasak na kolaborativnim praksama bit će prisutan i u multidisciplinarnim studijama koje će se izučavati na osnovu fenomena, kao i projekata, gdje će nekoliko nastavnika/ca istovremeno raditi sa određenim brojem đaka. Prema planu, svaka škola mora kreirati i provesti bar jedan takav studijski period tokom školske godine, gdje će se učiti o nekom fenomenu ili temi koja je od posebnog interesa za učenike i učenice te škole. Od đaka se očekuje da učestvuju u procesu planiranja ovih studija. Predmetna nastava će im dati uvid u određene pristupe, koncepte i metode u planiranju i provođenju ovakve nastave. Na nivou općine i škole odlučivat će se o kojim temama se radi te na koji način će ovi integrativni periodi biti realizirani.

Treći cilj reforme jeste formativno ocjenjivanje. Želimo razviti sistem ocjenjivanja za učenje, ali i ocjenjivanja kao načina učenja. Cilj ocjenjivanja bit će ohrabrivanje đaka kao i promoviranje učenja. Drugim riječima, moramo pomoći đacima da postepeno nauče da razumijevaju i analiziraju vlastiti proces učenja, kao i da preuzmu veću odgovornost. Vjerujemo da je sposobnost učenja vještina koju treba sistematski promovirati i koja je od izuzetne važnosti u svim aspektima života.

Autorica: Irmeli Halinen

Originalni tekst preuzet sa stranice Finskog državnog vijeća za obrazovanje: Subject teaching in Finnish schools is not being abolished i What is going on in Finland? – Curriculum Reform 2016

Prevela: Merima Dervišić

Pročitajte i Reforma finskog obrazovnog sistema: škole predmete zamjenjuju temama!

Foto: E. Kurtović

Školegijum redakcija